Dnevno@RSE na početku svakog radnog dana donosi vam pregled najvažnijih vijesti sa Zapadnog Balkana i svijeta. Za vas biramo najave za ključne događaje kao i jedinstvene sadržaje RSE. Prijavite se, uštedite vrijeme, informišite se!
Dobro jutro poštovani čitaoci,
Piše vam Jasmina Đikoli, novinarka Radija Slobodna Evropa.
Ovog jutra za vas smo izabrali:
Važno za danas
- Osamdeset zemalja pozvalo je da "teritorijalni integritet” Ukrajine bude osnova bilo kakvog mirovnog sporazuma za okončanje ruskog rata, saopšteno je nakon drugog i posljednjeg dana njihovog okupljanja u švicarskom odmaralištu 16. juna. Odsustvo Rusije na mirovnom samitu koji je inicirala Ukrajina umanjilo je nade u bilo kakav napredak, kao i odluka Kine da se drži po strani.
- Sedam navijača reprezentacije Srbije privedeno je 16. juna nakon sukoba u njemačkom gradu Gelzenkirhenu pred utakmicu Evropskog prvenstva protiv Engleske, saopštila je njemačka policija. Policija Gelzenkirhena potvrdila je za BBC da je došlo do tuče između navijača Srbije i Engleske. Pogledajte fotogaleriju: Sukob navijača Srbije i Engleske ispred restorana u Gelzenkirhenu.
- Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić sprema se dati Rio Tintu zeleno svjetlo za razvoj najvećeg rudnika litija u Evropi, dvije godine nakon što je Beograd odustao od projekta, objavio je u nedjelju Financial Times. Vučić je za novine rekao da se čini da su "nove garancije" globalnog rudarskog diva i Evropske unije odgovorila na zabrinutost Srbije oko toga hoće li biti ispunjeni potrebni ekološki standardi na nalazištu Jadar na zapadu zemlje.
Balkan na RSE
Crnogorsko Ministarstvo vanjskih poslova je za posljednjih osam mjeseci dobilo četiri protestne note od susjednih država, Hrvatske i Bosne i Hercegovine. Note su stigle tokom mandata nove parlamentarne većine koja je konstituisala Vladu Milojka Spajića krajem oktobra prošle godine. Ista većina je za šefa parlamenta izabrala Andriju Mandića lidera proruskog Demokratskog fronta, koji je u međuvremenu rasformiran. Povod za protestne note bile su izjave i inicijative čelnika i političkih struktura Demokratskog fronta, od kojih su neke, poput rezolucije o genocidu u Jasenovcu, prihvatile ostale vladajuće partije.
Na skupu nazvanom "Svesrpski sabor" u Beogradu vlade Srbije i entiteta RS usvojile su deklaraciju sa 49 tačaka. Ambasada SAD u BiH deklaraciju je nazvala napadom na Dejton, dok je Ambasada Rusije u Srbiji dokument pozdravila. Šta deklaracija donosi regionu i građanima Zapadnog Balkana pogledajte u novom izdanju magazina TV Liberty.
Tema najnovijeg Mosta Radija Slobodna Evropa bila je kako će Svesrpski sabor, koji je nedavno održan u Beogradu, uticati na odnose u regionu. Sagovornici Omera Karabega bili su Sead Turčalo, dekan Fakulteta političkih nauka u Sarajevu, i Aleksandar Radoman, dekan Fakulteta za crnogorski jezik i književnost na Cetinju. Bilo je riječi o tome zašto se Sabor prevashodno bavio Republikom Srpskom dok je daleko manje pažnje bilo posvećeno Srbima na Kosovu, da li jačaju pretenzije prema Republici Srpskoj zato što je rukovodstvu Srbije jasno da je Kosovo izgubljeno?
Za bjeloruskog novinara, reditelja i opozicionog aktivistu Andreja Gnjota (Andrey Hnyot), prag malog stana u beogradskom naselju Vračar je granica koja se ne prelazi. Sa elektronskom nanogicom, smješten u kućni pritvor u nešto više od dvadeset kvadrata, čeka pravosnažnu odluku Srbije o ekstradiciji u Belorusiju. U toj državi je trideset godina na vlasti autoritarni lider Aleksandar Lukašenko, optužen za represiju nad političkim neistomišljenicima. "Od jutra do mraka radim na svojoj odbrani", izjavio je 42-godišnji Gnjot u razgovoru za Radio Slobodna Evropa (RSE).
