Dnevno@RSE na početku svakog radnog dana donosi vam pregled najvažnijih vijesti sa Zapadnog Balkana i svijeta. Za vas biramo najave za ključne događaje kao i jedinstvene sadržaje RSE. Prijavite se, uštedite vrijeme, informišite se!
Dobro jutro poštovani čitaoci,
Piše vam Jasmina Đikoli, novinarka Radija Slobodna Evropa.
Ovog jutra za vas smo izabrali:
Važno za danas
- Generalna skupština Ujedinjenih nacija je na sjednici 23. maja usvojila Rezoluciju kojom se 11. juli proglašava Međunarodnim danom sjećanja na genocid u Srebrenici i osuđuju negiranje genocida i veličanje ratnih zločinaca. Za Rezoluciju su glasale 84 države, protiv je bilo 19, dok je 68 bilo suzdržanih.
- Dok u bosanskohercegovačkom entitetu Federacija BiH pozdravljaju usvajanje Rezolucije, zvaničnici Republike Srpske najavljuju otcjepljenje prijedlogom o "mirnom razlazu".
- Premijer Kosova Albin Kurti rekao je da Srbija intenzivira saradnju sa Rusijom, Kinom i Iranom, upozorivši da postoji realna opasnost od, kako je rekao, novog rata u regionu.
- Predsjednik Irana Ebrahim Raisi, koji je tokom vikenda poginuo u helikopterskoj nesreći, sahranjen je u gradu iz kojeg potiče, Mašhadu, u četvrtak, 23. maja.
Rezolucija o genocidu u Srebrenici
Rezolucijom o Srebrenici koja je usvojena 23. maja na Generalnoj skupštini UN-a se ukazuje na činjenice iz presuda Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju, Međunarodnog suda pravde i domaćih sudova. Presudama je utvrđeno da su u genocidu u Srebrenici, koji su u julu 1995. počinili pripadnici Vojske Republike Srpske, ubijena najmanje 8.372 Bošnjaka. Rezolucijom se osuđuje poricanje genocida i veličanje ratnih zločinaca, ali se ne spominje nijedan narod niti država. Kako su glasale države o Rezoluciji o genocidu u Srebrenici?
Usvajanje Rezolucije je historijska odluka i predstavlja važan korak naprijed u priznavanju istine i pravde za sve žrtve, poručeno je iz Memorijalnog centra Srebrenica. "Rezolucija služi i kao podsjetnik na neizbrisivu patnju koju je pretrpjelo bošnjačko stanovništvo Srebrenice, ali i kao poziv na kolektivno sjećanje i solidarnost", rečeno iz Memorijalnog centra.
Porodice žrtava genocida pratile su uživo glasanje o Rezoluciji u Udruženju "Pokret majke enklava Srebrenica i Žepa". "Pobjeda istine i pravde! Rezolucija je usvojena", poručuju Srebreničanke nakon usvajanja Rezolucije.
Usvajanje Rezolucije o genocidu u Srebrenici pred Ujedinjenim nacijama, pratilo se i u Novom Pazaru na jugozapadu Srbije gdje su Bošnjaci većina. Dok je vlast u Srbiji lobirala protiv rezolucije, bošnjački politički predstavnici zatražili su da zvanični Beograd prihvati da je u Srebrenici 1995. počinjen genocid.
Istoričarka Olga Manojlović Pintar je u izjavi za RSE izjavila da tekst Rezolucije "vrlo jasno govori o intenciji sastavljača da pruži novu platformu za uspostavljanje dijaloga suprotstavljenih strana". "Moje čitanje ovog dokumenta je potpuno suprotno onome što evo vidimo na bilbordima širom Srbije i Republike Srpske, i na Kuli u Beogradu, da neko ovim pokušava da cijelom narodu prišije stigmu genocidnosti", rekla je ona dodajući i da je namjera dokumenta da se "potreba porodica, prije svega žrtava, stavi u prvi plan".
Pročitajte šta su nakon usvajanja Rezolucije o Srebrenici izjavili predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine Denis Bećirović i ministar vanjskih poslova Bosne i Hercegovine Elmedin Konaković. RSE prenosi i reakcije pojedinih zvaničnika u Srbiji, dok u video prilogu možete pogledati kako su u znak protesta nakon usvajanja Rezolucije, kolone automobila sa istaknutim zastavama Srbije prošle centralnim ulicama Beograda.
