Predsjednik entiteta Republika Srpska (RS) Milorad Dodik izjavio je u srijedu u Banjaluci da je iz "Sarajeva pokrenuta "haranga protiv RS", obraćajući se nakon što je izdata naredba za njegovo privođenje za davanje iskaza Tužilaštvu Bosne i Hercegovine.
Tužilaštvo BiH izdalo je u srijedu naredbu za privođenje Dodika, premijera RS Radovana Viškovića i predsjednika Narodne skupštine tog entiteta Nenada Stevandića, potvrđeno je za Radio Slobodna Evropa (RSE).
U naredbi za privođenje za davanje iskaza, navodi se da su oni osumnjičeni za krivično djelo napada na ustavni poredak, za što Krivični zakon BiH predviđa kaznu zatvora od pet godina, kao i mogućnost zabrane obavljanja dužnosti.
Obraćajući se novinarima u Banjaluci, Dodik je ponovio da se neće odazvati pozivu Tužilaštva BiH za saslušanje, optužujući Sud i Tužilaštvo za "inkviziciju".
"Evo privedite nas, hajde da vidim kako ćete to uraditi. Ako misle da je rješenje da Dodika vide s lisicima, to je njihov domet, ali to ne znači da mogu to da urade. Obavljat ću svoje poslove i nikad neću napustiti RS", kazao je na konferenciji za novinare, na kojoj su se obratili i Višković i Stevandić.
Tužilaštvo BiH objavilo je 6. marta da od decembra prošle godine provodi istragu zbog postojanja osnova sumnje da je počinjeno krivično djelo "napad na ustavni poredak". Tužilaštvo tada nije objavilo na šta se konkretno odnosi istraga i ko su osumnjičeni.
Naredba za privođenje Dodika, Viškovića i Stevandića data je u srijedu sudskoj policiji na nivou BiH, pri čemu je zatražena i asistencija Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA).
On je prošle sedmice na društvenim mrežama objavio da ga je Tužilaštvo BiH pozvalo da dođe u petak, 7. marta, kako bi dao izjavu "kao osumnjičeni za rušenje ustavnog poretka". Tada je, također, da se neće odazvati pozivu.
U novom medijskom istupu naveo je da mu je novi poziv za davanje iskaza upućen za ponedjeljak, 10. marta, da bi nakon toga izjavio da nije dobio poziv iz Tužilaštva BiH.
"Ne bih preporučio SIPA- i da djeluje i vjerujem da neće. Imam i povjerenje u policiju RS", kazao je Dodik novinarima u Banjaluci.
Pomoć Rusije protiv daljnjeg prisustva EUFOR-a
Zakon o krivičnom postupku BiH predviđa mogućnost izdavanja naredbe za prislino dovođenje na davanje iskaza, u slučaju da osoba koja je pozvana u pravosudne inistucije odbija da dođe. U slučaju da ni to nije moguće, idući korak je raspisivanje potjernice.
Na novinarski upit šta će se dogoditi ukoliko ona bude raspisana, Dodik nije konkretno odgovorio nego je optužio novinarku da ne poznaje procedure.
Novinari su Dodika, također, pitali šta će se dogoditi ukoliko u proces njegovog privođenja bude uključen EUFOR, a on je odgovorio da je to "glupo pitanje" jer "EUFOR za to nema mandat".
Osvrnuo se, također, na djelovanje misije Althea EUFOR-a u BiH, koja je proteklih dana uputila dodatne snage u tu zemlju.
Dodik je najavio da će ubrzo imati sastanak na visokom nivou u Rusiji i da će od te zemlje tražiti da u Vijeću sigurnosti UN-a uloži veto na daljnje prisustvo EUFOR-a u BiH.
Vojna misija Europske unije u BiH (EUFOR Althea) ustanovljena je 2004. godine kad je preuzela mandat od misije NATO-a koja je trajala od završetka rata. Vijeće sigurnosti UN-a produžilo mu je mandat jednoglasno u novembru 2024. do novembra 2025. godine.
