Dobro jutro poštovani čitaoci,
Piše vam Asja Hafner, novinarka Radija Slobodna Evropa.
Jutros smo za vas izabrali:
Naslovi vijesti
- Dodik u Skupštini nudi SAD-u rijetke minerale za podršku 'postojećeg suvereniteta' Republike Srpske
- Ministar pravde traži da se ispita je li sud pod pritiskom poslao novosadske aktiviste u kućni pritvor
- Zloupotreba položaja prilikom nabavke i isporuke uglja za potrebe elektroprivreda BiH i Srbije, uhapšeno više osoba
Balkan na RSE
Kada su u ljeto 2023. mještani tijelima branili bagerima i kamionima početak iskopavanja i odvoza uglja iz mjesta Bistrica kod Prijedora, Radio Slobodna Evropa je počeo istraživati problem ovog, ali i nekoliko drugih rudnika bez svih potrebnih dozvola u ovom dijelu Bosne i Hercegovine, među njima i u okolini Sanskog Mosta. - Dok traju hapšenja, ovo su sva ranija RSE saznanja o rudnicima oko Sanskog Mosta
Za posjetu pape Crnoj Gori osim poziva države trebala bi i saglasnost SPC - Najviši crnogorski zvaničnici su od obnove nezavisnosti 2006. najmanje deset puta saopštili da su pozivali poglavare Rimokatoličke crkve da posjete Crnu Goru. Međutim, nijedan papa do sada nije posjetio Crnu Goru. Osim službenog poziva zvaničnika, "običaj" je da za posjetu pape postoji i neka vrsta saglasnosti Srpske pravoslavne crkve (SPC), koja ima najviše vjernika u Crnoj Gori, kažu za Radio Slobodna Evropa iz Kotorske biskupije i pravnog tima Mitropolije SPC u Crnoj Gori. Premijer Milojko Spajić je 18. maja na svom nalogu na platformi Iks objavio da je tokom inauguracione mise pozvao papu Lea XIV da posjeti Crnu Goru.
Hrvatska zakonom protiv 'četničkih' obilježja iz 90-ih, ali ne i ustaških iz Drugog svjetskog rata - Novi Zakon o grobljima zabranjuje natpise i obolježja koja "veličaju agresiju na Hrvatsku ili oružanu pobunu protiv Hrvatske" tokom Domovinskog rata 90-ih. Za hrvatskog istoričara Dragana Markovinu ne bi bilo problema sa zakonom da je riječ o, kako kaže, "pristojnoj antifašističkoj državi". "Ovdje se radi isključivo o nacionalistički motiviranom zakonu koji je donesen na insistiranje Domovinskog pokreta isključivo zato što ih smetaju srpska nacionalistička obilježja na nekim od grobova", rekao je. On dodaje da taj zakon "uopće ne uključuje more ustaške simbolike na grobljima", navodeći da je Milorad Pupovac u pravu kada je skrenuo na to pažnju".
Sigurnost u BiH 'talac politike' - Pet mjeseci nakon što je tadašnji ministar sigurnosti Bosne i Hercegovine Nenad Nešić završio u pritvoru, osumnjičen za korupciju, imenovanje njegovog nasljednika blokirano je političkim kalkulacijama, iako je rok istekao u februaru. Ministar sigurnosti BiH nadležan je za koordinaciju tri državne policijske agencije i upravljanje odgovorima na terorizam, prirodne katastrofe i krizne situacije. Zbog upražnjene fotelje paralizovani su rad državne vlade i parlamenta u trenutku kada Evropska unija i njene policijske agencije Europol i Frontex traže konkretnu saradnju.
Nerasvijetljenim ubistvima sa političkim motivom u Crnoj Gori bavi se skupštinski Odbor - Najmanje sedam slučajeva nerasvijetljenih ubistava i devet fizičkih napada i pokušaja ubistava u prethodnih dvadeset godina predmet su preispitivanja Anketnog odbora Skupštine Crne Gore. Među žrtvama od 1999. do 2018. godine su političari, službenici bezbjednosti, novinari, intelektualci... Zajedničko za sve slučajeve koje analizira Anketni odbor je, da su se dogodili u vrijeme vlasti Demokratske partije socijalista (DPS) Mila Đukanovića, koja je vladala do 2020, da istrage nisu dale rezultate i da nijedan slučaj nije dobio sudski epilog.
Masovna ubistva na Cetinju bila nepredvidiva, a sistem nespreman, kažu čelnici crnogorske policije - Masovno ubistvo koje je počinjeno 1. januara ove godine na Cetinju bilo je nepredvidivo i nije moglo biti spriječeno, a za prethodni masakr počinjen u avgustu 2022. takođe na Cetinju - sistem nije bio spreman za takav izazov. To je između ostalog saopštio vd. direktora Uprave policije Lazar Šćepanović tokom predstavljanja novih informacija o dva masovna ubistva koja su počinjena za dvije i po godine na Cetinju kada su ukupno ubijene 23 osobe, među kojima četvoro djece.
Srpska lista traži kompromis, Priština nastavlja da zatvara institucije Srbije - Dok Srpska lista, najveća partija kosovskih Srba koja ima podršku Beograda, poziva zemlje Kvinte da se uključe u pronalaženje kompromisnog rješenja za funkcionisanje preduzeća "Vodovod Ibar", kosovske vlasti nastavljaju sa zatvaranjem institucija koje rade u sistemu Srbije.
