Dobro jutro poštovani čitaoci,
Piše vam Asja Hafner, novinarka Radija Slobodna Evropa.
Jutros smo za vas izabrali:
Naslovi vijesti
- Nastavlja se blokada suda u Novom Sadu zbog pritvorenih aktivista
- Najavljeni odvojeni razgovori Trumpa s Putinom i Zelenskim
- Zelenski se sastao sa papom dok Rusija pokreće veliki napad dronovima na Ukrajinu
- Moldavija ima mir zahvaljujući hrabrosti Ukrajinaca, kazala Sandu u Crnoj Gori
- Rusija zabranila rad nevladine organizacije Amnesty International
- Beograd i Moskva nastavljaju pregovore o gasnom aranžmanu, najavio direktor 'Srbijagasa'
Balkan na RSE
Da li je uzdrman Porfirijev tron zbog 'obojene revolucije'? - Tema Mosta Radija Slobodna Evropa bila je odnos Srpske pravoslavne crkve prema studentskim protestima. Sagovornici su bili Draško Đenović, vjerski analitičar iz Beograda, i Vladimir Veljković, istoričar iz Niša koji se bavi pitanjima religije. Bilo je riječi o tome zašto je patrijarh Srpske pravoslavne crkve Porfirije nakon šest mjeseci od početka studentskih protesta nazvao te proteste obojenom revolucijom i zašto je to učinio baš u Moskvi u razgovoru sa ruskim predsednikom Putinom, da li je to stav cijele crkve ili samo njenog najužeg vrha imajući u vidu da su pojedini sveštenici pozdravili studentske proteste i može li odnos prema tim protestima izazvati dublje podjele u Srpskoj pravoslavnoj crkvi.
Političarke u BiH na meti komentara o braku, majčinstvu i fizičkom izgledu - Uvredljivi komentari o fizičkom izgledu te propitivanje bračnog statusa i majčinstva, rječnik je iz skupštinskih sala s kojima se godinama suočavaju političarke u Bosni i Hercegovini.
Brčko, između prijetnji iz RS-a i poziva na pripajanje Federaciji - Brčko Distrikt je posebna administrativna jedinica smještena između dva entiteta, pod ingerencijom države. Supervizor za Brčko upozorio je da bi prijetnje zvaničnika Republike Srpske Ustavu i institucijama Bosne i Hercegovine mogle dovesti do preispitivanja Konačne odluke Arbitražnog tribunala za Brčko, a neki pozivaju da se razmotri mogućnost pripajanja Brčkog Federaciji BiH. Ali, većina građana ga smatra "samostalnim i svojim". S ponosom kažu da je multietnički duh, koji je krasio Brčko i prije rata, uspio da se očuva do danas.
Ministarstvo inostranih poslova Crne Gore ogradilo se od izjave Aleksandra Obradovića, otpravnika poslova crnogorske Ambasade u Rusiji, navodeći da ne odražava državnu spoljnopolitičku orjentaciju. Obradović je na Međunarodnom forumu "Balkanski dijalog 2025: Crna Gora i Rusija" 10. marta u Sankt Peterburgu rekao da su Rusija i Crna Gora "dvije zemlje, jedna duša". Crna Gora, članica NATO-a od 2017. i kandidat za članstvo u EU, u skladu sa inostranom politikom Brisela, uvela je sankcije Rusiji zbog agresije na Ukrajinu. Na upit Radija Slobodna Evropa iz Ministarstva su naveli da izjava Obradovića "ne odražava vanjskopolitičku orjentaciju Crne Gore".
Šta se zna o Ivanu Deliću, uhapšenom po crnogorskoj potjernici u Dubaiju - Budvanin Ivan Delić uhapšen je u Dubaiju, u Ujedinjenim Arapskim Emiratima, saopštio je 15. maja vršilac dužnosti direktora crnogorske policije Lazar Šćepanović. Hapšenju Delića i Aleksandra Kekovića zvanog Arkan, visokorangiranih članova kriminalnih grupa, prethodila je posjeta Šaranovića Emiratima. Predstavnici Interpola Dubai su uhapsili dvojicu crnogorskih državljana na osnovu crvene međunarodne potjernice Interpola Podgorica. Kako je saopštila policija, očekuju njihovo izručenje Crnoj Gori. Delića Specijalno državno tužilaštvo potražuje u okviru akcije "General" zbog krijumčarenja narkotika na transnacionalnom nivou, saopštila je policija. Osim u međunarodnom švercu narkotika, Delić je pominjan u više slučajeva ubistava, bio je meta više oružanih napada, uključujući i atentat kojom prilikom je ubijen nedužni mladić. Nikada nije pravosnažno osuđen.