U Banjaluci su u četvrtak, uoči sjednice Generalne skupštine UN-a, u gotovo svim naseljima i važnim gradskim raskrsnicama kao i na ulazima i izlazima iz grada, postavljeni bilbordi i zastave Republike Srpske i Srbije. Na ulazu u Srebrenicu, gdje je u četvrtak pojačano prisustvo policije, također je istaknut bilbord na kome piše "Mi nismo genocidan narod".
Na dan zasijedanja Generalne skupštine UN-a, iz Instituta za nestale osobe BiH su saopštili da su na Kameničkom brdu u Bratuncu, na istoku Bosne i Hercegovine, pronađeni su posmrtni žrtve genocida počinjenog 1995. godine na području obližnje Srebrenice. Prema podacima Memorijalnog centra Potočari iz jula 2023. godine, pronađeni su posmrtni ostaci i ukopana 6.751 žrtva srebreničkog genocida, dok se za oko hiljadu žrtava još traga.
RSE Intervju
Srpsko rukovodstvo je lukavo i uspješno spojilo kolektivnu i individualnu odgovornost za ratne zločine, iako znamo da čitava premisa međunarodne pravde počiva na ideji individualne odgovornosti, kaže za Radio Slobodna Evropa (RSE) Denisa Kostovicova, profesorica globalne politike na Londonskoj školi za ekonomiju i političke nauke (LSE).
"U stvari, ako pročitate tekst rezolucije, ne pominje se kolektivna odgovornost bilo koje grupe", navodi Kostovicova.
Po njenim riječima, Srbija i sadašnje srpsko rukovodstvo grade svoj legitimitet na istorijskom narativu koji dovodi u pitanje, minimizira i negira njihovu ulogu u ratovima i raspadu Jugoslavije 1990-ih.
Balkan na RSE
Niti jedan entitet, niti jedan narod ne može u Bosni i Hercegovini provesti mirno razdruživanje. Ovako za RSE kaže Nedim Ademović, ekspert za ustavno pravo, komentarišući odluku Vlade RS koja je u četvrtak, 23. maja u Srebrenici donijela odluku da ponudi sporazum o "mirnom razlazu" Federaciji BiH. Odluka je donesena uoči zasijedanja Generalne skupštine Ujedinjenih naroda na kojoj se glasalo o Rezoluciji o Srebrenici. Ademović je dodao kako je odluka Vlade RS "apsolutno neustavna", te da "to u BiH svi znaju, a posebno Milorad Dodik".
Vlada Republike Srpske u narednih 30 dana će kreirati sporazum koji će biti upućen drugom bh. entitetu, Federaciji Bosne i Hercegovine o "mirnom razlazu" u Bosni i Hercegovini, saopštio je premijer RS Radovan Višković nakon sjednice Vlade RS u Srebrenici u četvrtak 23. maja.
Državna agencija za istrage i zaštitu (SIPA) zaprimila je naredbu iz Tužilaštva Bosne i Hercegovine za saslušanjem Emira Suljagića, direktora Memorijalnog centra Srebrenica - Potočari, te Bakira Izetbegovića, predsjednika Stranke demokratske akcije, potvrdio je za Radio Slobodna Evropa, direktor SIPE, Darko Ćulum. Bit će saslušan i Reuf Bajrović, bivši političar i potpredsjednik Američko-evropske inicijative. Sva trojica će biti saslušani narednih dana zbog, kako je rekao Ćulum, "raspirivanja vjerske i nacionalne mržnje na jednom predizbornom skupu prije dvije godine".
Ministarstvo prosvjete Crne Gore najoštrije je osudilo nastup direktora Osnovne škole iz Plužina Milutina Mirjačića i iniciraće da Školski odbor utvrdi njegovu odgovornost zbog govora na antivladinom protestu zbog crnogorske podrške Rezoluciji o Srebrenici. Naime, Mirjačić je na protestu 22. maja u Podgorici rekao da Crna Gora za njega nije država već republika, nakon čega je dobio veliki aplauz. Na skupu, održanom dan nakon osamnaeste godišnjice nezavisnosti Crne Gore, Mirjačić je, u majici s amblemom Rusije poručio da je referendum bio "najveća pljačka u Crnoj Gori".
