Batinanje, uvrede i kupanje ledenom vodom, kockice su u mozaiku sjećanja 31-godišnjeg Abida Hotovića na odrastanje u sarajevskom domu za djecu bez roditeljske brige, za šta mu je organizacija SOS Dječija sela uputila zvanično izvinjenje.
Kao četverogodišnjak, Abid je 1997. smješten u SOS selo u Sarajevu, a idućih nekoliko godina o njemu je brinula "SOS mama", osoba zadužena za brigu o djeci.
No, 2001. godine ona odlazi, zamjenjuju je tri nove odgajateljice, a desetogodišnji Abid ubrzo postaje žrtva fizičkog i emocionalnog zlostavljanja, što je i potvrđeno internom istragom Organizacije.
"Proživio sam mnoge užasne stvari. Udaranje zbog čega sam bio modar, kupanje u ledenoj vodi, zatvaranje u sobu", ispričao je za Radio Slobodna Evropa (RSE).
Internu istragu ovog slučaja inicirao je 2021. godine austrijski ured Međunarodne organizacije SOS Dječija sela, u okviru koje u BiH djeluju i dva sela za djecu bez roditeljskog staranja.
Za istragu je angažirao eksternu istražiteljicu, intervjuirani su štićenici i uposlenici, te su potvrđene Abidove tvrdnje da je bio zlostavljan od 2002. do 2007. godine.
Otkaz iz Dječijeg sela u Sarajevu potom su dobile tri SOS tete, te još jedan uposlenik, zbog sumnje da je znao za zlostavljanje, ali da nije reagirao.
Protiv njih su 2021. godine iz SOS Dječija sela u BiH podnesene kaznene prijave kantonalnom Tužilaštvu u Sarajevu.
Tri godine poslije, iz kantonalnog Tužilaštva su za RSE naveli da "postupaju u predmetu", ne precizirajući u kojoj je trenutno fazi.
U Bosni i Hercegovini djeluje 15 ustanova za djecu i mlade bez roditeljskog staranja koje su u prošloj godini imale više od 950 štićenika.
Među njima su SOS dječija sela BiH, kao dio međunarodne organizacije koja 70-ak godina djeluje u više od 130 zemalja svijeta.
Ta organizacija suočila se s prijavama i optužbama za zlostavljanje djece u prošlosti u nekoliko zemalja, što je potvrđeno i izvještajem nezavisne komisije koja je formirana prije tri godine.
Iz bosanskohercegovačkog predstavništva organizacije naveli su za RSE da žale zbog svega što je Abid kao njihov štićenik doživio i da se ograđuju od pojedinaca za koje je istragom utvrđena odgovornost za zlostavljanje.
"Smatramo da svako dijete treba i zaslužuje sigurno mjesto, zbog toga i postojimo, i žalimo što u ovom slučaju to nismo bili", kazao je Malik Garibija, direktor SOS Dječijih sela BiH.
Da li se zakasnilo sa reakcijom?
Abid je bio štićenik organizacije SOS dječijeg sela u BiH do 2013. godine, a posljednih godina živi u Njemačkoj.
Prije tri godine je od Međunarodne organizacije SOS Dječija sela dobio i zvanično izvinjenje za doživljeno zlostavljanje, kao i jednokratnu novčanu pomoć od 10.000 maraka (oko 5.000 eura), te psihološku i logopedsku podršku.
"Nisam htio niti pare ni podršku, nego samo pravdu. Svako normalan bi želio da te žene vidi tamo gdje im je i mjesto. Žao mi je što od početka nisu bili svjesni težine svega onoga kroz što sam prošao", ispričao je Abid za RSE.
Tvrdi i da je nekadašnje rukovodstvo SOS sela u BiH bilo informirano o svemu što je proživljavao još 2009. godine. No, iako je pozivan na razgovore, kaže da sve do unazad tri godine ništa nije poduzeto.
"Od 2009. sam se žalio, ali nisu ništa poduzeli. U martu 2021. sve sam ispričao ženi u Austriji koja je, u vrijeme dok sam bio štićenik, bila uposlenica u SOS selu. Ona je to u Austriji sve prijavila", kaže on.
U pismu koje je, nakon istrage, dobio iz organizacije ističe se da je bivša uprava SOS dječijih sela u BiH prekršila procedure kada je riječ o reakciji na prijavljeno zlostavljanje.
"Rezultat provedene interne istrage je potvrđen historijski slučaj emotivnog i fizičkog zlostavljanja iz perioda od 2002. do 2007., kao i neadekvatno reagovanje odgovornih osoba koje su primile informaciju o tome", naveli su za RSE iz organizacije SOS dječija sela u BiH.
Nezadovoljan istragom, podrškom koju je dobio, te procesom koji se vodi u Tužilaštvu u Sarajevu, Abid za RSE kaže da nije isključeno da će tužiti Međunarodnu organizaciju SOS Dječije selo.
U vrijeme kada je Abid Hotović bio štićenik, direktorica SOS dječijih sela u BiH, bila je Suada Čolić koja je u penziji proteklih 13 godina.
