(Mišljenja izrečena u komentaru ne odražavaju nužno stavove RSE)
Adnan Prekić je profesor na Katedri za istoriju Univerziteta Crne Gore. Osnovni predmet naučnog rada je socijalistička istorija Crne Gore i Jugoslavije, odnosno političke ideje i ideologija Komunističke partije.
Subota, 22. decembar
Prvi dan zime i prvi dan vikenda. Subota je uglavnom rezervisana za porodicu, ali jutarnje planove kvare obaveze zbog naučnog časopisa koji objavljuje katedra za istoriju Univerziteta Crne Gore. Stigao je prelom drugog broja u 2018. a sve ispravke treba završiti do podne kako bi štampanje bilo gotovo prije Nove Godine.
Pionirski poduhvat izdavanja referentnog naučnog časopisa ulazi u četvrtu godinu. Da nam je neko tada rekao koliko će biti teško održati jedan ovakav časopis, vjerovatno bih odmah odustali. Kada razmišljam o atmosferi u kojoj funkcionišu naučni radnici u Crnoj Gori, često citiram podatak iz 1989. godine kada je u Crnoj Gori izlazilo 25 naučnih časopisa u tiražu od 71.000 primjeraka. Danas bi broj naučnih časopisa stao na prste jedne ruke i tiraž manji od 500.
Ostatak subote provodim na Novogodišnjem Pazaru na glavnom gradskom trgu u Podgorici. Malo je reći da sam bio oduševljen. Bio je to onaj trenutak kada čovjek zaista može da osjeti duh praznika. Na stotine ljudi koji obilaze male štandove sa hranom, pićem i suvenirima, velika bina na kojoj se smjenjuju muzičari i svedena novogodišnja rasvjeta. Centar Podgorice tako će makar u ovim novogodišnjim danima postati ono što je negdje u procesu tranzicije izgubio – mjesto susreta, radosti i pozitivne energije.
Nedjelja, 23. decembar
Standardni, spori ritam nedjelje remeti obećanje jednoj televiziji da ću komentarisati nove informacije o nestanku vrijednih eksponata iz Narodnog muzeja Crne Gore. Priča koja je otvorena prije nekoliko mjeseci ulazi u novu fazu. Sada se priča o nevjerovatnih 9.000 eksponata koji su nestali iz depoa muzeja. Među predmetima koji su tajanstveno nestali između dva posljednja popisa je i Njegošev sobni sat sa brilijantima i zlatni pečat dvorske kancelarije.
Veoma znakovito u cijeloj priči zvuči činjenica da se mjesecima licitira sa brojem nestalih eksponata. Ovoga puta fokus je na Njegoševom satu, kao da su ostalih 9.000, navodno nestalih eksponata manje važni. Zbog toga i u izjavi kažem da je ključna stvar za izlazak iz cijele situacije utvrđivanje tačnog broja nestalih eksponata. Tek nakon toga biće moguće povesti bilo kakvu ozbiljnu priču.
Događaji iz Narodnog muzeja samo još jednom pokazuju koliko smo spremni da bagatelišemo kulturno naslijeđe, bez obzira što su nam usta puna tradicije.
Zbog toga je moja prva asocijacija na ovu modernu poharu Narodnog muzeja slika Jaroslava Čermaka "Prijenos slika iz crnogorskog dvora". Češki slikar na jednoj od svojih najznačajnijih kompozicija prikazuje Crnogorce koji iz dvora iznose umjetničke dragocjenosti i slike u strahu od vojnog napada Omer-paše Latasa 1862. godine. Tužno, ali, nažalost, istinito zvuči da smo prije 150 godina bili mnogo zreliji i ozbiljniji.
Ponedjeljak, 24. decembar
Kraj je zimskog semestra, vrijeme kolokvijuma i seminarskih radova. U tom ritmu prolazi i moj ponedjeljak. Divim se ovim mladim ljudima koji i dalje vjeruju u snagu obrazovanja i prosvjetiteljstva. Čitam njihova zapažanja, misli, promišljanja. Ovakve stvari svaki put vam daju nadu da Vaš posao nije uzaludan i da će Crna Gora jednog dana ipak postati društvo u kome političke elite neće zazirati od nadarenih i obrazovanih ljudi.
Utorak, 25. decembar
Nakon jutarnjih rituala, ovaj utorak počinje viber prepiskom sa istoričarima iz regiona. Povod je jedan tekst o 100 godina Jugoslavije. Malo je čudno koliko smo svi olako odbacili naslijeđe ove države. Preciznije, kako smo svi zajedno tako brzo uspjeli da uništimo jednu veliku ideju. Čak i najbolju ideju mogu uništiti neodgovorni pojedinci i kolektivi. Mislim da smo svi koji živimo na prostoru bivše Jugoslavije, živi spomenik tih grešaka.
