Dobro jutro poštovani čitaoci,
Piše vam Asja Hafner, novinarka Radija Slobodna Evropa.
Jutros smo za vas izabrali:
Važno za danas
- Zajednička vježba pripadnika Oružanih snaga BiH i američke nacionalne garde
- Vučić vjeruje u stvaranje vojnog saveza Srbije i Mađarske
- Angažovanje Srbije spriječilo da potjernice za Dodikom i Stevandićem postanu izvršne, izjavio Dačić
- Dodik: Putin rekao da će se Rusija zalagati za okončanje rada međunarodnih institucija u BiH
- Poslanici EU raspravljali o podršci RSE dok se postavlja pitanje finansiranja iz SAD
Balkan na RSE
Pet mjeseci od nesreće na Željezničkoj stanici građani i novosadska opozicija odali poštu žrtvama - Pet mjeseci od pada nadstrešnice Željezničke stanice građani i predstavnici novosadske opozicijie na mjestu nesreće odali su poštu žrtvama 1. aprila. Poginulo je 16, a teško povrijeđena jedna osoba u obrušavanju betonske nadstrešnice rekonstruisane stanične zgrade 1. novembra 2024. U pomen poginulima, okupljeni su održali 16 minuta tišine, kada je blokirana raskrsnica kod Željezničke stanice.
Učenici više srednjih škola u Beogradu blokirali su most Gazela na protestu koji su organizovali povodom pet mjeseci od tragedije u Novom Sadu.
Nebo iznad BiH između 'crne rupe' i vraćanja pod kontrolu Srbije i Hrvatske - Vazdušni prostor iznad Bosne i Hercegovine suočen je s potencijalnim zatvaranjem ili ponovnim preuzimanjem od Hrvatske i Srbije. Ova mogućnost pojavila se nakon što je Evropska organizacija za sigurnost vazdušne plovidbe (EUROCONTROL) zamrznula sva plaćanja prema Agenciji za pružanje usluga u zračnoj plovidbi BiH (BHANSA), potvrđeno je za Radio Slobodna Evropa.
Sve se dešava nakon sudskog zahtjeva slovenačke kompanije Viaduct koja je pokrenula arbitražni postupak protiv BiH zbog duga njenog entiteta Republika Srpska.
Made in 'Califomia': Kako kineske kopije zapadnih brendova stižu na police Balkana - Proizvodi napravljeni u Kini koji su predstavljeni kao poznati zapadni brendovi preplavili su Balkan i zauzeli police prodavnica u vlasništvu kineskih imigranata.
Nakon požara u Kočanima, institucije u Sjevernoj Makedoniji traže aparate za gašenje požara, a tamo gdje već postoje dogovaraju poslove njihovog servisiranja. Ovaj potez ne dovode u vezu s tragedijom u diskoteci "Puls", već tvrde da je to dio godišnjih planova nabavke. Uprava za zaštitu i spašavanje "zatrpana" je zahtjevima za preglede zgrada, ambulanti i škola, a imaju tek trećinu od zakonom propisanog broja inspektora. Tragedija u Kočanima uzbunila je institucije na lokalnom i državnom nivou koje su, slučajno ili ne, nakon požara u diskoteci krenule u akciju raspisivanja oglasa za servisiranje ili nabavku novih aparata za gašenje požara, kao i održavanje hidrantske mreže.
(Ne)redovne vježbe evakuacije u makedonskim školama i vrtićima - Na vježbi simulacije požara u Osnovnoj školi "Sando Masev" u Strumici na jugoistoku Sjeverne Makedonije, više od 600 učenika i 13 nastavnika je za manje od šest minuta napustilo prostorije ove vaspitno-obrazovne ustanove. Prije pet godina za ovakvu evakuaciju trebalo im je oko devet minuta.
"Ovo potvrđuje da ponavljanje zaista nešto znači, kao u svakodnevnom životu, za savladavanje obrazovnih vještina, pa tako i ovih praktičnih", kaže za Radio Slobodna Evropa direktorica Dragica Spasova, nakon što je njena škola 27. marta prošla vježbu evakuacije. Ovakve vježbe se izvode najmanje jednom godišnje, ali poslije požara u diskoteci u Kočanima, u kojem je 16. marta poginulo 59 ljudi, a povrijeđeno oko 180, učenici i nastavnici su vježbi evakuacije pristupili mnogo ozbiljnije, ističe Spasova.
