Ministarstvo unutrašnjih poslova Republike Srpske (RS) istražuje poslovanje organizacija u ovom bh. entitetu kojima je Američka agencija za međunarodni razvoj (USAID) donirala novac.
Potvrđeno je to za Radio Slobodna Evropa (RSE) iz MUP-a RS-a, navodeći da postupaju "na osnovu javno objavljenih informacija o mogućim zloupotrebama sredstava", i pod nadzorom "nadležnih tužilaštava".
Istovremeno, iz Helsinškog odbora za ljudska prava, nevladine organizacije iz Bijeljine na sjeveroistoku Bosne i Hercegovine (BiH) koja je redovno sarađivala sa USAID-om, poručuju da se ne boje nikakvih istraga, ali da ih MUP još nije kontaktirao.
Predstavnici nekoliko medijskih organizacija koje su se finansirale iz inostranstva, a koje je kontaktirao RSE, nisu bili raspoloženi za izjave "zbog osjetljivosti situacije", ali, takođe, kažu da još nisu razgovarali sa službenicima MUP-a.
Istragu protiv USAID-a je prvi najavio predsjednik RS-a, Milorad Dodik, koji je rekao 7. februara da će naložiti policiji da pokrene istragu, te da će tražiti spisak, kako je naveo, 40.000 pojedinaca i organizacija koje je USAID finansirao proteklih godina u BiH.
Za ove brojke nema drugih zvaničnih potvrda. Prema sajtu američkih vlasti o javnoj potrošnji, "USA Spending", u prethodnih pet godina USAID je dodijelio 43 ugovora i granta raznim udruženjima u BiH, vrijedna ukupno oko 34,5 miliona dolara.
Administracija novog/starog američkog predsjednika SAD-a Donalda Trampa (Trump), razmatra spajanje USAID-a sa State Departmentom u okviru velike reorganizacije koja bi smanjila broj zaposlenih.
Od povratka Trampa u Bijelu kuću, njegova administracija i ljudi bliski njoj su USAID u nekoliko navrata nazvali "kriminalnom organizacijom".
USAID je agencija osnovana 1961. sa ciljem boljeg koordinisanja dodjele američke pomoći u inostranstvu. Prema posljednjim podacima, ima oko 10.000 zaposlenih, od čega dvije trećine rade izvan SAD-a, a u fiskalnoj 2023. godini je isplatila ukupno 43,79 milijardi dolara pomoći.
Šta je rekao Dodik?
Na pres-konferenciji 7. februara, Dodik je, između ostalog, optužio USAID da je u BiH inicirao upotrebu "tehnologije koja se koristi za namještanje izbora", te da su koristili sredstva za "kupovinu medija, nevladinih organizacija i političkih struktura" u zemlji.
Tri dana kasnije, na novoj pres-konferenciji, ponovio je svoje tvrdnje, te rekao da su svi koji su dobijali novac od USAID "plaćenici" i "strani agenti".
"USAID je imao i neka ulaganja koja su bila vidljiva u neki sektor humanitarni, čak i razvojni. Ali to je bila kamuflaža", ocijenio je Dodik.
Dodik je, između ostalog, ne nudeći dokaze, naveo da je USAID plaćao visokog predstavnika u BiH, Kristijana Šmita (Christian Schmidt), ne pojašnjavajući na koji način, te da se zna koji su "novinari plaćani". Iz Kancelarije visokog predstavnika (OHR) nije odgovoreno na upit RSE do objave teksta.
On je takođe rekao da istragom želi "dati doprinos Trampu i njegovoj ekipi, da dokaže da je to zaista kriminalna organizacija".
Robert Fico, premijer Slovačke za kojeg Dodik često govori da je njegov politički saveznik, ima slične stavove prema USAID-u kao predsjednik RS-a.
On je 11. februara objavio na Facebooku pismo usmjereno Elonu Masku (Musk), koji je u Trampovoj administraciji zadužen za smanjenje savezne potrošnje, u kojem navodi da su sredstva USAID-a u Slovačkoj korištena za "deformisanje političkog sistema".
Dodik i entitetsko rukovodstvo ne priznaju visokog predstavnika u BiH, smatrajući da je "nelegalno" izabran, jer ga, kako navode, "nije imenovao Savjet bezbjednosti UN-a".
"Znamo kad su dobili pare, znamo kad su, koji mediji dobili novac, i znamo i možemo da uporedimo od tog momenta kako izgleda uređivačka politika", kazao je Dodik.
