Dnevno@RSE na početku svakog radnog dana donosi vam pregled najvažnijih vijesti sa Zapadnog Balkana i svijeta. Za vas biramo najave za ključne događaje kao i jedinstvene sadržaje RSE. Prijavite se, uštedite vrijeme, informišite se!
Dobro jutro poštovani čitaoci,
Piše vam Jasmina Đikoli, novinarka Radija Slobodna Evropa.
Ovog jutra za vas smo izabrali:
Važno za danas
- Opozicioni blok CDU/CSU osvojio je najviše glasova na parlamentarnim izborima u Njemačkoj. Njihov kandidat za kancelara Friedrich Merz sada ima priliku da naslijedi Olafa Scholza, dok je krajnje desna AfD sa 20 posto glasova zabilježila svoj najbolji rezultat dosad.
- Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski izjavio je da je spreman napustiti funkciju ako to donese mir i omogući ulazak Ukrajine u NATO. Također je istakao da želi vidjeti Donalda Trumpa ne samo kao posrednika, već kao pravog partnera Ukrajine u odnosima s Moskvom.
- Poglavar Rimokatoličke crkve, koji se bori sa obostranom upalom pluća, i dalje je u kritičnom stanju drugi dan zaredom, a ljekari su oprezni u prognozi, saopštio je Vatikan u nedjelju.
Balkan na RSE
Srbija nije ispunila sve korake iz Reformske agende, dokumenta čiji je cilj da ubrza put ka članstvu u Evropskoj uniji (EU). To, ujedno, može odložiti i isplatu novca koji je EU obezbijedila Srbiji. Iako su usklađeni vizni režim i usvojen plan borbe protiv korupcije, ključne mjere, poput reforme biračkog spiska i medijskog regulatora, kasne. Do kraja februara treba ispuniti još sedam mjera.
S druge strane, Vlada Sjeverne Makedonije ratifikovala je potrebna dva sporazuma i čeka isplatu prvog dijela sredstava iz evropskog Plana rasta, koji je trebao biti dostupan od početka ove godine. Prve redovne isplate očekuju se između drugog i trećeg kvartala 2025. godine, odgovorili su iz Evropske komisije za Radio Slobodna Evropa (RSE). Početkom aprila, Sjeverna Makedonija bi mogla dobiti prvu isplatu iz evropskog Plana rasta u iznosu od 52,5 miliona eura, saznaje RSE iz diplomatskih izvora.
Tema Mosta Radija Slobodna Evropa bila je može li opstati takozvano čelično prijateljstvo između Srbije i Kine nakon dolaska nove američke administracije kojoj je Kina neprijatelj broj jedan. Sagovornici Omera Karabega bili su Igor Bandović, direktor Beogradskog centra za bezbjednosnu politiku, i Dimitrije Milić, programski direktor nevladine organizacije Novi treći put.
Već tri mjeseca studenti u Srbiji blokiraju fakultete i predvode masovne proteste tražeći odgovornost za tragediju u Novom Sadu. RSE je ušao na blokirani Hemijski fakultet u Beogradu i razgovarao sa studentima o njihovim motivima i ciljevima. Veliki broj studenata i građana koji ih podržavaju okupio se 23. februara u Vršcu na protestnom skupu, dok su blokade i šetnje održane u više gradova Srbije.
Mirnom šetnjom od Sebilja u starom dijelu Sarajeva do zgrade Parlamenta Bosne i Hercegovine, grupa studenata i građana protestovala je 23. feburara - tražeći pravdu i odgovornost za stradanja u poplavama, koje su pogodile Bosnu i Hercegovinu početkom oktobra prošle godine. Porukama "Mi smo vaša poplava", "Hoće li ta promjena" i "Pravda", studenti i građani poručili da zahtijevaju odgovor nadležnih i adekvatne sankcije.
Sa protesta neformalne grupe studenata "Kamo Śutra?" 22. februara poručeno je da neće odustati od okupljanja, dok se ne utvrde odgovornost u postupanju nadležnih tokom zločina na Cetinju 1. januara kada je ubijeno 13 osoba.
