Milorad Dodik, član Predsjedništva Bosne i Hercegovine (BiH) mogao bi biti kažnjen novčano iznosom od 1.000 do 10.000 maraka (500 do 5.000 evra), ukoliko Komisija za odlučivanje o sukobu interesa BiH potvrdi navode iz prijave organizacije Transparency International BiH.
To su novčane kazne predviđene u aktuelnom Zakonu o sukobu interesa u institucijama vlasti Bosne i Hercegovine.
Transparency je zatražio da Komisija ispita mogući sukob interesa jednog od najviših nosioca vlasti u BiH, Dodika, kao člana Predsjedništva BiH. U ovoj prijavi, kako je naveo Transparency International, firme u vlasništvu Dodikove porodice posluju sa državom i primaju značajne podsticaje iz budžeta.
Šta stoji u prijavi protiv Dodika?
Izvršna direktorica Transparencija za BiH Ivana Korajlić, za Radio Slobodna Evropa (RSE) iznijela je tvrdnju da su firme u vlasništvu članova porodice Dodik dobile u prošloj godini oko 185.000 eura iz Agrarnog budžeta i Kompenzacionog fonda Republike Srpske (RS), jednog od entiteta u BiH.
"Ovakav vid sklapanja ugovora i poslovanja sa institucijama koje se finansiraju iz budžeta je zabranjen i za bliske srodnike nosilaca javnih funkcija. Bio bi uspjeh da se bilo kakav predmet riješi za ovako visoko pozicionirane funkcionere, jednostavno kao poruka da postoji nekakav mehanizam sprečavanja sukoba interesa", rekla je Korajlić.
Ona je iznijela navode prema kojima su preduzeća "Fruit Eco" iz Gradiške, te "Agro voće" i "Global Liberty" iz Laktaša (sjever BiH), u toku 2021. godine, dobijala pomoć za saniranje štete od mraza, podršku za prodano i proizvedeno voće, regresirano dizel gorivo, te protivgradne mreže.
U prijavi državnoj Komisiji, Transparency tvrdi i da je firma "Ugostiteljstvo Agape" u vlasništvu Dodikove kćerke, dobijala u proteklom periodu poslove od Ugostiteljskog servisa Vlade Republike Srpske u iznosima koji prelaze zakonski dozvoljeni prag od 2.500 evra godišnje.
U Transparency-ju se pozivaju na član 8.a Zakona o sukobu interesa, koji propisuje da angažman bliskih srodnika izabranih zvaničnika u preduzećima koja posluju sa državom, dovodi do situacije u kojoj se ti zvaničnici nalaze u sukobu interesa.
"S obzirom na to da sin i kćerka Milorada Dodika posjeduju privatna preduzeća koja posluju sa javnim institucijama, a po odredbi ovog zakona smatraju se bliskim srodnicima, član Predsjedništva BiH nalazi se u situaciji sukoba interesa", navodi se u prijavi Transparency BiH.
Milorad Dodik, nazvao je prijavu "zlom namjerom", te da se radi i o "dijelu američkih napora da nešto pokažu".
"Sve je tu transparentno. Nikakav tu problem nije. Ja nemam pojma na šta igraju. Tačno je da imaju određeni biznisi u oblasti poljoprivredne proizvodnje. To je sistemski zakon. To nije tender, to nije ništa. Šta treba, moja djeca da pomru, jel’, da nestanu", rekao je Dodik.
Procedura odlučivanja o sukobu interesa
U Komisiji za odlučivanje o sukobu interesa BiH za RSE ističu da prijava protiv Dodika još nije zvanično zaprimljena.
Komisija se u toku prošle godine sastala tri puta i nedostaju joj dva člana da bi bila popunjena (jedan Srbin i jedan Hrvat).
Komisija je formirana 2020. godine godine i broji devet članova, od kojih šest članova imenuje Parlamentarna skupština BiH, tri poslanika iz Predstavničkog doma i tri delegata iz Doma naroda BiH.
Članovi Komisije su i direktor Agencije za prevenciju korupcije i koordinaciju borbe protiv korupcije i njegova dva zamjenika na osnovu funkcija koje vrše.
Predviđeno je da komisiju čine po tri predstavnika svakog od konstitutivnih naroda, srpskog, hrvatskog i bošnjačkog.
"Komisija ne može ni da zasijeda ako dva člana iz svakog naroda nisu prisutna, a takođe, potrebno je i da dva člana iz reda svakog od naroda glasaju za odluke", kaže za RSE Mira Pekić, predsjednica Komisije za odlučivanje o sukobu interesa.
Ona dodaje da Komisija odlučuje na osnovu finansijskih izvještaja koje im dostavljaju zvaničnici, ali i da reaguju na prijave poput ove koja je podnesena protiv Dodika.
Komisija bi trebala da reaguje i po službenoj dužnosti, kaže Pekić.
Mira Pekić je inače i poslanica opozicione Partije demokratskog progresa (PDP) u Predstavničkom domu BiH.
Pored nje, srpski član Komisije je i Sredoje Nović, delegat u Domu naroda BiH i član vladajućeg Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD), na čijem čelu je Milorad Dodik.
