Dnevno@RSE na početku svakog radnog dana donosi vam pregled najvažnijih vijesti sa Zapadnog Balkana i svijeta. Za vas biramo najave za ključne događaje kao i jedinstvene sadržaje RSE. Prijavite se, uštedite vrijeme, informišite se!
Dobro jutro poštovani čitaoci,
Piše vam Jasmina Đikoli, novinarka Radija Slobodna Evropa.
Ovog jutra za vas smo izabrali:
Važno za danas
- Predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine Denis Bećirović smatra da je "Svesrpski sabor" opasan projekat predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, koji je direktno povezan s pokušajima Rusije da destabilizira jugoistočnu Evropu i skrene pažnju s ruske agresije na Ukrajinu. Dok ambasador Rusije u Srbiji Aleksandar Bocan Harčenko podržava Deklaraciju koju su usvojile vlade Srbije i bh. entiteta Republika Srpska na "Svesrpskom saboru" u Beogradu 8. juna, Ambasada SAD u BiH poručuje da je 'Svesrpska' deklaracija opasan napad na Dayton i institucije BiH. Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić saopštio je da će 11. juna odgovoriti na kritike Ambasade Sjedinjenih Američkih Država u Bosni i Hercegovini.
- Ambasador SAD na Kosovu Jeffrey Hovenier kazao je da se SAD i zapadni partneri ne slažu s Deklaracijom u kojoj se, između ostalog, pominje i Kosovo kao "neotuđivi dio Srbije". Šta je ispod površine 'svesrpske' deklaracije i šta o njoj misle građani Banjaluke, Sarajeva i Beograda?
- Potpredsjednik Vlade Srbije Aleksandar Vulin, koji je u višednevnoj zvaničnoj posjeti Rusiji, sastao se 10. juna sa sekretarom ruskog Saveta bezbjednosti Sergejom Šojguom. U saopštenju Vlade Srbije navodi se da je Vulin "izrazio zadovoljstvo što će nastaviti saradnju i partnerstvo po pitanju bezbednosti dveju država".
- Međunarodna vježba "Platinasti vuk 24" održava se od 10. do 21. juna u bazi Jug kod Bujanovca u organizaciji Vojske Srbije i Evropske komande Oružanih snaga Sjedinjenih Američkih Država, saopštilo je Ministarstvo odbrane Srbije.
Izbori za Evropski parlament
Francuski predsjednik Emmanuel Macron je pozvao na vanredne parlamentarne izbore koji bi se trebali održati kasnije tokom juna i jula nakon velike pobjede Marine Le Pen i njene partije Nacionalno okupljanje na glasanju za Evropski parlament. Najavljujući raspuštanje parlamenta, Macron je rekao da će se dva kruga glasanja održati 30. juna i 7. jula, nekoliko nedelja prije Olimpijskih igara u Parizu. Macron je donio dramatičnu i iznenađujuću odluku koju je saopštio u televizijskom obraćanju iz Jelisejske palate sat vremena nakon što su u Francuskoj zatvorena glasačka mjesta i proglašeni rezultati na izborima za Evropsku uniju, pišu svjetski mediji.
Tradicionalne partije desnog i lijevog centra su nadmašile sva predizborna predviđanja i ostvarile stabilne rezultate na evropskim izborima koji su održani u 27 država članica Evropske unije (EU) između 6. i 9. juna. Iako je gledano u brojkama evropska zelena partija izgubila najviše glasova, najveći moralni gubitnici na evropskim izborima su ipak Evropski liberali. Moralni pobjednik ovog ciklusa glasanja je ekstremna desnica. Uspjeh desničarskih partija naročito je uočljiv u državama poput Njemačke, Francuske, Italije i Holandije.
Uprkos svim naslovima o naletu populističke desnice, glavni zaključak izbora za Evropski parlament (EP) je da tri najveće političke grupe u Domu ostaju nepromijenjene. Nakon što su građani EU izašli da glasaju, grupa desnog centra Evropske narodne stranke (EPP) došla je na prvo mjesto, kao što su to činili na svakim evropskim parlamentarnim izborima od 1999. godine, s predviđena 184 poslanika u vijeću od 720 mjesta, piše Rikard Jozwiak u Analizi rezultata izbora za Evropski parlament.
Predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen najavila je da će se obratiti socijaldemokratima i liberalima u Briselu, s kojima je radila u prošlosti, kako bi formirali većinu nakon izbora za Evropski parlament. Ona je 10. juna u Berlinu, na konferenciji konzervativne njemačke stranke CDU, rekla da je tokom predizborne kampanje naporno radila na izgradnji široke i učinkovite većine u korist snažne Evrope.
