Dnevno@RSE vam donosi pregled najvažnijih vijesti sa Zapadnog Balkana i svijeta. Za vas biramo najave za ključne događaje kao i jedinstvene sadržaje RSE. Dnevno@RSE dolazi besplatno u vaš inbox.
Dobro jutro poštovani čitaoci,
Piše vam Una Čilić, novinarka Radija Slobodna Evropa.
Ovog jutra za vas smo izabrali:
Vijesti
- Izborna komisija BiH pokreće postupak protiv Dodika zbog njegovih spornih izjava u Istočnom Sarajevu
- Odbijen Mladićev zahtjev za privremeno puštanje na slobodu
- Studenti i građani protestovali protiv rušenja Generalštaba u Beogradu
- Srušio se turski vojni avion kod granice Azerbejdžana i Gruzije
Izdvajamo: Zapadnobalkanska ruta – novi put za kineske migrante ka Zapadu
Yong i Chen se nalaze u migrantskom kampu Blažuj desetak kilometara od Sarajeva. Ovo nisu njihova prava imena jer nisu želJeli da se predstave.
Oni se među nekoliko stotina kineskih migranata koji su se pojavili od početka godine na zapadnobalkanskoj ruti. Prema podacima Frontex-a, Evropske agencije za zaštitu granica i obale, na toj ruti je od početka godine do septembra otkriveno 482 državljana Kine u ilegalnom prelasku granica.
Yong i Chen nerado govore, pa tako ne žele ni o razlozima zbog kojih su napustili Kinu.
Nemaju novca da plaćaju smještaj i tvrde da su im po dolasku u Bosnu nestale stvari i da su izgubili pasoše, ne želeći da govore o detaljima.
Na pitanje da li su tražili pomoć od kineske ambasade zbog pasoša, kažu da to ne nameravaju i da pomoć očekuju od Međunarodne organizacije za migracije.
Samo jedan avionski let približava državljane Kine granicama zapadnih zemalja i Evropske unije.
Onda iz Srbije i Bosne Hercegovine, za koje im nisu potrebne vize, pokušavaju dalje ka Zapadu.
Iako su Sjedinjene Države njihov primarni cilj, očito je da je jedan broj kineskih migranata želi da stigne do Evrope, a jedna od zemalja u koju pokušavaju da uđu iz Srbije i BiH je Hrvatska.
Kako kineski migranti stižu do Zapadnog Balkana?
Balkan na RSE
U posljednjih osam mjeseci Crna Gora je potpisala četiri međudržavna sporazuma – sa Francuskom, Mađarskom i dva sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima.
Sporazumi sa Emiratima se tiču turizma, nekretnina, energetike, digitalnih tehnologija. Mađarski se fokusiraju se na saobraćajnu digitalnu i IT-infrastrukturu. Francuski je kombinacija infrastrukturnih, energetskih i digitalnih projekata.
I svi omogućavaju realizaciju poslova mimo javnih nabavki.
Sva četiri imaju međudržavni okvir koji omogućava izbor izvođača bez javne konkurencije.
Samo sporazum sa Francuskom sadrži formalnu antikorupcijsku klauzulu - obavezu države da ne dozvoli nezakonite koristi i da prijavi partnerima svaku sumnju na zloupotrebu.
Vlada navodi da je riječ o strateškim partnerstvima za "brži razvoj i privlačenje investicija" koji treba da smanje birokratiju i povećaju efikasnost.
Nevladine organizacije upozoravaju da se time potkopava sistem javnih nabavki – koji je jedan od stubova kontrole korupcije.
U zemlji koja se još bori s korupcijom i slabim institucijama, pitanje nije samo koliko će projekti koštati, već i koliko će javnost koštati odsustvo kontrole.
Slučaj Milana Vukašinovića iz Leposavića, za koga kosovske vlasti sumnjaju da ga je srpska Žandarmerija ranila i kidnapovala, izaziva brojne spekulacije u javnosti jer se srpski organi ne oglašavaju ni desetak dana od ovog incidenta.
Događaj se odigrao na neregistrovanom prelazu sa Srbijom u selu Jelakce na severu Kosova.
Javnost o incidentu je najpre obavijestio advokat Ivan Ninić, koji zastupa porodicu Vukašinović, izražavajući sumnju da je u slučaj umešana i Vojska Srbije.
Ninić je u međuvremenu podnio krivičnu prijavu Višem javnom tužilaštvu u Prokuplju za krivično djelo teško ubistvo u pokušaju, protiv nepoznatih pripadnika Vojske Srbije ili Ministarstva unutrašnjih poslova Srbije, kao i protiv Milana Radoičića, bivšeg potpredsjednika Srpske liste.
U krivičnoj prijavi advokat Ninić ukazuje da je Milan Vukašinović imao "dugu tradiciju ličnih sukoba sa Milanom Radoičićem", te da su postojali "opravdani razlozi da oštećeni bude kidnapovan i lišen života pod nerazjašnjenim okolnostima". Ko istražuje slučaj i kakve su reakcije?
U posljednjem izvještaju Evropske komisije o napretku Srbije navodi se da davanje državljanstva Srbije ruskim državljanima "predstavlja potencijalni sigurnosni rizik" po EU.
Od ukupno 121 rješenja Vlade Srbije o dodjeli državljanstva u 2025. gotovo dvije trećine se odnosi na državljane Rusije.