Milorad Dodik, predsjednik entiteta Republika Srpska u Bosni i Hercegovini, rekao je da neće doći na izricanje presude zakazano za srijedu, 26. februara, na Sudu BiH. Dodiku se sudilo zbog nepoštovanja odluka visokog predstavnika međunarodne zajednice u BiH Christiana Schmidta.
Koliko je presuda potrebno da bi se prihvatila istina? U BiH ih ima više od 98, ali negiranje genocida i dalje oblikuje društvo i političku scenu. Memorijalni centar Srebrenica upozorava da negiranje zločina sabotira pomirenje i blokira napredak zemlje. Slični obrasci već se naziru i u ratu u Ukrajini. Šta to znači za budućnost istine i pravde?
Rat u Ukrajini
Tri godine od početka ruske invazije na Ukrajinu, Kijev razmatra američke prijedloge o pristupu ukrajinskim mineralnim resursima. Istovremeno, Donald Trump insistira na povratu američkog novca uloženog u pomoć Ukrajini, dok pregovori o sporazumu ulaze u ključnu fazu. Istovremeno, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski suočava se s optužbama da vlada kao diktator, dok potencijalni suparnici već ciljaju na njegovu poziciju.
Ruska invazija na Ukrajinu, koja 24. februara ulazi u treću godinu, postala je jedan od ključnih događaja 21. vijeka, koji je uzdrmao međunarodni poredak koji je postojao od Drugog svjetskog rata. Baš kao što se posljedice invazije odvijaju različito širom svijeta, one se takođe odvijaju nejednako i unutar Rusije, ostavljajući neke od njenih 144 miliona građana uglavnom netaknutim, dok je mnogo više onih koji su ostali bez prava i izgubili živote. Kako je rat u Ukrajini preoblikovao život u Rusiji?
Rat Rusije ostavio je ogromne posljedice na ukrajinske novinare, od kojih mnogi rizikuju svoje živote kako bi izvještavali o istini. Među njima su i novinari Radija Slobodna Evropa. Pogledajte: Tri godine rata u Ukrajini kroz fotografije.
Veronika je sa sinom izbjegla iz Ukrajine na početku ruske agresije, od koje se navršavaju tri godine. U Bosni i Hercegovini su im podršku pružili UNHCR i Catholic Relief Service. Nakon godinu dana, Veronika je odlučila osigurati sebi i sinu bolji život. Našla je posao u struci, iznajmila stan, naučila jezik i krenula ispočetka. U videu pogledajte njen put do novog početka.
Svijet
Šef kineske diplomatije Vang Ji izjavio je da se otvara „mogućnost za mir“ s pojačanom američkom diplomatijom i koracima Vašingtona ka normalizaciji odnosa s Moskvom. Iako Kina podržava napore za mir, razgovori SAD i Rusije u Rijadu izazvali su zabrinutost u Kijevu i evropskim prijestonicama. Stručnjaci i bivši zvaničnici vjeruju da mogućnost zbližavanja ruskog predsjednika Vladimira Putina i predsjednika SAD Donalda Trumpa također izaziva nelagodu u Kini.
Post Scriptum
Rat u Ukrajini ogolio je slabosti evropske odbrane – vojna skladišta su prazna, a oslanjanje na SAD postaje neizvjesno. Dok se EU suočava s pritiskom da preuzme odgovornost za vlastitu sigurnost, NATO upozorava: Ukrajina možda nije posljednja meta Vladimira Putina. Da li Evropa može sama da se odbrani – saznajte u novom Post Scriptumu Dragana Štavljanina.
Šta ima još…
- Ispunjen studentski zahtjev o povećanju budžeta za visoko obrazovanje, izjavila Brnabić
- Bivšoj gradonačelnici Niša određen pritvor do 30 dana
- SAD izrazile zabrinutost zbog zatvaranja centara za socijalni rad na sjeveru Kosova
- Poljski predsjednik Duda sastao se sa Trumpom
- Desetine hiljada ljudi u Bejrutu na sahrani bivšeg vođe Hezbolaha, ubijenog prije pet mjeseci
Toliko za danas. Pišite nam i podijelite vaše priče sa nama na slobodnaevropa@rferl.org
Srdačan pozdrav do sutra ujutro!
Jasmina Đikoli
Dnevno@RSE dolazi besplatno u vaš inbox. Prijavite se, uštedite vrijeme, informišite se!