EUFOR ima mandat i za korištenje sile u slučaju da je "sigurno i stabilno okruženje ozbiljno ugroženo, a postojeće sigurnosne strukture budu u opasnosti da se raspadnu".
Najava inicijative o OHR-u
Predstavnici izvršne i zakonodavne vlasti u RS iskoristili su konferenciju za novinare u Banjaluci da poruče da "nema potrebe za uznemirenošću", ali su također nastavili iznositi tvrdnje poput one da "BiH nije država nego zajednica dva entiteta i tri konsitutivna naroda".
Ponovili su i optužbe na adresu visokog predstavnika u BiH Christiana Schmidta, za kojeg tvrde da nema legitimitet da obnaša tu dužnost.
Također je najavljeno da će biti inicirano da vlasti RS proglase Ured visokog predstavnika (OHR) "zločinačkom organizacijom", uz obrazloženje da on "zauzima samo jednu stranu koja je protiv RS-a".
Poput Dodika, i Stevandić i Višković su poručili da nemaju namjeru da se odazovu pozivu Tužilaštva BiH za saslušanje.
Višković je rekao da se nikada svojom voljom neće odazvati Sudu i Tužilaštvu BiH u Sarajevu, ističući da im ne vjeruje i od njih "ne očekuje pravičnost". Istovremeno, naveo je da je spreman da se odazove pozivu bilo kojeg tužitelja u Banjaluci.
Ističući da se ne boji progona i prijetnji, rekao je da "u ime institucija ostaje na čelu vlade RS".
"Izvoli te relizirajte ih. Pucate iz prazne puške, ali pravite situaciju da možda neko da zapuca iz pune puške. Ovo nije prijetnja, jer iz RS idu druge stvari, pozivi na mir i dijalog, ali sve se to ignoriše", kazao je Višković.
Stevandić je ustvrdio da poslanici Skupštine RS imaju imunitet od krivičnog gonjenja, rekavši i da je evidentan "napad na ustavni poredak RS".
"Onaj ko je pozvao poslanike na saslušanje ili eventualno osumnjičio, trenutno, mene i time je prekršio ustav i RS i BiH", kazao je Stevandić.
Sjednica Skupštine RS
Nalog za privođenje Dodika, Stevandića i Viškovića, s ciljem davanja iskaza u Tužilaštvu BiH, dolazi na dan kada se održava sjednica Narodne skupštine RS i rasprava o nacrtu novog Ustava RS.
Novim ustavom vlasti tog entiteta planiraju definirati RS kao državu srpskog naroda, da mu daju pravo na samoopredjeljenje, da osnuju svoju vojsku, i ukinu Vijeće naroda. Osim toga, poslanici u RS bi u srijedu trebali raspravljati i o osnivanju specijalnog suda i tužilaštva za "zaštitu ustavnog uređenja".
To je jedna od poteza na koji su se odlučile vlasti RS, nakon što je Dodik 26. februara, prvostepenom presudom Suda BiH, osuđen na godinu zatvora i šest godina zabrane obavljanja funkcije, zbog nepoštovanja odluka visokog predstavnika u BiH Christiana Schmidta.
Dan nakon presude, Skupština RS je usvojila neustavni zakon kojim je, na području tog entiteta, pokušala zabraniti rad Suda i Tužilaštva BiH, Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA) te Visokog sudskog i tužilačkog vijeća.
Jednostrano ukidanje nadležnosti države BiH na jednom dijelu njene teritorije nije u skladu sa Ustavom BiH i Ustavni sud BiH je ovaj zakon privremeno stavio van snage 7. marta.
No, Dodik je poručio da RS neće odustati od zakona, unatoč obavezujućoj odluci Ustavnog suda BiH i upozorenjima iz međunarodnih zajednice da pokušaji rušenja ustavnog poretka nisu prihvatljivi.
