Dnevno@RSE na početku svakog radnog dana donosi vam pregled najvažnijih vijesti sa Zapadnog Balkana i svijeta. Za vas biramo najave za ključne događaje kao i jedinstvene sadržaje RSE. Prijavite se, uštedite vrijeme, informišite se!
Dobro jutro poštovani čitaoci,
Piše vam Jasmina Đikoli, novinarka Radija Slobodna Evropa.
Ovog jutra za vas smo izabrali:
Važno za danas
- Hrvatsko Ministarstvo vanjskih i evropskih poslova je notom upućenoj ambasadi Crne Gore u Zagrebu, saopštilo da su Andrija Mandić predsjednik Skupštine, Milan Knežević poslanik i Aleksa Bečić potpredsjednik Vlade proglašeni nepoželjnima u Hrvatskoj.
- Ministarstvo pravde Srbije uputilo je pravosuđu Bosne i Hercegovine molbu za izručenje osumnjičenog za organizovanje prevoza Fatonu Hajriziju, koji je u noći između 17. i 18. jula u Loznici jednog policajca ubio, a drugog ranio.
- Ruska državljanka ukrajinskog porijekla Ingi Pelinjagri, kojoj je Italija priznala status izbjeglice, uhapšena je u Crnoj Gori po potjernici iz Moskve, saopštila je nevladina organizacija Akcija za ljudska prava (HRA), dodajući da je Pelinjagri dobila status političke izbjeglice dobila u Italiji zbog iznošenja javnih stavova i političkih mišljenja protiv režima u Rusiji.
- Oružje i municija iz Srbije, Kine, Rusije, Turske, Ujedinjenih Arapskih Emirata i Jemena uvoze se u velikim količinama i koriste u ratu u Sudanu, otkrila je organizacija za ljudska prava Amnesty International.
RSE Intervju
Mislim da je odgovor na to pitanje potvrdan, ali morat ćemo da sačekamo nekoliko mjeseci da to saznamo, kaže za Radio Slobodna Evropa Charles Kupchan, profesor Univerziteta Georgetown u Vašingtonu na pitanje da li su SAD spremne za prvu ženu predsjednicu afroameričkog i azijskog porijekla.
"U mnogim aspektima Kamala Harris zaista predstavlja budućnost Sjedinjenih Država, zar ne? Sjedinjene Države postaju zemlja sa sve manje bijelog stanovništva i sve je više multikulturalna, a Kamala Harris oličava taj trend", ističe Kupchan.
On dodaje da će to prilično pomoći da se okupi progresivno krilo Demokratske partije, zatim mlađi birači koji nisu bili baš oduševljeni izborom pred kojim su se našli.
Balkan na RSE
"Naš voz je juče (srijeda) otišao", poručio je Edin Forto, ministar u Vijeću ministara Bosne i Hercegovine. Ovo je rekao dan nakon što državna vlast nije usaglasila "Reformsku agendu", u okviru koje je BiH trebala dobiti prvu tranšu finansijske pomoći od 70 miliona eura. Radi se o finansijskom paketu Evropske komisije za Zapadni Balkan vrijedne šest milijardi eura, od koje je BiH trebala dobiti milijardu eura. No, iz Evropske unije za RSE kažu da nije sve izgubljeno, ali da je "velika vjerovatnoća da nakon ljeta BiH neće dobiti prvu tranšu od sedam posto".
Političko pogoršavanje odnosa Crne Gore i Hrvatske - koje je 25. jula rezultiralo proglašavanjem trojice crnogorskih zvaničnika za nepoželjne - odražava se i na oblast sporta. Naime, hrvatske vlasti preporučile su ranije ovog mjeseca vaterpolo klubovima da ne igraju na gradskom bazenu u Kotoru, jer nosi ime Zorana Gopčevića, jednog od najuspješnijih vaterpolista koji je bio i čuvar logora Morinj 1991. "Odlukom o nazivu bazena omalovažene su žrtve i nanesena šteta međusobnim odnosima Hrvatske i Crne Gore", navodi se u dokumentu koji potpisuje državni sekretar Ministarstva turizma i sporta Josip Pavić. Gopčević nije procesuiran.
Iako je premijer Kosova Albin Kurti sredinom jula najavio da njegova Vlada namjerava da otvori glavni most na Ibru u Mitrovici, iz vojne misije NATO-a na Kosovu (KFOR) u odgovoru za Radio Slobodna Evropa napominju da svaka odluka koja se tiče otvaranja mosta mora biti donijeta u okviru dijaloga Kosova i Srbije, koji se vodi posredstvom Evropske unije. Inače, glavni most na Ibru dijeli Mitrovicu na južni dio sa albanskom većinom i sjeverni gdje živi većinska srpska zajednica. Trenutno je otvoren samo za pješake, iako je u okviru dijaloga dogovoreno da se otvori i za saobraćaj.
