Dobro jutro poštovani čitaoci,
Piše vam Asja Hafner, novinarka Radija Slobodna Evropa.
Jutros smo za vas izabrali:
Naslovi vijesti
- Izrael i Hamas potpisali prvu fazu sporazuma o Gazi, izjavio Trump
- Rusija gađa vozove u nastojanju da 'paralizuje' ukrajinsku logistiku
- Papa pohvalio rad novinskih agencija u vremenu AI-ja i lažnih vijesti
- Alternativa za Njemačku izbacila člana zbog učešća na skupu krajnje desnice u Rusiji
- Laszlo Krasznahorkai dobio Nobelovu nagradu za književnost
Američke sankcije za Naftnu industriju Srbije
Primjena američkih sankcija prema Naftnoj industriji Srbije (NIS) počela je u četvrtak, 9. oktobra, saopšteno je iz te kompanije koja je u većinskom ruskom vlasništvu.
Iz NIS-a su se oglasili povodom novonastale situacije, istakavši da "prioriteti, kao i do sada, ostaju redovno snabdevanje domaćeg tržišta naftnim derivata, kao i očuvanje socijalne stabilnosti zaposlenih".
NIS je na listu sankcija SAD stavljen 10. januara zbog takozvanog "sekundarnog rizika", odnosno većinskog ruskog vlasništva. Sankcije SAD usmjerene su, između ostalog, na sprječavanje finansiranja rata u Ukrajini, kroz novac koji dolazi od ruskih energetskih kompanija.
Američke sankcije NIS-u nisu usmjerene ka srpskom narodu već je njihova namjera da se izvrši finansijski pritisak na Rusiju kako bi okončala rat u Ukrajini, izjavio je 9. oktobra otpravnik poslova ambasade SAD u Srbiji Aleksandar Titolo.
Hrvatski ministar privrede Ante Šušnjar izjavio je u četvrtak da je Hrvatska spremna kupiti Naftnu industriju Srbije (NIS) ako bi to bilo rješenje.
"Naša ruka je ispružena, ako je to rješenje, mi smo spremni i za tu opciju", rekao je Šušnjar novinarima. Ministar je rekao da je Hrvatska spremni isporučiti dovoljne količine nafte Mađarskoj, Slovačkoj i Srbiji kada to okolnosti i geopolitičke prilike dopuste.
Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić odbacio je mogućnost nacionalizacije kompanije, kako bi ruske firme izašle iz vlasništva.
Balkan na RSE
Značajno širenje 'Beograda na vodi' predviđeno uredbom Vlade Srbije - Vlada Srbije usvojila je izmjene Prostornog plana za "Beograd na vodi", čime se projekat širi na 330 hektara – gotovo dvostruko više nego ranije. Plan je usvojen uprkos protivljenju stručne javnosti i više od 10.000 primjedbi građana. Opozicione stranke i građanski pokreti upozoravaju da se pod izgovorom javnog interesa zapravo sprovodi privatizacija centralnih dijelova Beograda.
Tako će projekat koji država realizuje kao manjinski partner firme iz Ujedinjenih Arapskih Emirata, Eagle Hills, obuhvatiti ukupno 328,96 hektara, što je više od površine koju zauzima gradska opština Vračar.
Prema dopunjenom Prostornom planu, "Beograd na vodi" će se proširiti na prostor od Brankovog mosta i centra grada, pa sve do Čukaričkog rukavca, uključujući područje Terazijske terase, Beogradskog sajma, Topčiderske reke. Plan predviđa proširenje i na novobeogradsku obalu Save.
'Moraš vidjeti snimak tuče, predobar je': Video maloljetničkog nasilja iz Bara - Dvije srednjoškolke brutalno se tuku u Baru, gradu na jugu Crne Gore. Okružene su "prstenom" od tridesetak vršnjaka, uglavnom dječaka, koji ih snimaju. Niko ne pokušava da prekine tuču. Dok se udaraju i čupaju, među publikom se vide nasmijana lica. Dvadesetak dana ranije, u istom gradu, slična situacija. Dječak leži na podu, dok ga šutiraju u glavu. I ovog puta sve je snimljeno telefonom i dijeljeno na mrežama. Na snimku se od nekoga ko snima čuje "jao", ali niko ne pritiče u pomoć, niti zaustavlja tuču. Ovi viralni snimci otvorili su pitanja: Gdje je empatija? Zašto je mladima prirodnije da izvuku telefon umjesto da pomognu?
