Jedan referendum za veliko "Ne", a onda "neki naredni" za veliko "Da".
To je samo jedna od izjava Milorada Dodika, kojom je najavio, za početak, referendum o mandatu na funkciji predsjednika bh. entiteta Republika Srpska, koji mu je oduzet u skladu s presudom Suda Bosne i Hercegovine.
Dok njegov pravni tim poštuje pravne rokove i uredno šalje žalbe, Dodik, suprotno presudi i zakonima BiH, traži "odluku" od građana koji žive u RS, koju će "poštovati".
Od kada je došao na vlast 2006. godine, Dodikovu vladavinu obilježilo je niz odluka i prijetnji raznim referendumima, od čega je jedan i održan, 2016. godine, o neustavnom Danu RS, čiji rezultati nikada nisu službeno objavljeni, jer ih je Ustavni sud BiH proglasio neustavnim.
Konačnu odluku o održavanju najnovijeg referenduma, koji je Dodik najavio početkom avgusta, donosi entitetska Narodna skupština, u kojoj još nema dogovora o terminu održavanja sjednice.
Sud BiH početkom avgusta objavio je da je Dodik pravosnažno osuđen na godinu dana zatvora i šest godina zabrane obavljanja javnih funkcija u BiH zbog nepoštovanja odluka visokog predstavnika.
U skladu sa tim, nekoliko dana kasnije Centralna izborna komisija BiH je donijela odluku o prestanku mandata, a Dodikov advokat Goran Bubić, uložio je 12. avgusta žalbu na tu odluku Apelacionom odjeljenju Suda BiH.
Zašto je najavljeni referendum neustavan?
Iako Ustav Bosne i Hercegovine ne sadrži odredbu koja izričito dopušta ili zabranjuje referendum, jasno je da nijedan od nižih nivoa vlasti ne može raspisati referendum samo na dijelu teritorije koji se tiče nadležnosti i odluka države BiH.
Tako, kako za RSE pojašnjava penzionisani profesor ustavnog prava i bivši sudija Nurko Pobrić, ne bi bio ustavan referendum u RS, na kojem bi se građani izjašnjavali o Dodikovoj presudi ili mandatu.
"Ne bi bio sigurno ustavan i vjerovatno ako bi se podnio zahtjev za ocjenu ustavnosti, ta odluka o raspisivanju takvog referenduma bila proglašena neustavnom na Ustavnom sudu BiH", navodi Pobrić.
On ističe kako pravne mogućnosti za preispitivanje presude Dodiku postoje samo još podnošenjem apelacije Ustavnom sudu BiH, a dalje još Evropskom sudu za ljudska prava.
"A druga stvar je da li će on to poštovati ili neće. Da li će se na referendumu odlučivati se da se prihvata ili ne prihvata, ali to nema veze s pravom", navodi Pobrić.
Dodik, a i njegovi politički saradnici u RS, tvrde da je odluka o oduzimanju mandata nezakonita, te se pri tome pozivaju na odredbe Ustava tog entiteta, kojima se navodi kako predsjedniku RS "prestaje mandat prije isteka vremena na koji je biran u slučaju ostavke ili opoziva".
Pobrić ističe da ni u tom slučaju institucije vlasti u RS ne mogu jednostrano odlučiti, već da bi Ustavni sud Bosne i Hercegovine trebao da donese odluku o sporu između entiteta i države, u ovom slučaju između Izbornog zakona BiH i Ustava RS.
Politički analitičar i novinar Danijal Hadžović objašnjava da je Dodik zapravo u defanzivi u kojoj pokušava da se "sakrije iza odluke građana" u RS.
"On je priznao nadležnosti Suda BiH davanjem iskaza, uložio žalbu i pokrenuo proces otkupa kazne, da ne bi išao u zatvor. To pokazuje da je prihvatio institucije, da je 'kapitulirao' pred njima", kaže Hadžović.
Dosadašnje prijetenje referendumima
Skupština RS prvu odluku o nekom referendumu donijela je 2011. godine, zakazavši ga za jun mjesec te godine.
Planirano je da se na prvom referendumu u RS-u građani izjasne o ovom pitanju: "Podržavate li zakone koje je nametnuo visoki predstavnik u BiH, posebno zakone o bosanskom državnom sudu i tužiteljstvu?"
Dodik je, međutim, nakon sastanka sa tadašnjom visokom predstavnicom EU za zajedničku vanjsku i bezbjednosnu politiku Catherine Ashton, odustao od referenduma, mjesec dana prije nego je trebao biti održan.
