Dnevno@RSE vam donosi pregled najvažnijih vesti sa Zapadnog Balkana i sveta. Za vas biramo najave za ključne događaje kao i jedinstvene sadržaje RSE. Dnevno@RSE dolazi besplatno u vaš inbox.
Dobro jutro poštovani čitaoci,
Piše vam Una Čilić, novinarka Radija Slobodna Evropa.
Ovog jutra za vas smo izabrali:
Aktuelno
- Kod Prištine pronađeni ostaci osoba za koje se sumnja da pripadaju nestalima tokom rata
- Sanae Takaichi izabrana za prvu premijerku Japana
- Napadač na slovačkog premijera proglašen krivim za terorizam
- Bivši francuski predsjednik Nicolas Sarkozy počeo izdržavanje petogodišnje zatvorske kazne
BiH protjerala Čečene zbog veza s ISIL-om
Nakon što su doputovali iz Turske, dvojica Čečena u tridesetima, povezana s terorističkim grupama, boravila su polovinom oktobra u iznajmljenom stanu u blizini sarajevskog aerodroma, prije nego što su ih pronašli inspektori Službe za poslove sa strancima Bosne i Hercegovine.
Mukhammed Dakiev i Arbi Aldamidze, iz ruske republike Čečenije, imaju veze s takozvanom Islamskom državom, koju su Ujedinjeni narodi proglasili terorističkom grupom, informacije su Obavještajno-sigurnosne agencije i Službe za poslove sa strancima BiH.
Ruski državljani koji nisu imali prijavljen turistički boravak i nisu bili na potjernicama, proglašeni su prijetnjom po nacionalnu sigurnost BiH, a prije deportacije u Tursku, kratko su boravili u Imigracionom centru u Istočnom Sarajevu.
Prema informacijama do kojih je RSE došao, u jesen 2025. povećan je broj ruskih državljana koji dolaze u BiH.
Ovo primjećuje i sigurnosni ekspert Safet Mušić koji je za RSE rekao da su u posljednje dvije-tri godine učestaliji dolasci državljana Rusije i Turske, kao država kojima nije uveden vizni režim za BiH i Srbiju.
Mušić ističe da nije upoznat s konkretnim slučajem dolaska dvojice Čečena povezanih s terorizmom, ali kaže da BiH "evidentno ima problem propusnosti granica, koji se, uglavnom, pravda nedostatkom ljudstva i političkim neslaganjima".
Upozorio je da BiH ima problem u funkcioniranju sigurnosnog sistema, a uzrok, također, vidi u trenutnom političkom ambijentu.
"Drugi razlog je ta fragmentiranost u sigurnosnom sistemu. Imamo mnogo sigurnosnih agencija, pa je protok informacija ponekad usporen, možda i zakasni u smislu potrebe hitnog djelovanja," kaže Mušić.
Ipak, ne smatra da slučaj dvojice Čečena, koji su deportovani iz BiH, upućuju na postojanje ekstremističke mreže koja djeluje u BiH.
Sigurnosna pitanja
Pukovnik i strateg američke vojske, NATO stručnjak za digitalnu transformaciju i vještačku inteligenciju Arnel David kaže u razgovoru za Radio Slobodna Evropa da je vještačka inteligencija budućnost obrambenih sistema.
"Najveća prednost odmah je bolja sposobnost razumijevanja okruženja – sebe, svojih saveznika, ali i potencijalnog neprijatelja, kaže David.
Vještačka inteligencija ne zamjenjuje ljude, kaže ovaj stručnjak, nego im omogućava da se usmjere na složenije poslove i uče nove vještine.
"Omogućava nam da bolje simuliramo situacije, da u realnom vremenu vidimo gdje se ko nalazi i da tako izbjegnemo greške, pa čak i civilne žrtve."
David, koji trenutno obnaša dužnost direktora Grupe za strateške inicijative pri NATO-ovom Vrhovnom štabu Savezničkih snaga u Evropi ističe da je ključno da Oružane snage BiH već sad započnu nužnu digitalizaciju i uvođenje vještačke inteligencije u sisteme odbrane.
"U Evropi se vodi zdrava debata o brzini digitalizacije – neki misle da idemo prebrzo, ja mislim da ne idemo dovoljno brzo," kaže David.
I dok se čeka konkretnije uvođenje vještačke inteligencije u obrambeni sistem BiH, Kosovo kupuje hiljade dronova iz Turske. Dok se postavlja pitanje šta znači njihova kupovina stručnjaci smatraju da turski dronovi mijenjaju način odbrane, služeći kao sredstvo odvraćanja i za precizno gađanje ciljeva.
"U suštini, oni povećavaju cijenu svakog vojnog napada na Kosovo. Iz iskustava vojski na terenu, vidimo da dronovi mogu neprijateljskim snagama nanijeti velike štete," kaže Caglar Kurc, stručnjak za odbrambenu industriju sa Univerziteta Abdullah Gül u Ankari.
Kosovo je ovu kupovinu predstavilo kao korak ka jačanju odbrambenih kapaciteta, dok je NATO upozorio da se svaki vazdušni potez mora koordinisati sa KFOR-om, njihovom misijom na Kosovu.
Odbrambeni kapaciteti Kosova ostaju uglavnom nepoznati, jer su mnogi podaci klasifikovani. Ipak, iz informacija objavljenih ovog mjeseca poznato je da je Kosovo kupilo hiljade kamikaza dronova Skydagger iz Turske, dok je prije dvije godine iz iste zemlje dobilo i flotu dronova Bayraktar.