RSE intervju
Clifford May: Američko okretanje leđa svijetu suprotno Trumpovim ciljevima - Američko okretanje leđa svijetu moglo bi biti u suprotnosti s ciljem samog Donalda Trumpa, očuvanjem globalne dominacije SAD-a, navodi Clifford May, osnivač i predsjednik Fondacije za odbranu demokratija (Foundation for Defense of Democracies - FDD), konzervativnog think tanka fokusiranog na nacionalnu sigurnost. On u intervjuu za Radio Slobodna Evropa ocjenjuje da je inostrana politika američkog predsjednika pod sloganom "Amerika na prvom mjestu" uspjela natjerati evropske članice NATO saveza da povećaju svoje budžete za odbranu i da značajnije doprinesu kolektivnoj sigurnosti tog saveza. Ipak, govoreći o globalnoj ulozi SAD naglašava: "Amerika ne može ponovo biti velika ako se povlači s pozicije globalnog lidera".
Da li je ruski predsjednik Vladimir Putin zaista spreman da pristane na prekid vatre u ratu protiv Ukrajine? Litvanski ministar vanjskih poslova Kestutis Budrys ne misli tako. Govoreći u intervjuu za Radio Slobodna Evropa, Budrys je rekao da, sudeći prema onome što Putin poručuje kada je riječ o okončanju najvećeg i najsmrtonosnijeg sukoba u Evropi od Drugog svjetskog rata, "njega to uopšte ne zanima". "Ni prekid vatre, ni pravi mirovni pregovori. Jer jedini instrument koji on zna koristiti jeste brutalna sila, teror i pritisak", rekao je Budrys u intervjuu održanom 19. maja u sjedištu Radija Slobodna Evropa u Pragu.
Svijet
SAD pravi 'veliku grešku' tražeći zabranu obogaćivanja uranija, kaže Hamenei - Vrhovni vođa Irana, ajatolah Ali Hamenei, izrazio je sumnju u tok trenutnih pregovora sa Sjedinjenim Državama o nuklearnom programu Teherana, rekavši da Washington pravi "veliku grešku" tražeći potpunu zabranu obogaćivanja uranija unutar te bliskoistočne zemlje. Govoreći na ceremoniji obilježavanja prve godišnjice smrti bivšeg tvrdolinijaškog predsjednika Ebrahima Raisija u padu helikoptera, Hamenei je 20. maja izjavio da "ne vjeruje" da će pregovori sa SAD-om o nuklearnom programu uroditi plodom. Posebno je ukazao na nedavne izjave američkih zvaničnika, uključujući specijalnog izaslanika predsjednika Donalda Trumpa, Stevea Witkoffa, koji je prošle sedmice rekao da bilo kakav novi sporazum između Washington i Teherana mora uključivati dogovor o odustajanju od obogaćivanja uranija – procesa koji može dovesti do razvoja nuklearnog oružja.
"Američka strana koja učestvuje u ovim indirektnim pregovorima treba da razgovara, pregovara i da se potrudi da ne govori besmislice", rekao je Hamenei.
Rat u Ukrajini
Tinta se polako suši na upravo usvojenom 17. paketu sankcija Evropske unije protiv Rusije, a već su u toku pripreme za naredni korak, za koji evropski lideri tvrde da će biti "ogroman". Međutim, neki analitičari upozoravaju da je EU, u mnogim aspektima, već iskoristila svoje najjače adute i da joj nije mnogo toga preostalo, posebno u trenutku kada Washington oklijeva da se pridruži, jer forsira mirovne pregovore između Kijeva i Moskve. Ima li EU još efikasnih sredstava da pritisne Rusiju?
Iako regruti u Rusiji ne smiju biti poslani u borbu, neki ipak završe na frontu - U decembru 2023. godine, zajedno s desetinama hiljada drugih 18-ogodišnjaka, Aleksandar iz sibirskog grada Ulan-Udea pozvan je na obavezno služenje vojnog roka u Oružane snage Rusije. Četiri mjeseca kasnije, gotovo 7.000 kilometara zapadnije, našao se kako kopa rovove i pješadijske zaklone duž ruske granice s Ukrajinom. Nedugo zatim, skrivao se u tim istim rovovima, suočen s ukrajinskim trupama i napadima kamikaza dronova. "Ispada da su me protivzakonito poslali u borbenu zonu, bez da su me pitali", rekao je prošlog mjeseca u intervjuu za Radio Slobodna Evropa.
Za kraj pogledajte video o radu opere i baleta u Ukrajini u ratnim uslovima - U zemlji razorenoj ratom, gdje sirene prekidaju svakodnevni život, a nestanci struje su uobičajeni, događa se nešto neočekivano - Ukrajina doživljava snažan preporod u pozorištu. Od velikih opernih kuća do nezavisnih pozornica, predstave su rasprodane sedmicama unaprijed. Za mnoge ovi događaji znače više od zabave.
Toliko za danas, pišite nam i podijelite vaše priče sa nama na slobodnaevropa@rferl.org
Srdačan pozdrav,
Asja Hafner
Dnevno@RSE dolazi besplatno u vaš inbox. Prijavite se, uštedite vreme, informišite se!