Prvi rezultati izbora u Mađarskoj za Evropski parlament i lokalnih izbora održanih u nedelju pokazali su znake slabosti autoritarnog premijera Viktora Orbana i njegove desničarske stranke Fides uz veliki izazov njihovoj skoro 15-godišnjoj vladavini, prenio je u ponedjeljak Mađarski servis Radija Slobodna Evropa.
Balkan na RSE
Grupa od 15 nevladinih organizacija u Srbiji uputila je u junu javni zahtjev nezavisnoj državnoj instituciji Povjereniku za zaštitu podataka o ličnosti da sprovede inspekcijski nadzor nad radom stranaka za koje postoji sumnja da su nezakonito obrađivale lične podatke građana. Traže i nadzor nad radom Ministarstva državne uprave i lokalne samouprave Srbije "zbog sumnje da su podaci birača iz Jedinstvenog biračkog spiska učinjeni dostupnim Srpskoj naprednoj stranci i drugim partijama". Jedna od potpisnica je i posmatračka misija CRTA iz koje navode da su imali prijave desetina građana da su im lični podaci zloupotrebljeni uoči lokalnih izbora u Srbiji 2. juna.
Ministar pravde u vladi Crne Gore Andrej Milović pozvao je premijera Milojka Spajića da u najkraćem roku podnese inicijativu Skupštini da ga razriješi sa te funkcije. Razlozi su, kako je rekao, kontinuirani pritisci koje trpi, kako od članova vlade tako i bivših kolega iz partije Pokreta Evropa sad (PES) premijera Spajića i dijela parlamentarne većine. To je prvo istupanje jednog ministra iz vlade, iako su i drugi ministri i koalicioni partneri ograničili ili suspendovali podršku Spajićevoj vladi.
Predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović izjavio je 10. juna da će, nizom sastanaka sa predstavnicima stranaka vladajuće koalicije na nivou Bosne i Hercegovine, u ove dvije sedmice raditi na deblokadi državne vlasti. Čović je podsjetio na tromjesečni zastoj u radu Parlamentarne skupštine BiH, odnosno Doma naroda BiH u čijem je rukovodstvu.
Rezolucijom 1244 Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda garantuje se suverenitet i teritorijalni integritet Srbije, izjavio je ministar vanjskih poslova Srbije Marko Đurić. Ministarstvo vanjskih poslova Srbije saopštilo je da je Đurić to rekao na sastanku u Beogradu sa stalnim predstavnikom Programa UN-a za razvoj (UNDP) u Srbiji Jakupom Berishom, osvrnuvši se na 25. godišnjicu usvajanja Rezolucije. Rezoluciju 1244 usvojilo je 10. juna 1999. Vijeće sigurnosti UN-a, dan nakon potpisivanja Vojno-tehničkog sporazuma iz Kumanova kojim je označen kraj NATO bombardovanja Savezne republike Jugoslavije (SRJ) i povlačenje njenih snaga sa Kosova poslije skoro dvije godine sukoba između policije i vojske SRJ i Oslobodilačke vojske Kosova.
Odluka o napadima NATO-a na srpske vojne ciljeve 1999. godine imala je šire učinke od samog oslobađanja naroda Kosova, rekao je bivši britanski premijer Tony Blair koji se u ponedjeljak obratio poslanicima Skupštine Kosova, podsjetivši na, kako je rekao, "tešku odluku da se preduzme akcija za zaustavljanje rata na Kosovu".
Raspoređivanje oko 200 ruskih vojnika na prištinskom aerodromu 12. juna 1999. godine, penzionisani američki general Wesely Clark 25 godina kasnije nazvao je "ruskom izdajom" kojom je Moskva htjela da osramoti NATO. U vrijeme kada se to dogodilo, Clark je bio vrhovni komandant NATO-a i nadgledao je raspoređivanje mirovne misije zapadnog vojnog saveza na Kosovu. U intervjuu za Radio Slobodna Evropa, 25 godina nakon završetka te akcije, on kaže da je "Srbija kao magnet privlači ruske imperijalističke ambicije u Evropu".
Kosovari često odaju počast onima koji su glasno podržavali prekid rata. Među njima su ličnosti koje su prije 25 godina bile na visokim političkim položajima, kao što su: bivši američki predsjednik Bill Clinton; bivši premijer Velike Britanije Tony Blair; bivša državna tajnica SAD-a Madeleine Albright; bivši vojni komandant NATO-a Wesley Clark i bivši portparol NATO-a Jamie Shea. Autoškole, trgovine odjećom, tattoo umjetnici, autosaloni i vodoinstalaterske usluge. Svi ovi obrti raštrkani po gradovima Kosova nose imena ovih ličnosti. No, osim statua, ulica i naziva firmi, doprinos ovih ljudi Kosovu obilježen je na još jedan način: davanjem imena djeci u njihovu čast.