Ministar bez portfelja u Vladi Srbije Đorđe Milićević potpisao je 25. jula u Banjaluci 13 ugovora o finansijskoj podršci projektima namijenjenim "jačanju srpskog nacionalnog i kulturnog identiteta" u Bosni i Hercegovini i njenom entitetu Republici Srpskoj. Finansijska podrška iznosi 79 miliona dinara (675 hiljada eura), saopšteno je iz Vlade Srbije.
Rat u Ukrajini
Ukrajinska protivvazdušna odbrana oborila je 25 od 38 bespilotnih letjelica koje je Rusija lansirala na njenu teritoriju rano u četvrtak, izvijestile su vazdušne snage. Dronovi su uništeni u Odeškoj, Hersonskoj, Mikolajivskoj, Kijevskoj, Sumskoj, Žitomirskoj i Čerkaškoj oblasti, saopšteno je. Tri drona su "nestala nakon prelaska rumunske granice", navodi se.
Svijet
Predsjednik Sjedinjneih Američkih Država Joe Biden u četvrtak je u razgovorima s izraelskim premijerom Benjaminom Netanyahuom tražio prekid vatre u devetomjesečnom ratu u Gazi. Glasnogovornik Bijele kuće za nacionalnu sigurnost John Kirby rekao je da i dalje postoje praznine između Izraela i militanata Hamasa koji upravljaju palestinskom enklavom u nastojanju za prekidom vatre, ali "sada smo bliži nego što smo bili prije". Netanyahu bi se danas trebao sastati s bivšim predsjednikom i republikanskim kandidatom Donaldom Trumpom. Dan uoči sastanka Trump je pozvao da se brzo okonča rat Izraela i Hamasa kao i na povratak talaca.
Ruski predsjednik Vladimir Putin sastao se 24. jula u Kremlju sa sirijskim predsjednikom Basharom al-Assadom, objavila je u četvrtak pres-služba ruskog predsjednika. Ovo je prvi susret dvojice lidera od marta prošle godine i održan je u vrijeme kada je turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan spomenuo mogućnost susreta trojice lidera i pokušaja normalizacije odnosa između Ankare i Damaska.
Ruski zvaničnici uvode stroga pravila i kodeks ponašanja za migrante iz centralne Azije kojima se u 70-minutnom kursu, između ostalog, preporučuje da u javnosti govore isključivo ruskim jezikom. Uz ograničenja u jeziku i ponašanju, postoje i vjerska ograničenja.
Pakistan je ponovo otvorio ključni granični prelaz Chaman-Spin Boldak s Afganistanom nakon devetomjesečnog zatvaranja koje je rezultiralo finansijskim gubicima i bijesom na obje strane granice.
Tražimo odgovore
Rusija je olimpijska sila koja je u samom vrhu po broju medalja na svim ljetnjim Olimpijskim igrama od 1984. godine, kada je odlučila da ne učestvuje u znak protesta jer su se igre održavale u Los Angelesu.
Čak i na igrama u Tokiju 2021. godine, kada je ruski tim bio zvanično zabranjen, sportisti koji su se takmičili pod zastavom Olimpijskog komiteta Rusije uspjeli su da osvoje 71 medalju i da budu peti po broju osvojenih medalja. Ali ovaj uspjeh se neće ponoviti u Parizu. Pozvan je samo mali broj ruskih sportista, a mnogi od njih su odbili da se takmiče.
U rubrici ZAŠTO, koju možete pronaći i na Facebook stranici pročitajte: Pod kojim uslovima ruski sportisti učestvuju na Olimpijadi?
Šta ima?
U posljednjem dnevnom podcastu za ovu sedmicu poslušajte o Ljetnim olimpijskim igrama koje počinju danas u Parizu. A u Stocu, na jugu BiH, počinje 53. izdanje Festivala kulture "Slovo Gorčina".
Šta ima još...
- Veliki požar na Pelješcu gasi oko 90 vatrogasaca i četiri kanadera
- Protesti u Loznici i Novom Sadu zbog Rio Tinta
- Istraga protiv ljekara optuženog za akušersko nasilje u Sremskoj Mitrovici nije završena
- Sud BiH potvrdio optužnicu za terorizam osobi koja je prijetila napadom na 'nevjernike'
- Klinički centar u Sarajevu će primati pacijente iz Pojasa Gaze
- Trump pozvao da se brzo okonča izraelski rat sa Hamasom
- Priveden osumnjičeni za ubistvo bivše ukrajinske zastupnice Iryne Farion
- Supruga zatvorenog novinara RSE Darja Lošik puštena nakon amnestije
- Američki i kanadski avioni presreli ruske i kineske ratne avione u blizini Aljaske
- Obustavljeni letovi na aerodromu u Frankfurtu zbog protesta klimatskih aktivista
Toliko za danas. Pišite nam i podijelite vaše priče sa nama na slobodnaevropa@rferl.org
Srdačan pozdrav do ponedjeljka ujutro,
Jasmina Đikoli
Dnevno@RSE dolazi besplatno u vaš inbox. Prijavite se, uštedite vrijeme, informišite se!