Balkan na RSE
Zvanična statistika Crne Gore pokazuje da su cijene zakupa stanova u pet godina porasle za više od 80 posto, dok su cijene kvadrata za kupovinu gotovo udvostručene.
Povezujući stanje na tržištu nekretnina i zapošljavanja sa velikim prilivom stranaca, predsjednik Crne Gore Jakov Milatović pozvao je prošlog mjeseca na uvođenje odgovornije migracione politike.
Naime, u Crnoj Gori je skoro svaki šesti stanovnik stranac.
"Vrijeme je da imigraciona politika bude odgovorna, da naše tržište rada bude pravedno, da stanove i poslove prvo obezbijedimo našim ljudima," rekao je Milatović.
Dok stručnjaci i vlada smatraju da država treba da prilagodi migracione politike novim okolnostima, iz Međunarodne organizacije za migracije kažu da će podržati sve aktivnosti koje su usklađene sa okvirom Globalnog dogovora o migracijama. Crna Gora je potpisnica više međunarodnih konvencija i drugih akata koji se tiču zaštite prava migranta.
Nije poznato koliko se nekretnina nalazi u vlasništvu stranih državljana.
Direktorica Centra za politike migracija i multikulturalizma Dragana Otašević kaže da je za povećanje cijene stanova odgovorna i težnja Crne Gore da se pozicionira kao turistička i investiciona destinacija, dok predsjednik Udruženja podstanara Crne Gore Dragan Živković kaže da država ne raspolaže efikasnim mjerama koje bi zaštitile građane od naglog rasta cijena stanova i kirija.
Belgija razmatra mogućnost da, po uzoru na druge evropske zemlje, izgradi zatvor van svog teritorija, dok se Kosovo pominje kao jedna od mogućih opcija.
Zemlju su početkom oktobra posjetile belgijska ministrica pravde Annelies Verlinden i ministrica za azil i migracije Anneleen Van Bossuyt koje su se sastale sa predsjednicom Vjosom Osmani.
Prema izvorima Radija Slobodna Evropa, belgijske zvaničnice su tu temu kratko spomenule – "bez otvaranja detaljne rasprave s kosovske strane."
No, nakon posjete, belgijska ministrica pravde Verlinden napisala je na Facebooku da Belgija razmatra "mogućnost izgradnje zatvora van zemlje za ilegalne kriminalce", ali nije navela nijednu konkretnu državu. Ona je osim Kosova posjetila i Albaniju.
Kosovo već ima desetogodišnji sporazum s Danskom, prema kojem će 300 danskih zatvorenika biti smješteno u zatvoru u Gnjilanu.
Svijet
U novoj knjizi bivši šef NATO-a Jens Stoltenberg kritikuje savez da su "iznevjerili Ukrajinu" jer nisu pružili dovoljno podrške tokom 2023. i 2204. godine.
Knjiga "Na mojoj straži: Vođenje NATO-a u vrijeme rata"obuhvata Stoltenbergov desetogodišnji mandat, uključujući "poraz" NATO-a u Afganistanu 2021. godine i rusku agresiju na Ukrajinu 2014.
Za Stoltenberga, početak sveobuhvatnog rata u Evropi, najvećeg od Drugog svjetskog rata, počeo je telefonskim pozivom u 4:25 ujutro.
Nedugo zatim, američki ministar odbrane Lloyd Austin izrazio je zabrinutost za ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog, rekavši Stoltenbergu: "Strahujemo za njegov život."
Četiri dana kasnije Stoltenberg je konačno razgovarao sa Zelenskim, koji je više puta tražio da NATO uvede zonu zabrane letenja. Zahtjev je odbijen. "Razgovor", piše Stoltenberg, "bio je bolan".
Prošla je nešto više od godinu dana otkako je Stoltenberg napustio funkciju šefa NATO-a, a od februara ove godine nalazi se na poziciji ministra finansija u rodnoj Norveškoj.
Na sastanku u Bijeloj kući američki predsjednik Donald Trump sugerisao je ukrajinskom predsjedniku Volodimiru Zelenskom da će Ukrajina možda morati da se odrekne dijelova svoje zemlje kako bi se okončao rat sa Rusijom.
Donbas, industrijsko srce Ukrajine, bio je žarište ruske agresije zbog svog ekonomskog i istorijskog značaja, a njegovi delovi su pod ruskom kontrolom od 2014. godine.
Međutim, za ogromnu većinu Ukrajinaca, odustajanje od Donbasa ili bilo koje druge teritorije, formalno ili trajno, ne dolazi u obzir: "Nećemo napustiti Donbas. Ne možemo to da uradimo", rekao je Zelenski novinarima u avgustu.
Donbas ostaje centralni deo Putinovih političkih i vojnih prioriteta, cijeli region je obilježen dugim dijelom prve linije od 1.100 kilometara.
Za Moskvu, njegov značaj, ekonomski, kulturni i historijski, proteže se decenijama, ako ne i vekovima unazad.
Zašto je tačno Kremlj fiksiran na Donbas? I kakve veze sa tim ima Katarina Velika?
Toliko za danas, pišite nam i podijelite vaše priče sa nama na slobodnaevropa@rferl.org
Srdačan pozdrav, Una Čilić
Dnevno@RSE dolazi besplatno u vaš inbox.
Prijavite se, uštedite vreme, informišite se!