Najavu Srbije da će u narednim danima otvoriti konkurs za 400 novih radnih mjesta u svojim zdravstvenim institucijama na Kosovu, jedni vide kao "miješanje u izborni proces" ili "obezbjeđivanje sigurnih glasova za Srpsku listu", dok je drugi vide kao priliku za zaposlenje. Ova najava o otvaranju novih radnih mjesta i pomoći države Srbije pripadnicima srpske zajednice na Kosovu dolazi u jeku predizborne kampanje za lokalne izbore na Kosovu 12. oktobra, dok podršku Beograda ima samo Srpska lista. Beograd budi nadu nezaposlenima na Kosovu: Briga o Srbima ili miješanje u izbore?
Još jedna ruska investicija na teret građana bh. entiteta Republika Srpska Vlada. Naime, RS planira otkup kompanije "Comsar Energy RS" od ruskog oligarha Rašida Sardarova, potrebno im je još 90 miliona eura. Ne zna se još na koji način i iz kojih izvora. "Comsar" je vlasnik koncesije za kopanje uglja nedaleko od termoelektrane Ugljevik, obećavao je ulaganja veća od pola milijarde evra, a nijedan od ovih poslova nije započet. Odlukom Savjeta ministara, Sardarov je 2011. dobio državljanstvo BiH kao "značajan investitor". Više čitajte u tekstu - Vlada RS planira otkup kompanije ruskog oligarha za 90 miliona evra.
Bijeljina bez izbora? Politički sukob i dugovanja prijete glasanju za predsjednika RS - U Republici Srpskoj, bosanskohercegobačkom entitetu s više od 1,2 miliona registrovanih birača, grad Bijeljina nosi gotovo desetinu ukupnog biračkog tijela. Zbog toga bi mogući izostanak prijevremenih izbora za predsjednika RS u ovom gradu predstavljao ozbiljan udarac na demokratski proces, upozoravaju sagovornici Radija Slobodna Evropa. Problem nije tehnički, već politički i finansijski.
Gradska izborna komisija u Bijeljini upozorava da ne može organizovati izbore zakazane za 23. novembar, jer nema novca. Članovima biračkih odbora još nisu isplaćeni honorari za lokalne izbore 2024. godine, a iz budžeta nisu dobili nova sredstva. Zbog toga oko 2.000 ljudi odbija ponovo da radi, dok ne dobiju ono što im duguju.
Makedonske paprike s opasnim pesticidom povučene iz prodaje u Hrvatskoj - Hrvatske vlasti su po četvrti put ove godine otkrile visok nivo pesticida u makedonskom povrću. Posljednja takva pošiljka na tamošnje tržište poslata je prošlog mjeseca. Ukupno 15.000 kilograma crvenih paprika izvezeno je iz Sjeverne Makedonije 9. septembra, a dvije nedelje kasnije uzet je uzorak za analizu iz maloprodajne mreže. Analiza je pokazala da povrće sadrži metomil u količini većoj od dozvoljene. Upotreba tog pesticida u Sjevernoj Makedoniji je zabranjena, a inspekcije sprovode provjere kod proizvođača.
Svijet
Zloglasni zatvor Karčak, smješten u pustinji izvan Teherana, odavno je mračan simbol represije u Iranu. Nakon smrti nekoliko zatvorenica ponovo su uslijedili pozivi vlastima da zatvore ovu ustanovu, za koju se vjeruje da je jedan od najvećih ženskih zatvora na svijetu. Vlasti pravdaju uslove u zatvoru i čak ističu njegove "pogodnosti".
Međutim, bivše zatvorenice tvrde da je zatvor izuzetno prenatrpan, ima loše higijenske uslove i hroničan nedostatak adekvatne medicinske njege. Grupe za ljudska prava kao glavni uzrok smrti tri zatvorenice u proteklom mjesecu navode zanemarivanje medicinske brige. Kao odgovor, oko 150 bivših zatvorenica izdalo je zajedničku izjavu 29. septembra u kojoj osuđuju "sistematske" smrti zatvorenica u Karčaku i zahtijevaju zatvaranje zatvora.
Za kraj pogledajte video o borbi iranskih motociklistkinja za pravo da voze ulicama Teherana - Video snimci mladih Iranki koje voze motocikle u Teheranu postali su viralni usred uzavrele debate o pitanju smiju li žene da voze dvotočkaše ili ne. Trenutnim zakonom to im je zabranjeno zbog čega se razmatra mogućnost usvajanja novog.
Toliko za danas, pišite nam i podijelite vaše priče sa nama na slobodnaevropa@rferl.org
Srdačan pozdrav,
Asja Hafner
Dnevno@RSE dolazi besplatno u vaš inbox. Prijavite se, uštedite vreme, informišite se!