Pogledajte video - 'Ovo je sad prevršilo svaku mjeru': Prijedorsko selo poplavljeno treći put u 11 godina - U naselju Gomionica kraj Prijedora pod vodom je bilo više od 350 objekata. Iako su se Sana i njene pritoke povukle u korita, voda je ostala u brojnim domaćinstvima. Mještani su kivni jer su ovako prošli i 2014. te 2019., a problem sa nasipima nije riješen. Procjena šteta i dalje nije počela, a nove probleme stvaraju podzemne vode.
Rat u Ukrajini
Napori za prekid vatre u Ukrajini pod pritiskom: Tri predsjednika s tri oprečna prioriteta - Nedelju dana pošto su Kremlj i Bijela kuća objavili sporazum koji ima za cilj da zaustavi borbe između Ukrajine i Rusije u regionu Crnog mora i utre put širem prekidu vatre, nailazi se na prepreke. Zapravo, širi pokušaj da se zaustavi najveći kopneni rat u Evropi od Drugog svjetskog rata takođe je pod velikim pritiskom, budući da ga tri različita predsjednika s tri oprečna prioriteta razapinju na tri strane.
Dotle se na bojnom polju i širom Ukrajine nastavljaju borbe i vazdušni napadi – Rusija je 31. marta drugi dan gađala drugi najveći grad Ukrajine dronovima i balističkim projektilima. Ukrajinske snage su navodno izvršile još jedan prekogranični upad u rusku Belgorodsku oblast, što bi moglo biti ponavljanje prošloljetnje invazije na Kursku oblast.
Rusija želi ukidanje sankcija u zamjenu za prekid vatre, EU nije spremna za to - Posljednjih nedelja, Sjedinjene Države, Rusija i Ukrajina su skicirali okvire za prekid vatre – jedan koji ima za cilj zaštitu energetske infrastrukture poput elektrana i dalekovoda, dok je drugi usmjeren na smanjenje vojnih aktivnosti na Crnom moru.
Jedan od velikih zahtjeva Moskve javno je saopšten: ublažavanje sankcija. U saopštenju Kremlja objavljenom poslije sporazuma o prekidu vatre na Crnom moru 25. marta, Moskva navodi da će poštovati sporazum samo ako Zapad djelimično ukine sankcije uvedene poslije invazije na Ukrajinu prije više od tri godine.
Ukrajina je stekla nezavisnost od Sovjetskog Saveza 1991. godine sa populacijom od oko 52 miliona. Bila je druga po veličini u SSSR-u, nakon Rusije u kojoj je živjelo 147 miliona stanovnika. Taj broj je, 34 godine kasnije, gotovo prepolovljen. Nakon aneksije Krima 2014. i rata u regiji Donbasa, te invazije Rusije 2022. godine, broj ljudi koji žive na teritoriji koju kontroliše Kijev iznosi oko 29 miliona, prema procjenama ukrajinskog Instituta za demografiju. To je smanjenje od 45 posto. Koliko će Ukrajinaca ostati u državi poslije rata?
Svijet
Brisel je spreman da uzvrati na američke carine, istakla Von der Leyen - Evropska unija će biti spremna da uzvrati kontramjerama na američke carine ukoliko to bude potrebno, izjavila je predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen. Ona je u govoru u Evropskom parlamentu u Strazburu naglasila da je cilj EU pronalaženje rješenja kroz pregovore. "Međutim, ako bude potrebno, zaštitićemo naše interese, ljude i kompanije", rekla je. Prema njenim riječima, EU ne želi nužno da uzvrati, ali Brisel ima snažan plan za to i uzvratiće ukoliko bude neophodno.
Toliko za danas, pišite nam i podijelite vaše priče sa nama na slobodnaevropa@rferl.org
Srdačan pozdrav,
Asja Hafner
Dnevno@RSE dolazi besplatno u vaš inbox. Prijavite se, uštedite vreme, informišite se!