Nakon tri godine pravne bitke, Fitorja se nada da će joj penzija za koju je plaćala doprinos biti vraćena. Kao žrtva seksualnog nasilja tokom rata na Kosovu, odrekla je se kako bi dobila penziju žrtve, odnosno 30 eura višu. Važeći zakoni, prema tumačenju nadležnih tijela, nisu dopuštali obje. Prošlog mjeseca sud joj je odobrio pravo na dvostruku mirovinu, iako je odluka, zasad, samo prvostepena. Na Kosovu se ne zna tačan broj žrtava silovanja tokom rata 1998/99, ali je, prema izvještaju američkog Centra za kontrolu i prevenciju bolesti, oko 20.000.
Programska direktorica Inicijative mladih za ljudska prava Sofija Todorović izjavila je da na organizovanje festivala "Mirëdita, dobar dan" neće uticati to što je gradonačelnik Beograda izjavio da gradska uprava neće davati nijednu vrstu saglasnosti za održavanje ovog festivala koji predstavlja savremenu kulturnu i društvenu scenu Kosova. Festival "Mirëdita, dobar dan" se u Beogradu održava od 2014. godine.
Proći kroz uvrede, mržnju i prijetnje LGBTIQ+ zajednici, dok svaka takva poruka posjetitelja i figurativno i fizički udara u glavu ili tijelo iskustvo je izložbe "Čestitke, sramite se", otvorene u sarajevskom Goethe institutu. Stvarni komentari i poruke koji su zabilježeni online postavljeni su tako da vise s plafone skučene prostorije u kojoj se kroz mržnju dolazi do dijela gdje su pločice s porukama prazne. Autori kažu, to je prostor za ljubav, podršku i razumijevanje. Već iduće jutro, u petak, neko je ispisao uvredljiv homofoban grafit na zgradi Instituta i tako još jednom pokazao šta sve trpe članovi zajednice.
Muzej Republike Srpske i Narodna i Univerzitetska biblioteka nalaze se u zgradi koja prokišnjava. Godinama traže obnovu ili novi prostor. Entitetska Vlada je 2018. dala novac za sanaciju krova, ali obnova se još čeka. U Muzeju se čuva preko 106 hiljada eksponata, te preko 14 hiljada knjiga, dok fond biblioteke sadrži blizu milion jedinica. Više u video prilogu: Prokišnjavanje kulture u Banjaluci.
Prva ustavno deklarisana ekološka država na svijetu, Crna Gora, zatrpana je smećem. Stotine nelegalnih deponija zagađuju okolinu, mijenjajući smisao nacionalnog turističkog slogana "Divlja ljepota". Kao najozbiljniji kandidat za EU, Crna Gora je u obavezi da do 2030. reciklira 50 odsto otpada.
Pogledajte video priču o Hasanu Keranoviću iz sela Ponjevići kod Cazina koji godinama neumorno radi na očuvanju tradicije, običaja i sakupljanju starih predmeta. Vrata 'Bujrum kuće' čuvaju predmete bez kojih je život nekada bio nezamisliv.
Više od 300 muslimana iz Srebrenice i okolnih sela, klanjalo je u nedjelju bajram-namaz u Bijeloj džamiji u Srebrenici. Bajram namaz sa Srebreničanima klanjao je i Jusuf Nurkić, reprezentativac Bosne i Hercegovine i košarkaš NBA lige. Centralna bajramska svečanost u Sarajevu održana je u Begovoj džamiji gdje je bajram-namaz predvodio reisu-l-ulema Islamske zajednice Husein ef. Kavazović. Više u fotogaleriji.
Rat Izraela u Pojasu Gaze
Izraelska vojska saopštila je u nedjelju da će svakodnevno "pauzirati" borbe oko južne rute Gaze kako bi olakšala dostavu pomoći, nakon mjeseci upozorenja o gladi na opkoljenom palestinskom području. Najava "lokalne, taktičke pauze vojnih aktivnosti" u području Rafaha došla je 16. juna, dan nakon što je osam izraelskih vojnika poginulo u eksploziji u blizini grada na krajnjem jugu.
U ratom razorenom Pojasu Gaze, među ruševinama je obilježen veliki islamski praznik, Kurban-bajram. Umjesto svečanim obrocima, druženjima s porodicom, novom odjećom i poklonima, Bajram za Palestince ove godine je drugačiji. Pogledajte video: Molitve među ruševinama u Gazi prvog dana Bajrama.
Rat u Ukrajini
Više od 100 ukrajinskih žena i djece okupilo se u Švicarskoj kako bi pozvalo Rusiju da oslobodi sve zarobljene ukrajinske vojnike i civile, uključujući djecu koju je otela i dala na usvajanje. Demonstranti su se okupili u švajcarskom gradu Lucernu 15. juna kada je u obližnjem ljetovalištu Burgenstock počinjao mirovni samit o Ukrajini.
