Sud Bosne i Hercegovine je presudom u predmetu protiv Milorada Dodika odlučivao u skladu sa ranijim odlukama Ustavnog suda BiH, te zato nema govora o državnom udaru ili urušavanju pravnog poretka.
Ocijenio je to za Radio Slobodna Evropa doktor pravnih nauka, Davor Trlin, komentarišući usvojene zaključke Narodne skupštine Republike Srpske, 26. februara.
Nekoliko sati nakon što je Dodik, predsjednik ovog bh. entiteta, osuđen za nepoštovanje odluka visokog predstavnika, Skupština Republike Srpske je usvojila nekoliko zaključaka u kojima se, između ostalog, tvrdi da je Sud BiH osuđujućom presudom "izvršio čin državnog udara i potpunog urušavanja ustavnog poretka BiH".
Za Skupštinu Republike Srpske je sporno što je donesena presuda "na osnovu odluke neizabranog stranca Kristijana Šmita (Christian Schmidt), a ne na osnovu zakona koji je usvojila Parlamentarna skupština BiH".
Dodiku se sudilo na osnovu izmjena Krivičnog zakona koje je nametnuo visoki predstavnik, Kristijan Šmit, u julu 2023. godine.
Republika Srpska ne priznaje Šmita, jer tvrdi da nije legalno izabran.
Prema Aneksu 10 Dejtonskog mirovnog sporazuma, visoki predstavnik je "konačni autoritet u zemlji u pogledu tumačenja" sporazuma kojim je prekinut rat u BiH, a čiji je sastavni dio i državni Ustav.
- SPECIJALI RSE: Sve karte Dejtona | Tajne Dejtona | U prvom redu dejtonske historije
- Čitajte: Koja je uloga visokog predstavnika u BiH
Visoki predstavnik, takođe, raspolaže tzv. Bonskim ovlašćenjima, koja se odnose na odluke Savjeta za provođenje mira (PIC) u BiH sa sastanka u Bonu, u decembru 1997. godine.
PIC je tada, razrađujući Aneks 10, omogućio visokom predstavniku da smijeni sa dužnosti javne zvaničnike koji krše zakonski preuzete obaveze ili Dejton, te da, kada to smatra neophodnim, nametne ključne zakone ukoliko ih ne usvoje zakonodavna tijela BiH.
Ovo tijelo se sastoji od 55 država i organizacija, osnovano je u Londonu ubrzo nakon potpisivanja Dejtona. Njegov Upravni odbor, sastavljen od predstavnika nekoliko velikih sila i EU, bira visokog predstavnika i daje mu političke smjernice.
Rusija je 2021. najavila kako više neće učestvovati na sastancima PIC, a 2022. je obustavila finansiranje Kancelarije visokog predstavnika u BiH (OHR).
Ranija odluka Ustavnog suda BiH
Davor Trlin naglašava da visoki predstavnik odluke donosi u skladu sa mandatom koji mu dodjeljuje Dejtonski sporazum.
"Visoki predstavnik, kroz pojedine odluke navodi upravo tu formulaciju, da odlukom ne substituira ni jedno tijelo, već da je donosi sukladno mandatu iz Aneksa 10", ističe Trlin.
On podsjeća na odluku Ustavnog suda BiH iz 2000. godine, kojom je taj sud "zauzeo pravno shvatanje da su odluke visokog predstavnika, kad donosi pravne propise, domaći zakoni sa stranim autoritetom", te da su njome "ozakonjena" Bonska ovlašćenja u BiH.
Radi se o odluci Ustavnog suda BiH U 9/00 iz novembra 2000. godine, kada je odlučeno da je Zakon o državnoj graničnoj službi BiH, koji je u januaru te godine nametnuo tadašnji visoki predstavnik u BiH, Volfgang Petrič (Wolfgang Petritsch), u skladu sa Ustavom BiH.
Parlamentarna skupština BiH nije usvojila Nacrt zakona koji je predložilo državno Predsjedništvo, te ga je Petrič onda nametnuo.