Tadašnji visoki predstavnik Valentin Inzko dao je tada Miloradu Dodiku sedam dana da povuče odluku ili će u suprotnom iskoristiti bonske ovlasti, poništiti odluku i nametnuti sankcije zvaničnicima RS-a. Iz RS je tada zaprijećeno da će blokirati rad državnih institucija.
Referendum o Danu Republike Srpske iz 2016. godine je jedini održani referendum pod Dodikovom vlašću.
Ustavni sud BiH prvo je poništio odluku o raspisivanju referenduma, a kako je on ipak održan, Ustavni sud BiH je poništio i rezultate referenduma kao neustavne.
Tužilaštvo BIH prvo je podiglo, pa kasnije i poništilo optužnicu protiv četiri osobe zbog krivičnog djela neizvršenja odluke Ustavnog suda BiH u vezi sa tim referendumom.
Među optuženima je bio, pored ostalih i Siniša Karan, današnji ministar unutrašnjih poslova RS, a tada predsjednik referendumske komisije.
Milorad Dodik, kao inicijator referenduma, nije bio optužen.
BiH bez državnog zakona o referendumu
Državni parlament može donijeti zakon o referendumu, no BiH ga još uvijek nema.
Države koje imaju takav zakon primjenjuju ga na cijelom teritoriju i na takvom referendumu glasaju svi njeni građani.
Sa druge strane entiteti imaju svoje zakone koje definišu način održavanja referenduma.
Republika Srpska je referendum ugradila u entitetski Ustav i Zakon o referendumu i građanskoj inicijativi. Osim u opštinama i gradovima o lokalnim pitanjima, referendum se može organizovati na nivou tog entiteta "o pitanjima iz nadležnosti Narodne skupštine RS".
RS ne može raspisati referendum o nekom državnom pitanju ni po entitetskom, niti po državnom ustavu.
Referendumsko pitanje mora biti u skladu s Ustavom BiH.
U drugom entitetu, Federaciji BiH, to je uređeno Zakonom o principima lokalne samouprave.
Referendum se može raspisati samo o pitanjima iz nadležnosti lokalne samouprave – opština i gradova, poput opoziva (grado)načelnika. Raspisuju ga lokalne skupštine.
Referendum se ne može raspisati na nivou Federacije BiH ili u jednom od njenih deset kantona.
Brčko distrikt BiH, kao treća administrativna jedinica, referendum može raspisati samo uz saglasnost međunarodnog supervizora, odnosno zamjenika visokog predstavnika u BiH (OHR).
Ustavi Republike Srpske, Federacije BiH i njenih deset kantona moraju biti u skladu s Ustavom BiH.
U skladu sa tim, zakoni na nižim nivoima vlasti ne mogu biti suprotstavljeni državnom Ustavu i zakonima.
Skupština RS poništila je, 2017. godine i svoju Odluku o raspisivanju referenduma o radu Suda i Tužilaštva BiH, donesenu dvije godine ranije, zbog nepostojanja opšteg političkog konsenzusa za njegovo sprovođenje
Pitanje na koje su građani trebali odgovoriti je bilo “Podržavate li neustavno i nezakonito nametanje zakona od strane visokog predstavnika međunarodne zajednice, a posebno nametnuti zakon o Sudu i Tužilaštvu Bosne i Hercegovine i provedbu njihovih odluka na teritoriji Republike Srpske?"
Skupština RS, kasnije nije donosila formalne odluke o održavanju nekog referenduma.
Pored zvaničnih odluka, Dodik je niz puta zaprijetio i referendumima u RS o ulasku BiH u NATO, a jedna od najčešćih prijetnji odnose se na referendum o nezavisnosti, odnosno "statusu" Republike Srpske.
Prve ideje o tome je iznio još u periodu između 2006. i 2008. godine, nakon odluka o samostalnosti prvo Crne Gore, a potom i Kosova.
Jedna od posljednjih najava o referendumu o "statusu" RS bila je prije dvije godine, kada je Dodik njegovo održavanje najavio za kraj 2023. godine, ako ne bude donesen novi zakon o Ustavnom sudu BiH.
Referendum nije održan, kao ni brojni drugi najavljeni o radu državnih pravosudnih institucija čime je kontinuirano dovodio u pitanje legitimitet državnih institucija i Ustav BiH.