Buduća vladajuća koalicija desničarske stranke VMRO-DPMNE sa koalicijom sa albanskim blokom stranaka Vlen trenutno ima najmanje 72 poslanička mandata. Na prvoj konstitutivnoj sjednici iduće sedmice zakletvu će položiti bivši ministri, ljekari i direktori.
Pogledajte video kako su uprkos višesedmičnim protestima i činjenici da nemaju podršku Srba koji čine većinu, četiri albanska gradonačelnika u opštinama na sjeveru Kosova i dalje na vlasti. Trenutno nesmetano rade u opštinskim objektima, iako ove četiri opštine, za koje se procjenjuje da imaju oko 60 hiljada stanovnika, većina projekata miruje od novembra 2022. godine.
Rusija je krajem prošle godine tužila Crnu Goru i još 36 zemalja zbog zatvaranja vazdušnog prostora za njene avione. Zabrana je dio sankcija međunarodne zajednice Rusiji zbog agresije na Ukrajinu februara 2022. Povodom te tužbe, Vlada Crne Gore objavila je dokument u kojem navodi da su o tome razgovarali sa evropskim zvaničnicima, te da je predloženo angažovanje jednog holandskog profesora u ovom sporu a "uz napomenu da troškove za zastupanje u sporu plaća Evropska komisija". Međutim, zvaničnik Evropske komisije je u pisanom odgovoru za RSE potvrdio da su imali sastanke sa državama koje su tužene, ali negirao dio koji se tiče plaćanja.
Svijet
Prema navodima američkih zvaničnika, humanitarna pomoć počela je da ulazi u Gazu kroz pristanište koje su izgradile Sjedinjene Države. Pomoć dolazi pošto je veći dio Gaze, prema izvještajima, na ivici gladi. Pomoć je stigla na pristanište prošle nedjelje i utovarena je u kamione, ali je konvoj kamiona presrela gomila ljudi i odnijela veći dio tovara.
Vodeći kandidat na izborima za Evropski parlament ispred njemačke ultradesničarske partije Alternativa za Njemačku (AfD), odustao je od kampanje za EU izbore u srijedu, 22. maja, nakon izjava da SS trupe, glavne paramilitarne jedinice nacista, "nisu bile zločinačke". Maximilian Krah je nakon toga izjavio da neće prisustvovati budućoj kampanji i odstupio je sa liderske pozicije u AfD-u. Partija Alternativa za Njemačku je povezana sa više skandala tokom proteklih mjeseci, što je oslabilo njen položaj u anketama, pišu svjetski mediji.
Nakon spornih izbora 2020., stotine hiljada Bjelorusa izašlo je na ulice s pozivima na demokratiju i ostavku moćnog čovjeka Aleksandra Lukašenka. Serija podcasta Bjeloruskog servisa RSE dokumentuje kako je država od tada zaključala zemlju u tamnicu straha. "Ovi ljudi su još uvijek pod (državnom) kontrolom", rekao je bivši bjeloruski policajac o oslobođenim političkim zatvorenicima. "Svakog trenutka mogu ponovno biti pritvoreni."
Šta ima?
U današnjem podcastu poslušajte više o posjeti ministra za ljudska prava i izbjeglice Bosne i Hercegovine Sevlida Hurtića Privremenom prihvatnom centru "Lipa" kod Bihaća. Ministar vanjskih poslova BiH Elmedin Konaković poslaće protesnu notu svim državama koje su na Generalnoj skupštini UN-a glasale protiv Rezolucije o Srebrenici.
Šta ima još...
- Kosovo daje u zakup Danskoj zatvor u Gnjilanu na jugu zemlje
- Atentator na Fica tvrdi da nije htio da ga ubije, nego da ga povrijedi
- Makron najavio 'još pregovora' oko izborne reforme na Novoj Kaledoniji
- Najavljen prvi sastanak lidera Južne Koreje, Kine i Japana nakon skoro pet godina
- Trump tvrdi da bi Putin 'za njega' oslobodio novinara Gerškoviča
- Devet poginulih tokom predizbornog skupa u Meksiku
Toliko za danas. Pišite nam i podijelite vaše priče sa nama na slobodnaevropa@rferl.org
Srdačan pozdrav do ponedjeljka ujutro,
Jasmina Đikoli
Dnevno@RSE dolazi besplatno u vaš inbox. Prijavite se, uštedite vrijeme, informišite se!