Apelaciju Ustavnom sudu BiH je nakon toga poslalo 11 poslanika Predstavničkog doma bh. Parlamenta, tvrdeći da nametanje zakona nije u skladu ni sa Aneksom 10 Dejtonskog sporazuma, ni sa deklaracijom iz Bona.
Ustavni sud je odlučio da zakon nije sporan.
"U tom pogledu on je, stoga, djelovao kao vlast Bosne i Hercegovine, a zakon, koji je on donio, je prirode domaćeg zakona te se mora smatrati zakonom Bosne i Hercegovine, čija je saglasnost sa Ustavom Bosne i Hercegovine podložna kontroli Ustavnog suda", navodi se u obrazloženju.
Davor Trlin dodaje da postoji državni mehanizam prinude u provođenju zakona – koji se odnosi na Sud i Tužilaštvo BiH, kao i na Državnu agenciju za istrage i zaštitu (SIPA).
On ističe da je OHR ranije pojašnjavao da "ovlašćenja visokog predstavnika proizilaze iz međunarodnog prava i da ne podliježu preispitivanju od strane bh. organa vlasti, uključujući i Narodnu skupštinu Republike Srpske".
Vjeruje da se istim principima rukovodio i Sud BiH.
Legitimitet visokog predstavnika
Vlasti u Republici Srpskoj tvrde da Kristijan Šmit nije legalno izabran za visokog predstavnika, jer, kako kažu, nije izabran u Savjetu bezbjednosti UN.
Zvaničnom imenovanju Šmita u SB UN-a protivile su se Rusija i Kina, a druge zemlje su tada ocijenile da za time nije ni bilo potrebe.
Iz OHR je ranije saopšteno da praksa PIC-a pokazuje da visokog predstavnika na tu funkciju imenuje Upravni odbor PIC, te da je ova praksa "u skladu s rezolucijama Savjeta bezbjednosti UN-a".
Za Trlina, nema dileme o legitimitetu Šmita.
"Zapravo, kao što je to potvrđeno i od strane generalnog sekretara UN, da organ koji imenuje visokog predstavnika je zapravo Upravni odbor PIC-a, da jednostavno tu je riječ o institutu međunarodnog prava, ne unutrašnjeg prava BiH", izjavio je Trlin.
On dodaje da se ovdje radi o običajnom pravu, odnosno o principu da je "određena praksa koja se ponavlja već postala obavezujuća".
"Tumačenje političkih elita, kako se imenuje visoki predstavnik, bi bilo po meni vrlo rigidno i taj dio gdje se uključuju UN, postoji već odgovarajuća rezolucija, još ona s kraja prošlog vijeka. To bi bio samo jedan tehnički i proceduralni aspekt, dok pravno imamo tijelo koje je nadležno, a to je Upravni odbor PIC-a", naglasio je Trlin.
Naredni koraci
Davor Trlin ne isključuje nove reakcije visokog predstavnika, zbog posljednjih odluka poslanika u Banjaluci.
"Vidjećemo da li je moguće da će se sada nešto slično desiti povodom ovih jučerašnjih dešavanja, odnosno ovih najava, da će se usvojiti određeni zakoni kojima se nastoji, kojima se zapravo prijeti da će se vratiti određene nadležnosti na nivo Republike Srpske", kazao je Trlin.
Skupština Republike Srpske je u četvrtak, 27. februara započela sjednicu na kojoj raspravlja o prijedlogu četiri zakona, među kojima su i dva neustavna rješenja, kojima se predlaže zabrana djelovanja pojedinih državnih institucija na teritoriji Republike Srpske, kao i formiranje entitetskog Visokog sudskog i tužilačkog savjeta.
Trlin podsjeća da je sa Šmitovim izmjenama Krivičnog zakonika BiH, pokušaj promjene ustavnog poretka BiH "na protivpravan način" postao krivično djelo, kažnjivo zabranom obavljanja službenih funkcija.
"Ta fizička sila je pretvorena u samo silu, koja može biti i psihička, ali je dodato i da to može biti neki drugi protivpravan način, što je sada daleko lakše dokazivo", istakao je Trlin.
Dodaje i da postoji mogućnost da Ustavni sud BiH ili visoki predstavnik ponište ove zakone ukoliko stupe na snagu.