Predsjednik Visokog sudskog i tužilačkog vijeća (VSTV) Bosne i Hercegovine Sanin Bogunić izjavio je da je od rukovodstva Tužilaštva BiH prije mjesec dobio informaciju da se pregovara o predaji predsjednika entiteta Republika Srpska (RS) Milorada Dodika Tužilaštvu BiH.
"Ko je odlučivao o detaljima predaje, ne znam, jer se ne miješam u operativne postupke Suda i Tužilaštva BiH. Ured disciplinskog tužioca pokrenut će provjere svih postupanja Tužilaštva i Suda", kazao je Bogunić novinarima u Sarajevu.
Bogunić je rekao da mu "na prvu djeluje da nije bilo nepravilnosti, te je kazao da nema informaciju da je neko iz međunarodne zajednice utjecao na rad Suda i Tužilaštva BiH".
"O uslovima i načinima predaje pregovaralo je Tužilaštvo BiH", kazao je Bogunić, ističući da za ostale osumnjičene, odnosno entitetskog premijera i predsjednika Narodne skupštine RS-a, Radovana Viškovića i Nenada Stevandića, nije dobio nikakve informacije.
Bogunić je, također, kazao da nije neuobičajeno da Tužilaštvo BiH pregovara o predaji osumnjičenog.
"No, ne smije i ne može biti nikakvih drugih uslova predaje", kazao je Bogunić, govoreći o drugostepenoj presudi protiv Dodika čije se izricanje očekuje za mjesec.
Dodik je 4. jula dobrovoljno došao u Tužilaštvo BiH na ispitivanje, zbog sumnje da je počinio krivično djelo napada na ustavni poredak, za šta su osumnjičeni i Višković i Stevandić.
Prethodno je, nekoliko mjeseci, izbjegavao hapšenje po centralnoj potjernici, raspisanoj zbog nemogućnosti saslušanja u ovoj istrazi, zbog čega mu je i određen pritvor.
Istog dana, održano je ročište na Sudu BiH na kome je prihvaćen prijedlog Tužilaštva BiH i Dodiku ukinut pritvor, uz obrazloženje da "više ne postoje razlozi zbog kojih je ranije određen".
Dodiku je određena mjera obaveznog povremenog javljanja državnom organu.
Sud BiH je, u drugom postupku, 26. februara, izrekao prvostepenu presudu kojom je Dodik osuđen na godinu dana zatvora i šest godina zabrane obavljanja funkcije predsjednika RS-a.
Dodik je proglašen krivim za nepoštovanje odluka visokog predstavnika Christiana Schmidta i potpisivanje ukaza o proglašavanju zakona koje je Schmidt ranije poništio.
Tim zakonima se pokušalo spriječiti provođenje odluka Ustavnog suda BiH i visokog predstavnika na teritoriji RS-a koji su ranije poništavali zakone koje je donosio entitetski parlament koji su se odnosili na knjiženje državne imovine na entitet ili zakone o praznicima.