Kakav je značaj CISMOA sporazuma koji su potpisali Kosovo i SAD? - Bezbjedna razmjena informacija i povećana interoperabilnost između vojske Sjedinjenih Država i Kosovskih bezbjednosnih snaga formalizovani su kroz sporazum između dvije zemlje. Kosovo je 33. država s kojom su Sjedinjene Američke Države potpisale ovakav sporazum. Američka ambasada u Prištini ocijenila je ovaj pakt kao "veliki korak naprijed u jačanju sigurnosti obje zemlje", dok ga je kosovska strana opisala kao sporazum "od posebnog značaja".
RSE intervju
Weber: Nova njemačka vlada treba da napravi strateški zaokret u dijalogu Kosova i Srbije - Nova vlada Nemačke, koju predvodi Friedrich Merz, treba da preuzme vodeću ulogu u politici Evropske unije prema Zapadnom Balkanu i da doprinese razvoju strateškog pristupa regionu, ocjenjuje Bodo Weber, viši saradnik Savjeta za politiku demokratizacije u Berlinu, u intervjuu za Radio Slobodna Evropa. Što se tiče pristupa Njemačke dijalogu između Kosova i Srbije za normalizaciju odnosa, Weber navodi da je Berlin, umjesto da ponovo pokrene ovaj proces od temelja, izašao sa francusko-njemačkim prijedlogom, što je dovelo do "potpunog uništenja političkog dijaloga" i do dva sporazuma koja, prema njegovim riječima, ne postoje u stvarnosti.
Rasmussen: Evropi potreban novi bezbednosni model - Izolacionizam koji je izabrala Amerika, nameće potrebu drugačijeg pristupa Evrope prema bezbjednosnim pitanjima, izjavio je Anders Fogh Rasmussen, bivši šef NATO saveza i nekadašnji premijer Danske, u intervjuu za Radio Slobodna Evropa. Na čelu Sjeverno-atlantske alijanse ovaj političar bio je od 2009. do 2014. godine, dok je danas fokusiran na pitanja inostrane politike u Evropskoj mreži lidera sa sjedištem u Londonu. Govoreći o mogućnosti prevazilaženja razlika unutar NATO-a, posebno nakon dolaska na vlast američkog predsjednika Donalda Truma prije četiri meseca, Rasmussen se zalaže za stvaranja saveza demokratskih država, takozvani D7, u koji ne računa SAD.
Svijet
Pobjeda gradonačelnika Bukurešta Dana na predsjedničkim izborima donosi olakšanje za EU i NATO - Nakon mjeseci političkih previranja izazvanih poništenim izborima i zabranom nacionalističkog kandidata koji je bio favorit, Rumuni su konačno izabrali novog predsjednika. Izbor koji donosi olakšanje Briselu.
Centristički orijentiran, proevropski i proukrajinski nastrojen, gradonačelnik Bukurešta Nicusor Dan sada ulazi na međunarodnu scenu, dok u Ukrajini, susjednoj zemlji, i dalje bjesni najveći sukob u Evropi od Drugog svjetskog rata.
Rat u Ukrajini
Tiha deportacija: Ruski obračun sa krimskim Tatarima podsjeća na sovjetske progone - Dok Ukrajina obilježava godišnjicu deportacija krimskih Tatara iz Staljinove ere prije više od osam decenija, pripadnici ove etničke manjinske grupe koji žive na okupiranom crnomorskom poluostrvu trpe obnovljenu ruski kampanju represije. Prije osamdeset i jednu godinu, tokom tri dana od 18. do 20. maja 1944. godine, sovjetske bezbjednosne snage su okupile najmanje 200.000 krimskih Tatara i poslale ih u izgnanstvo u sovjetski Uzbekistan i druga udaljena mjesta u Sovjetskom Savezu. Desetine hiljada su umrle tokom deportacije i pod teškim uslovima prvih godina izgnanstva. Tatarska manjina se ponovo našla na meti od kada su ruske snage preuzele kontrolu nad Krimskim poluostrvom 2014. godine, prema riječima aktivistkinje za ljudska prava Mumine Salieve.
Mine, dronovi i suša: Problemi poljoprivrednika na liniji fronta u Ukrajini - Poljoprivrednici širom Ukrajine suočavaju se s istim rizicima koji uzrokuju nesigurnost u poljoprivredi širom svijeta, poput nepredvidivog vremena, promjenjivih cijena i izmjena državnih propisa. Za Oleksandra Hordijenka, poljoprivrednika iz južne ukrajinske Hersonske oblasti, proljeće nije donijelo išta dobro: iznenadni mraz u aprilu oštetio je polovinu usjeva koje je posijao, a neprestane kiše širom zemlje zaobišle su njegovo zemljište. Na obradivaim zemljištima u blizu linije fronta svakodnevno se nosi i s opasnostima koje donosi ruski rat protiv Ukrajine.
Toliko za danas, pišite nam i podijelite vaše priče sa nama na slobodnaevropa@rferl.org
Srdačan pozdrav,
Asja Hafner
Dnevno@RSE dolazi besplatno u vaš inbox. Prijavite se, uštedite vreme, informišite se!