- RSE specijal: 100 godina Jugoslavije
Utorak obilježava još jedna u nizu političkih izjava mitropolita Srpske crkve u Crnoj Gori. Iako je Amfilohije najreprezentativniji predstavnik vjerskih zajednica i njegove kolege drugih konfesija, često u javnosti saopštavaju političke stavove i govore o stvarima koje nemaju puno veze sa religijom.
Nije ni čudo što su vjerski velikodostojnici tako popularni među narodom. Izgleda da oni mnogo bolje uspijevaju da racionalizuju sve ono što bi narod želio da čuje. Fascinira jedino konstantnost njihovih poruka. Poruke iz prve polovine 20. vijeka, aktuelne su i danas.
Svako društvo u regionu napravilo je najznačajnije civilizacijske pomake onda kada je uloga vjerskih zajednica u političkom životu marginalizovana. Zbog toga ne bi bilo loše da kada govorimo o socijalističkom naslijeđu ovog prostora razmislimo koliko bi bez njihovog jasnog stava o društvenoj ulozi vjerskih zajednica bilo moguće realizovati neke ideje kao što su: društvena emancipacija žena, odnos prema abortusu, vjeronauci i svim oblicima različitosti.
Srijeda, 26. decembar
Tokom 2018. nikad kraja istorijskim temama. Nakon spomenika Josipu Brozu u Podgorici, u Nikšiću je svečano otkriven spomenik crnogorskim komitima 1916-1929. Simboličan potez prema velikoj žrtvi svih onih koji su se suprotstavili Austro-Ugarskoj okupaciji, oslobodili Crnu Goru 1918. i kasnije se borili protiv načina uključenja Crne Gore u jugoslovensku Federaciju.
U nizu političkih i identitetskih poruka ipak treba izdvojiti onu predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića koji se jasno odredio prema ulozi nekih od lidera komitskog pokreta, prevashodno Krsta Zrnova Popovića koji je kasnije, tokom Drugog svjetskog rata završio kao saradnik italijanskog okupatora. Dio javnosti u Crnoj Gori intenzivno pokušava relativizovati ulogu Popovića tokom Drugog svjetskog rata, pokušavajući njegovu istorijsku ulogu ograničiti do 1922. godine kada je on postao simbol narodnog otpora Crne Gore protiv okupacije Beograda.
Crna Gora je jedna od rijetkih, ako ne i jedina država od bivših republika Jugoslavije u kojoj nije došlo do istorijskog revizionizma i izjednačavanja partizanskog i četničkog odnosno ustaškog pokreta. Iz tog razloga je i ova poruka jako važna pošto kao društvo nemamo mehanizme za nijansiranje istorijskih procesa. U našem slučaju ta granica mora biti jasna.
Četvrtak, 27. decembar
Sunčano i hladno jutro u Podgorici. Četvrtak je dan za predavanja i rad sa studentima. Na putu za Nikšić, na radiju slušam kako je jedna politička partija Ustavnom sudu podnijela zahtjev za ocjenu ustavnosti odredbe, po kojoj je Univerzitet Crne Gore odlučio da provjerava naučne i stručne radove starije od pet godina. Podnosioci inicijative tvrde da se na taj način želi nanijeti šteta njihovom političkom lideru koji je optužen za plagiranje. Mislim da ovaj primjer slikovito govori o stanju duha. Plagiranje, odnosno krađa tuđeg rada više se ne doživljava kao etičko pitanje, pitanje morala i čestitosti. Sistem vrijednosti toliko je pomjeren da nam i za očigledne stvari trebaju pravna tumačenja.
Konačno je i vlada formalizovala svoju kontroverznu inicijativu da će kažnjavati sve one koji ne poštuju nacionalnu himnu. Uz izmjene zakona o javnom redu dodali su još jedan član. Normu po kojoj će prekršajno odgovarati svako onaj ko na plakatu ili reklami objavi sadržaj na kome se netačno iznose ili negiraju jasno utvrđene istorijske činjenica u vezi Crne Gore.
Iako razumijem osnovnu ideju predlagača, ne vidim način kako bi se ovo zakonsko rješenje moglo sprovesti u djelo. Ambicija da Zakonom definišete šta je to "jasno utvrđena istorijska istina" je više nego optimistična. Odgovor na to pitanje vrijedi milion dolara, ne zbog toga što je istorijske činjenice nemoguće utvrditi. Naravno da jeste, ali problem nastaje u njihovoj interpretaciji, a te stvari se ne rješavaju zakonom. To su stvari koje se nauče u osnovnoj školi.
Petak, 28. decembar
Posljednji radni dan u zimskom semestru. Dok razgovaram sa studentima, ne znam ko se praznicima više raduje. Vjerovatno ja jer njih nakon par dana odmora čeka ispitni rok. Danas sa njima ne želim da pričam o ispitima. Dani odmora i lijepih želja su pred nama. Srećna nam Nova 2019. godina.
Facebook Forum