Predsjednik Republike Srpske (RS) Milorad Dodik i ruski predsjednik Vladimir Putin sastali su se u petak u Sankt Peterburgu na marginama Međunarodnog ekonomskog foruma.
Dodik je izjavio da je sa Putinom razgovarao o novim projektima koje bi trebalo da otpočnu, prije svega o rekonstrukciji dvije termoelektrane i pomoći u nabavci helikoptera za potrebe Civilne zaštite Republike Srpske.
"Postoji podrška svim tim projektima od predsjednika Rusije i postoji njegovo razumijevanje za našu političku situaciju u pogledu nastojanja da se Republika Srpska izloži pritiscima koji treba da devalviraju njena prava i nadležnosti", rekao je Dodik u telefonskoj izjavi novinskoj agenciji RS-a Srna iz Sankt Peterburga.
Inače, Milorad Dodik je najavio kako će Putina pozvati u Banjaluku, te kako će se ruskom predsjedniku požaliti na pokušaje Sjedinjenih Država i Velike Britanije da sa milionima dolara utiču na predstojeće izbore u BiH, kroz finansiranje medija i organizacija.
Milorad Dodik je i u Sankt Peterburgu nastavio da govori o milionima dolara kojima Sjedinjene Države i Velika Britanija navodno finansiraju medije, te da je to usmjereno protiv RS-a i uticaja Rusije u Bosni i Hercegovini.
"Britanci su prije nekoliko mjeseci rekli da odvajaju određenu količinu funti za sprečavanje ruskog uticaja na Balkanu. Amerikanci imaju šest miliona dolara samo oko toga. To znači, imajući u vidu realan kontekst i realan kontekst snaga, to je upereno sve protiv nas i imaju 12 miliona dolara da podrže medije u BiH koji sarađuju sa njima. Kao što vidite, tu Rusija gotovo da nije ni prisutna sa stanovišta ni medija", rekao je Dodik.
"Postoji Sputnjik, koja je veoma rado čitana i prenošena, ali ono što bi trebalo učiniti jeste kao što su i neki drugi učinili, da se otvori ruska informativna kuća koja bi na lokalnim jezicima, elektronski, televizijski i koja bi pokrivala region kao što je to N1 ili Aldžazira ili neki drugi koji su već odavno prisutni", rekao je Dodik agenciji Srna nakon sastanka sa guvernerom Sankt Peterburga Georgijem Poltavčenkom.
Dodik je najavio i formiranje registra svih korisnika sredstava i donacija stranih vlada.
"U RS mi pripremamo da donesemo jedan zakon koji će svi onim koji koriste sredstva stranih vlada i stranih donacija, morati da se registruju u naše Ministarstvo pravde i da podnose izvještaje o korištenju tih sredstava", dodao je.
Urednik magazina Buka Aleksandar Trifunović ističe da Dodikove najave predstavljaju pokušaj stigmatizacije određenih medija, za razliku od onih medija koji blisko sarađuju sa vlastima, a čije finansiranje je prilično tajno.
"Milorad Dodik treba prije svega Putina, ako će ga već o nečem upoznavati, da ga upozna da je Republika Srpska prije svega ovisna o američkim kreditima. Ovisnija mnogo od medija koje on pominje. Nemam ništa protiv te vrste registra, ali istovremeno, podaci o finansiranju su javni svi. Sva finansiranja medija koji se finansiraju međunarodnim donacijama dolaze na račune tih organizacija koji su registrovani, javni i podložni kontroli. I dolaze od onih istih ambasada koje podržavaju mnoge akcije u RS-u, od obnove škola, bolnica, sudova... Svi ti podaci su javni", istakao je Trifunović.
Dodikovu posjetu Rusiji te njegovo sastajanje sa Vladimirom Putinom ovdašnji analitičari različito posmatraju.
Dodik se sa Putinom sreće barem dva puta godišnje. Uglavnom se ti sastanci održavaju na marginama većih skupova ili mimo prepoznatljivog protokola za državnike u Kremlju.
Do sada neke velike koristi po RS od tih sastanaka nije bilo, kaže Trifunović.
"Milorad Dodik je izgubio najveći dio svojih aduta, najveći broj obećanja nije ispunio. Njemu jedino što preostaje da se nada, jeste da će se ponekad uslikati sa Putinom, sa nekim liderima kojima je sklon i na taj način poslati poruku svojim tim rijetkima što mu još vjeruju da je on neki 'spasilac', da ima neke kontakte sa Putinom samim, od kog nikakva konkretna pomoć nije stigla RS-u, ni kroz kredite, ni kroz koju drugu vrstu pomoći, ni kroz investicije", ukazuje Trifunović.
No, šta je Putinu Dodik? Ključna je ocjena da su sastanci Putina sa Dodikom jasan pokazatelj da Rusija želi svoj dio kolača u uticaju u Bosni i Hercegovini.
Politikolog Đorđe Tomić ne vidi ništa loše u tim sastancima. Putin, prema njegovom mišljenju, u razgovorima sa Dodikom pokazuje privrženost očuvanju Dejtonskog mirovnog sporazuma i Republike Srpske sa njenim nadležnostima.
"Ne vidimo ni po čemu, realnom i konkretnom, da bi Ruska Federacija nešto o tom pitanju mijenjala. U tom smislu, Milorad Dodik kao predsjednik RS-a, ne kao Milorad Dodik i kao predsjednik svoje stranke, već kao predsjednik RS-a, isključivo u tom svojstvu ima političku podršku Rusije i predstavlja jednog od partnera preko kojih Rusija kao velika i moćna država želi da ostvari nekakav uticaj na Balkanu. Slično rade svi predstavnici iole važnijih država u svijetu i regionu", navodi Tomić.
Međutim, ima i drugačijih mišljenja prema kojima se kroz Dodika vrši direktan uticaj na stanje u Bosni i Hercegovini, što se i vidi kroz stavove koje sam Dodik ističe, poput promjene političkog kursa oko ulaska BiH u NATO.
"Dodik Putinu i Rusiji ne znači ništa. Niti su oni sutra spremni učiniti bilo šta na njegov račun. Ali mislim da im Dodik dobro dođe kao ulaznica za držanje napetosti u BiH i ne samo u BiH već na čitavom ovom prostoru koji još nije ušao u EU", mišljenja je profesor Sveučilišta u Mostaru Slavo Kukić.
"Dodik je jedna vrsta jeftinog načina da se Rusija upliće u unutrašnje odnose u BiH. Ne košta ih ništa, sa jednom fotografijom praktično rade veliki posao", zaključuje Aleksandar Trifunović.
Dok se vlasti u RS-u na čelu sa Dodikom debelo okreću Zapadu u potrazi za kreditima, dotle iz Rusije nikada nisu stigli obećani veliki krediti.
Ruski uticaj se, doduše, vidi kroz ruski kapital u rafinerijama nafte u Brodu i ulja u Modriči ili kroz poslovanje moćne ruske Sberbanke. U Banjaluci je otvoren i spomenik posljednjem ruskom caru Nikolaju. U Banjaluci se najesen očekuje i kamen-temeljac za gradnju srpsko-ruskog pravoslavnog hrama.
Milorad Dodik sve to koristi da bi prikupio političke poene.
Facebook Forum