Rat Izraela u Pojasa Gaze
Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda u ponedjeljak je podržalo prijedlog predsjednika Joea Bidena o prekidu vatre između Izraela i Hamasa u Pojasu Gaze i pozvalo palestinske militante da prihvate sporazum koji ima za cilj okončanje osmomjesečnog rata. Hamas je pozdravio usvajanje rezolucije koju su izradile Sjedinjene Američke Države i u saopštenju naveo da je spreman sarađivati s posrednicima u provedbi principa plana.
Državni sekretar Sjedinjenih Američkih Država Antony Blinken je u posjeti Egiptu i Izraelu u nadi da će postići prekid vatre koji je predsjednik Joe Biden predložio u maju. Biden je 31. maja pozvao Hamas, organizaciju koja je u SAD i EU proglašena terorističkom, da pristanu na novu ponudu Izraela o oslobađanju talaca u zamjenu za prekid vatre u Gazi, rekavši da je to najbolji način da se počne gasiti smrtonosni sukob.
Stanovnici grada Rafe, u kojem je Izrael prošlog mjeseca pokrenuo ofanzivu prkoseći molbama Bijele kuće, rekli su 10. juna da su tenkovi pokušavali da prodru dublje prema sjeveru u ranim jutarnjim satima.
Rat u Ukrajini
Kako su krajem maja rekli američki zvaničnici, Sjedinjene Države su blizu potpisivanja sigurnosnog bilateralnog sporazuma sa Ukrajinom. Dvanaest drugih država već ima potpisane takve ugovore o sigurnosnoj saradnji, kojima obećava da će nastaviti i održati dugoročnu podršku u ratu Rusije u Ukrajini koji traje više od dvije godine. U rubrici ZAŠTO koju možete pronaći i na Facebook stranici pročitajte: Šta su sigurnosni sporazumi koje Ukrajina potpisuje sa saveznicima?
Šef ukrajinske Agencije za obnovu i razvoj infrastrukture Mustafa Najem podnio je ostavku samo dan prije velike konferencije u Berlinu, čiji je cilj obnova zemlje nakon završetka rata s Rusijom. Najem je 10. juna na društvenim mrežama napisao da je odluku donio "zbog sistemskih prepreka", usljed kojih je onemogućen da učinkovito obavlja svoje dužnosti.
Deset godina nakon što su separatisti koje podržava Rusija zauzeli dijelove ukrajinskih regija Luhansk i Donjeck, mnogi od najistaknutijih separatista umrli su nasilnom smrću daleko od linija fronta. Kratke karijere i nasilne smrti vodećih proruskih separatista u Ukrajini pogledajte u fotogaleriji.
S procvatom novih knjižara i promjenama trendova čitalačke publike, čitatelji i upućeni u izdavačku industriju govore o porastu potražnje za ukrajinskim knjigama. Neki autori kažu da je bum knjiga odgovor na ruski rat protiv Ukrajine i njene kulture.
Šta ima?
U podcastu poslušajte o današnjem odlučivanju Regulatorne komisije za energiju u Federaciji BiH o povećanju cijena električne energije. Zakazana je i prva konstituirajuća sjednica Koordinacije ministara obrazovanja i nauke u FBiH. U okviru mjeseca posvećenog roditeljstvu uz slogan "Od čigre do video igre" UNICEF obilježava Međunarodni dan igre.
Šta ima još...
- Nestao avion u kojem je bio potpredsjednik Malavija
- Poljska od četvrtka ponovo uvodi tampon zonu na granici sa Bjelorusijom
- Hunter Biden neće svjedočiti u sudskom postupku koji se vodi protiv njega
- Demonstranti postavili šatore ispred armenskog parlamenta, traže ostavku vlade
- Iran priprema niz debata za predizbornu kampanju, upozorava medije na izvještavanje
- Sjeverna Koreja upozorava Južnu na odgovor zbog propagande
- Stranka bivšeg premijera Borisova vodi u Bugarskoj, teško do vlasti
- EU ove sedmice objavljuje tarife za kineska električna vozila
- Danska će u kosovski zatvor slati osuđene na deportaciju
- Podignuta optužnica protiv osumnjičenih za krađu ordenja iz Palate Srbija
- Skupština Kantona Sarajevo traži dodatna sredstva mladima za stanove
Za kraj pogledajte grafički prikaz o tome koje zemlje daju vize za digitalne nomade. Viza za digitalne nomade omogućava pojedincima da žive i rade u stranoj zemlji na duži period, obično šest mjeseci do godinu dana. Često je dobiju oni koji rade "na daljinu" i freelanceri.
Toliko za danas. Pišite nam i podijelite vaše priče sa nama na slobodnaevropa@rferl.org
Srdačan pozdrav do sutra ujutro,
Jasmina Đikoli
Dnevno@RSE dolazi besplatno u vaš inbox. Prijavite se, uštedite vrijeme, informišite se!