Proruski orijentisani predsjednik RS-a je od 2017. godine pod američkim sankcijama, a 2022. je još jednom stavljen na "crnu listu" američkog Ministarstva finansija. Oba puta je sankcionisan zbog, kako je navedeno, "antidejtonskog" djelovanja.
Od početka invazije Rusije na Ukrajinu, Dodik se pet puta sastajao sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, a od 2014. godine – ukupno 11 puta.
Vlast želi da 'ućutka' NVO sektor
Helsinški odbor za ljudska prava, nevladina organizacija koja postoji skoro 30 godina, sarađivala je sa USAID-om od samog osnivanja.
Prema njihovim procjenama, posljednjih godina su dobijali oko 100.000 maraka godišnje (oko 51.000 evra) od ove organizacije, nešto manje od 30 posto njihovog budžeta.
Ovaj novac se trošio za organizovanje seminara, konferencija, za ekspertske usluge, dok je manje od pola korišteno za troškove NVO, uključujući i plate.
Branko Todorović, izvršni direktor organizacije, u izjavi za RSE poručuje da nisu uopšte zabrinuti zbog najavljenih istraga.
"Zato što radimo upravo po zakonima RS-a. Poštujemo finansijske protokole i RS-a i donatora, radimo vrlo transparentno. Sav novac koji imamo, koji ide za naše aktivnosti, ide ovdje preko domaćih banaka u Bijeljini. To su naša primanja", rekao je Todorović.
On ocjenjuje da su međunarodni donatori toliko aktivni u BiH, jer svi nivoi vlasti u zemlji posmatraju NVO sektor "kao priliku da rade ono u čemu su, inače, vlasti u BiH vješte, a to su prevare".
Poziva vlasti da oni umjesto prijetnji istragama pomognu aktivnosti boraca za ljudska prava, boraca protiv korupcije, ekoloških aktivista, onih koji rade na izgradnji tolerancije.
"Neka bilo ko iz vlasti RS, ili BiH, dokumentuje jednim jedinim primjerom da su NVO radile nešto što je suprotno Ustavu, što je suprotno zakonima, što je suprotno interesima građana", kazao je Todorović.
On dodaje da vlast u RS-u ovim želi "da ućutka one koji ukazuju na korupciju, na kriminal, na trošenje narodnog novca, na zloupotrebe, na koncesije kojekakve lažne iza kojih stoje prevare od stotina miliona".
Kaže da mogu o svojim aktivnostima javno da govore i raspravljaju sa bilo kim.
"Helsinški odbor je otvoren, i za sve građane i za sve organe RS-a, finansijske, policiju, bilo koga drugog, svako može doći da vidi sve naše dokumente, sve naše finansijske izvještaje, sve ono što mi govorimo, radimo, sve je javno, sve je otvoreno", naglašava Todorović.
Poručuje da se njihov rad "nikada neće promijeniti", ni pod kakvim uslovima.
"Uvijek će biti onih ljudi koji žele da slobodno misle, da govore i koji smatraju to svojim prvim zadatkom, svojom moralnom, etičkom obavezom, smislom svoga postojanja, da se bore za slobodu mišljenja, za slobodu govora, za ljudska prava, a ona vlast kojoj ljudska prava smetaju, pa to je autokratska vlast, to je totalitarna vlast, to nije demokratska vlast", izjavio je Todorović.
Čime se bavio USAID u BiH?
U septembru 2023., iz kancelarije USAID-a u BiH je rečeno za RSE da je od rata u BiH stiglo više od dvije milijarde dolara američke pomoći, od čega 638 miliona u RS-u.
Pomoć se fokusirala na "podršku demokratskoj vladavini, ekonomskom rastu, sprovođenju zakona, pravosuđu, ujedinjenim multietničkim Oružanim snagama i civilnom društvu".
Naveli su, između ostalog, da će nastaviti sa podrškom "slobodnim i nezavisnim medijima koji pozivaju vlasti i one na pozicijama moći na odgovornost".
Organizacija Reporteri bez granica (RSF), 3. februara je objavila da je tokom 2023. USAID finansirao 6.200 novinara, 707 medija koji nisu u vlasništvu države i 279 nevladinih organizacija fokusiranih na medije, u više od 30 država.
Predviđeni budžet SAD-a za stranu pomoć, za podršku "nezavisnim medijima i slobodnom protoku informacija" u ovoj godini, iznosio je 268,4 miliona dolara.