Dvostranačka grupa američkih senatora i kongresmena pozvala je administraciju predsjednika Donalda Trumpa da ponovo uvede sankcije bivšem lideru bosanskih Srba Miloradu Dodiku zbog, kako navode, podrivanja mira i sigurnosti na Balkanu.
Inicijativa dolazi pet mjeseci nakon što je Kancelarija za kontrolu stranih sredstava Ministarstva finansija Sjedinjenih Država (OFAC) ukinula sve kaznene mjere protiv Dodika, njegove porodice i saradnika.
U pismu, koje je objavio The Hill, zakonodavci su od ministra finansija Scotta Bessenta i državnog sekretara Marca Rubija zatražili da Dodik bude sankcionisan u skladu s federalnim zakonima, navodeći da su sankcije, prema propisima, trebale biti obnovljene 18. marta.
Inicijativu su pokrenuli senatorica Jeanne Shaheen, najviša demokratska članica Odbora za vanjske odnose Senata, i republikanski senator Thom Tillis. Među potpisnicima su i Chuck Grassley, Roger Wicker, Dick Durbin, Elizabeth Warren, te kongresmeni Mike Turner i Ann Wagner - što predstavlja jedan od rijetkih slučajeva širokog dvostranačkog dogovora.
Američki zakonodavci tvrde da je Dodik nastavio djelovanja koja "direktno podrivaju Dejtonski sporazum", uključujući zagovaranje secesije Republike Srpske, osporavanje nadležnosti državnih institucija i kršenje odredbi Zakona o odbrambenim ovlaštenjima (NDAA) iz 2026.
"Iako razumijemo da je ukidanje sankcija moglo biti vođeno željom da se postigne veća politička stabilnost u BiH, Dodikova kasnija djelovanja jasno pokazuju da on nema namjeru ići tim putem", navodi se u pismu.
U dodatku pismu, zakonodavci podsjećaju i da NDAA zahtijeva uvođenje sankcija najkasnije 90 dana od stupanja zakona na snagu, te navode primjere zbog kojih Dodik ispunjava kriterije - od obilježavanja neustavnog Dana Republike Srpske, preko političkog djelovanja kroz SNSD, do lobiranja u Washingtonu "radi postizanja nezavisnosti Republike Srpske".
Posebno izdvajaju slučaj Staše Košarca, koji je nakon skidanja s američke liste sankcija poslao "kacigu iz nacističkog perioda" u kancelariju Ureda visokog predstavnika, istovremeno optužujući OHR da je "okupatorska struktura".
"Ovaj incident dio je kontinuiranog obrasca ponašanja gospodina Dodika i njegovih saradnika, koji uporno kritikuju i podrivaju autoritet Ureda visokog predstavnika", navodi se.
Zakonodavci zaključuju da su Sjedinjene Države "igrale ključnu ulogu u očuvanju mira i stabilnosti u Bosni i Hercegovini" i da je "u nacionalnom interesu SAD‑a da se akteri koji nastoje potkopati više od trideset godina teško izborenog mira pozovu na odgovornost".
Milorad Dodik, bivši predsjednik Republike Srpske, smijenjen je s dužnosti 2025. godine, osuđen na godinu dana zatvora i dobio šestogodišnju zabranu političkog djelovanja zbog kršenja Dejtonskog mirovnog sporazuma.
Administracija Joea Bidena sankcionisala ga je 2022. zbog korupcije i prijetnji stabilnosti i teritorijalnom integritetu BiH, a početkom 2025. sankcije su proširene i na članove njegove porodice.
Prema američkim medijima, pojedini srpski zvaničnici tvrde da istovremeno rade na popravljanju odnosa sa SAD‑om i održavanju bliskih veza s Rusijom.