Riječ je o posebnoj proceduri, po kojoj državljanstvo Srbije mogu dobiti državljani drugih zemalja, u slučaju da to predstavlja "interes za Srbiju".
Međutim, taj broj mogao bi biti i veći, s obzirom na to da podaci o državljanstvima koja se dodjeljuju po redovnoj proceduri i o kojima odlučuje Ministarstvo unutrašnjih poslova Srbije nisu javno dostupni.
Broj rješenja Vlade o prijemu ruskih državljana u državljanstvo Srbije u porastu je od 2022. godine kada je Rusija pokrenula invaziju na Ukrajinu, pokazuju podaci koje je RSE prikupio iz rješenja objavljenih u Službenom glasniku.
Prvih dana izborne kampanje za predsjednika Republike Srpske (RS) kandidati i njihovi programi ostali su u drugom planu, dok su pažnju javnosti privukli bivši predsjednik RS Milorad Dodik i opozicioni lider Draško Stanivuković, iako nijedan od njih nije na kandidatskoj listi.
Umjesto rasprave o stvarnim ovlaštenjima predsjednika RS, koja su, uglavnom, protokolarna, kampanja je fokusirana na poruke o "očuvanju Republike Srpske", “odbrani Dodika“, borbi protiv korupcije i ekonomskim obećanjima.
Savez nezavisnih socijaldemokrata je svog kandidata Sinišu Karana predstavio sloganom: "Pobijediće Srpska – za Karana, za Dodika".
U promotivnom spotu, objavljenom na zvaničnom YouTube kanalu, dominira Dodik sa izjavom: "Narod je mene birao", dok se kandidat Karan pojavljuje u značajno manjoj ulozi.
Na opozicionoj strani, kandidat Srpske demokratske stranke Branko Blanuša pokušava da kampanju fokusira na dostojanstvo i borbu protiv korupcije. No, umjesto njega, Draško Stanivuković iz Pokreta "Sigurna Srpska", koji, iako formalno nije kandidat, preuzima inicijativu i postavlja ton opozicione kampanje.
Ostala četiri kandidata – Dragan Đokanović, Nikola Lazarević, Igor Gašević i Slavko Dragičević – u prvim danima kampanje praktično su neprimjetna u javnom prostoru.
Izbori su zakazani za 23. novembar, nakon što je Dodiku polovinom avgusta oduzet mandat predsjednika RS. Uz plaćenu zatvorsku kaznu, zabranjeno mu je obavljanje javnih funkcija u narednih šest godina.
Svijet
Evropska komisija priprema predstavljanje najnovijeg plana za zaštitu Evropske unije i zemalja kandidata za članstvo od stranog uplitanja i političke manipulacije.
"Štit demokratije", kako se naziva, predstavlja skup prijedloga koji će se postepeno uvoditi u narednim godinama. Napredna verzija dokumenta, u koju je uvid imala redakcija Radija Slobodna Evropa, naglašava da je Rusija glavna direktna prijetnja kako za EU, tako i za zemlje koje teže članstvu u bloku.
Evropska komisija će plan predstaviti 12. novembra.
"Pored svog brutalnog agresorskog rata protiv Ukrajine, Rusija također pojačava hibridne napade, vodeći bitku za uticaj protiv Evrope. Taktike koje koristi zadiru duboko u tkivo naših društava, s potencijalno dugotrajnim posljedicama", navodi se u nacrtu.
Nijedna druga zemlja se ne spominje u tekstu od 30 stranica iako je EU ranije izražavala zabrinutost zbog pokušaja Kine da proširi svoj politički uticaj širom kontinenta.
U dokumentu se također spominje finansijska podrška nezavisnim medijima i novinarstvu u susjedstvu EU, uključujući Bjelorusiju i Rusiju.
Nisu navedeni konkretni iznosi. Međutim, mnogi od programa predloženih u okviru "štita demokratije" trenutno su uključeni u prijedlog Evropske komisije za sedmogodišnji budžet EU od 2 biliona eura (2,3 biliona dolara), koji počinje 2028. godine.
Posljednji voz iz Kramatorska: Pusto mjesto sastanaka i oproštaja dok se front bliži
Ukrajinske vlasti su prošle sedmice najavile obustavu željezničkog saobraćaja do i iz uporišnih gradova Slavjanska i Kramatorska.
Odluka je donesena dok su ruske snage napadale i probijale iscrpljenu ukrajinsku odbranu na sjeveru, istoku i - što je još važnije - na jugu, dok je grad Pokrovsk bio na ivici pada u ruke ruskih trupa.
Od početka sveobuhvatne ruske invazije u februaru 2022. godine, stanica Kramatorsk je bila vitalna kapija za vojnike i civile. Tokom tog vremena, fotograf Ukrajinskog servisa Radija Slobodna Evropa Serhij Nužnenko dokumentovao je plimu i oseku ljudi na stanici: sastanke i oproštaje, kratke susrete, suzne zagrljaje, bolne oproštaje.
Toliko za danas, pišite nam i podijelite vaše priče sa nama na slobodnaevropa@rferl.org
Srdačan pozdrav,
Una Čilić
Dnevno@RSE dolazi besplatno u vaš inbox. Prijavite se, uštedite vreme, informišite se!