Nekoliko stotina LGBT ukrajinskih vojnika i njihovih pristaša marširalo je u nedjelju, 16. juna, središtem Kijeva kako bi zatražili više prava te istaknuli svoje zasluge u ratu s Rusijom. Vojnici, od kojih su mnogi na svojim uniformama nosili oznake duge i jednoroga, pozvali su vladu da im službeno dodijeli partnerska prava. Događaj su opisali kao Marš jednakosti, ali on nije imao slavljeničku atmosferu poput mirnodopskih događaja i odvijao se po kiši te pod jakom policijskom stražom uz prijetnje protivdemonstranata.
U junu 2014. godine vodila se bitka između proruskih separatista i vladinih snaga za kontrolu nad gradom Mariupoljom na jugoistoku Ukrajine. U fotogaleriji pogledajte kako ga je ponovo zauzeo Kijev dok su ostali obližnji gradovi izgubljeni.
Svijet
Italijanska aktivistica Ilaria Salis kojoj se sudilo u Mađarskoj, puštena je iz kućnog pritvora u Budimpešti nakon što je izabrana za poslanika u Evropskom parlamentu, što znači da je stekla imunitet od optužbi za navodni napad na neonaciste u februaru 2023. Salis je postala goruće političko pitanje u Italiji nakon što su se pojavile slike na kojoj je vezana lisicama i okovana u mađarskoj sudnici gdje joj je suđeno. Pošto je u zatvoru provela više od godinu dana, odlukom žalbenog suda Salis je stavljena u kućni pritvor u maju ove godine. Slučaj je bio delikatan za ekstremno desničarsku vladu Giorgia Meloni, koja je uspostavila prijateljske veze sa svojim mađarskim kolegom Viktorom Orbanom, pišu svjetski mediji.
Nakon gotovo dvije decenije ograničenja za nošenje hidžaba u državnim institucijama, Tadžikistan se sprema da uvede zvaničnu zabranu. Nacrt zakona propisuje da se ne može nositi, uvoziti, prodavati ili reklamirati "odjeća koja je strana tadžikistanskoj kulturi", što je termin koji vlasti naširoko koriste da bi opisali odjeću koju propisuje islam.
Armenija je 12. juna najavila da bi njen odlazak iz Organizacije ugovora o kolektivnoj bezbjednosti (CSTO) predvođene Rusijom mogao biti neizbježan. Kroz foto priču saznajte više o ovom vojnom paktu i kako je nastao.
Zbirka od više od 3.000 slika koje prikazuju Iran pod dinastijom Kadžar (1789-1925) neovlašteno je dospjela na internet. Nedavno je potvrđeno da fotografije potiču iz arhive teheranske Golestanske palate. Fotografije su uglavnom snimljene krajem 19. vijeka i neke od njih su prve od snimljenih na teritoriji današnjeg Irana koji je u to vrijeme bio poznat i kao Uzvišena država Persija. Istoričar Hamidreza Hoseini rekao je za Radio Farda Radija Slobodna Evropa da je pristup fotografijama Golestanske palate široj javnosti ranije bio toliko težak "kao da pokušavaju da ih drže što dalje od očiju javnosti".
Zaviri ispod površine
Prije deset godina Bosnu i Hercegovinu i Srbiju su zadesile katastrofalne poplave. Skoro deceniju kasnije područje Novog Sada doživjelo je superćelijske oluje. Prirodne katastrofe sa sobom nose smrtne posljedice, ostavljaju ljude bez domova, poljoprivrednike bez usjeva i mnoge sa dugotrajnim traumama. Kako se prilagoditi klimatskim promjenama? Da li postoje sistemi zaštite? Kakva su iskustva onih koji su na svojim leđima osjetili šta sve voda i vremenske nepogode mogu da urade? Slušajte u ZIP podcastu.
Šta ima još...
- Ruska policija likvidirala otmičare i okončala talačku dramu
- Četrnaest Jordanaca umrlo na hadžu, u Meki i do 47 stepeni
- Talibani će prisustvovati narednom krugu UN pregovora u Kataru
- EU razmatra vizna ograničenja i sankcije kao odgovor na gruzijski zakon o 'stranim agentima'
- U Poljskoj sajber napad na javnu TV tokom utakmice protiv Holandije
- Selektor Ukrajine na Euru 2024: Treba nam stalna podrška u ratu protiv Rusije
- Albaniji prijeti disciplinski postupak UEFA-a zbog provokativnih poruka navijača
Za kraj pogledajte video kako izgleda hotel za pčele u Beogradu, gdje se insekti u sigurnosti gnijezde i polažu jaja.
Toliko za danas. Pišite nam i podijelite vaše priče sa nama na slobodnaevropa@rferl.org
Srdačan pozdrav do sutra ujutro,
Jasmina Đikoli
Dnevno@RSE dolazi besplatno u vaš inbox. Prijavite se, uštedite vrijeme, informišite se!