Pekić ističe da to što su članovi Komisije članovi i političkih partija vrlo upitno, kada je u pitanju odlučivanje u Komisiji.
"I to je već sukob interesa da mi odlučujemo o eventualnom sukobu interesa o našim kolegama. Time je veoma bitno da se u što skorije vrijeme donese novi Zakon o odlučivanju o sukobu interesa gdje će članovi biti ljudi koji će biti birani putem konkursa i koji neće biti politički vezani za političke partije", kaže predsjednica Komisije.
Dosadašnje odluke Komisije o kažnjavanju
Komisija je u toku rada u tri sjednice, donijela i odluke o kažnjavanju pet funkcionera koji su bili u sukobu interesa.
Najviši kažnjeni funkcioner zbog utvrđenog sukoba interesa je Dragan Čović, trenutno predsjedavajući Doma naroda BiH i lider Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) BiH.
On je u martu 2021. godine kažnjen oduzimanjem 10 odsto od plate. Plata mu je, tačnije umanjena za oko 250 evra.
Komisija je utvrdila da je Dragan Čović 2017. godine, mimo redovne plate, imao finansiranje iz budžeta kao ovlašteno lice Hrvatskog narodnog sabora (HNS) i to u iznosu većem od 10.000 maraka (5.000 evra).
HNS je krovna organizacija hrvatskih bosanskohercegovačkih političkih stranaka.
Istom kaznom tada je kažnjen i Nenad Nešić, poslanik Demokratskog narodnog saveza u državnom parlamentu.
U Odluci Komisije je navedeno da je Nešić u periodu od 6. novembra 2018. do 14. oktobra 2020. obavljao i funkciju vršioca dužnosti direktora Javnog preduzeća "Putevi RS" i bio poslanik u Predstavničkom domu BiH.
Time je, kako je navedeno, počinio zabranjene aktivnosti iz Zakona o sukobu interesa u institucijama BiH.
Kazne manje od štete
Jedan od ključnih ciljeva prijave protiv Dodika jeste i skretanje pažnje na potrebu da konačno bude usvojen novi zakon sa mnogo oštrijim sankcijama za utvrđeni sukob interesa, navode u Transparency-ju.
Ivana Korajlić ističe da, ako bi Komisija po sadašnjem Zakonu i kaznila Dodika, ukoliko utvrdi sukob interesa, ta kazna je jako mala u odnosu za iznose koji su navedeni u prijavi.
"Kazna je ništa u poređenju sa dobiti koja se dobije sukobom interesa. Da je normalan zakon, išla bi mnogo veća kazna, a trebala bi postojati i kazna poništenja djela nastalog sukobom interesa, da se otkloni šteta nastala po budžet", kaže Korajlić.
No, ekonomista Zoran Pavlović je mišljenja kako prijave, u kojima se spominje moguća korist za najuže članove porodice nekog zvaničnika, ne bi trebale biti samo u fokusu Komisije za sukob interesa.
"Nalazi Transparency Internationala nisu naivni. To nije novinski članak i svaka takva informacija o zbrinjavanju najbližih srodnika funkcionera iz budžeta bi morala biti i predmetom rada tužilaštava. Tužilaštva bi u ovoj situaciji morala sama da reaguju, a upravo je pravosuđe do sada bilo rak rana u procesuiranju ovakvih nalaza", kaže Pavlović.
U sukobu interesa 61 funkcioner
Prema zvaničnim podacima 61 izabrani funkcioner u Bosni i Hercegovini je u sukobu interesa, prema odredbama Zakona o sukobu interesa u institucijama BiH.
U Transparency-ju ističu da su oni svojim istraživanjem evidentirali mnogo veći broj slučajeva sukoba interesa.
"Trenutno je na svim nivoima u BiH preko 80 funkcionera koji obavljaju dodatne funkcije. Imate situacije da su neki u isto vrijeme odbornici ili poslanici, a na drugoj strani i direktori javnih ustanova, ili imaju firme koje su posluju sa budžetima. A kada smo poredili povezanost i sa udruženjima građana, te javnim ustanovama, ima ih i preko 800 u cijeloj zemlji", ističe Korajlić.
Postojeći zakon usvojen je 2013. godine.
Novi Zakon o sukobu interesa u institucijama BiH, koji propisuje jasnije zabrane za obavljanje višestrukih funkcija, usvojen je u januaru prošle godine u Predstavničkom domu Parlamenta BiH. No, Dom naroda još nije razmatrao ovaj zakon.
Osim Komisije u kojoj bi bili birani članovi na konkursima, predsjednica sadašnje Komisije za odlučivanju o sukobu interesa ističe da je novina formiranje posebnog ureda.
"Taj ured bi imao zaposlene pravnike koji bi primali prijave i proveli istragu, provjeravali preduzeća, podatke iz sudskih registara, finansijske izvještaje i onda dalje to upućivali na Komisiju", navodi Mira Pekić.
Usvajanje novog zakona o sukobu interesa jedna od obaveza iz 14 ključnih prioriteta sadržanih u Mišljenju EK o zahtjevu BiH za članstvo u EU.
*Saradnja na tekstu: Predrag Zvijerac