Na upit RSE da li smatra da je napravljen propust u postupanju po prijavi, obzirom da je to potvrđeno i internom istragom, Čolić za RSE kaže da ne vidi svoju odgovornost.
"Svako je trčao meni, ako ga je neko čvokom udario. Pa, ja sam za tu djecu davala sve na svijetu, ako je neko nekoga ćušnuo provela sam istragu. Neke su tete dobivale otkaz, ali u tom slučaju nije bilo ništa", tvrdi Čolić.
Na pitanje RSE da li su u tadašnju istragu, o kojoj govori, bili uključeni predstavnici krovne organizacije sa sjedištem u Austriji nije odgovorila.
Ima li još slučajeva?
SOS dječije selo u BiH pružilo je proteklih godina utočište za gotovo 600 djece bez roditeljskog staranja.
Abid nije jedini štićenik koji je osoblje te organizacije optužio za maltretiranje. Otvaranje njegovog slučaja, nakon gotovo dvije decenije, dovelo je i do drugih prijava o navodnom zlostavljanju, u koje je uvid imao RSE.
No, iz organizacije SOS dječija sela nisu odgovorili koliko ukupno prijava imaju i koliko su ih proslijedili tužilaštvu.
Kantonalnom tužilaštvu u Sarajevu krajem prošle godine podnesena je prijava protiv još jedne SOS mame, koju 33-godišnji Dragan Santrač tereti za zlostavljanje.
I u ovom slučaju prijavu je podnijela Uprava SOS sela, no iz Tužilaštva su za RSE potvrdili da istrage neće biti zbog zastare krivičnog gonjenja.
Kao sedmogodišnjak, Dragan je smješten u SOS dječije selo 1998., a u kući je boravio zajedno sa još šestero djece.
Za RSE kaže da su 2000. godine dobili novu SOS mamu koja se u početku "nije ponašala agresivno, ali je kasnije uvela vojnički sistem".
"Morao si se perfektno ponašati da ne dobiješ batine. Bile su tu razne metode zlostavljanja po kojima je bila poznata", kaže Dragan.
Prisjećajući se odrastanja, ističe da nije bio problematičan, već odličan učenik koji je sudjelovao na školskim takmičenjima.
"Tražila je da držimo teške drvene stolice uvis. Bilo je kao vječnost i sjećam se da su mi palčevi bili modri. Jednom me je šamarala od prve stepenice do sobe, a ima ih sigurno 20-ak. Sutra sam imao modrice, a kad su me u školi pitali, rekao sam da sam pao, jer nisam smio reći šta se dešava. Psovala nam je i zvala nas kopiladima", ističe on.
Iz organizacije SOS dječijih sela BiH prošle godine dobio je pismo u kome se navodi da je istraga potvrdila da je bio emocionalno zlostavljan. No, iz te organizacije naveli su da fizičko zlostavljanje nije moglo biti niti potvrđeno niti opovrgnuto.
I njemu je ponuđena psihološka i dodijeljena jednokratna financijska pomoć.
Kako kaže Dragan, za njegov slučaj uprava SOS dječijeg sela u Sarajevu saznala je 2005. godine, a uslijedili su sastanci i ispitivanja.
No, nakon toga njegove optužbe su odbačene, jer ostala djeca, s kojima je stanovao, nisu potvrdila njegovo svjedočenje.
No, slučaj je ponovo aktualiziran prošle godine, kada je pozvan na razgovor, svjedočeći o tome šta je doživio.
"Ponovio sam sve. Da nas je udarala šakama, kupala ledenom vodom i udarala tušem. Da smo za kaznu spavali u hodniku pored njene sobe bez deke i jastuka, te da smo morali učiti i prepisivati iz knjige do gluho doba noći, a ukoliko zaspimo udari nas džezvom po glavi ili zalije hladnom vodom", kaže Dragan.
Uposlenica koju je prijavio za zlostavljanje i danas radi u SOS dječijem selu u Sarajevu.
"Potvrdili su emocionalno zlostavljanje i ne mogu vjerovati da to nije bio dovoljan razlog da ta osoba dobije otkaz", kaže Dragan, koji je za pomoć obraćao i Instituciji ombudsmena za ljudska prava u BiH.
Na upit RSE o razlozima zbog kojih je uposlenica zadržana na radnom mjestu, iako je istragom potvrđeno emocionalno zlostavljanje, iz organizacije SOS dječija sela tvrde da ih na to obavezuju odredbe Zakona o radu Federacije BiH.
Prema vašećim zakonskim odredbama, poslodavac ne može poduzeti radnje protiv uposlenika za događaje koji su se desili prije više od 12 mjeseci.
U organizaciji SOS Dječija sela BiH za RSE ističu da je takav propis, u slučaju zlostavljanja djece, "potpuni nonsens".
Također, tvrde da se zalažu za zakonske izmjene koje bi "doprinijele kreiranju sigurnijeg okruženja za djecu i umanjile mogućnost da zastare štite počinitelje".
Kako nastupa zastara?
Za zapuštanje i zlostavljanje djece zakoni u BiH predviđaju kazne od tri mjeseca do pet godina zatvora.
Prema Krivičnom zakonu Federacije BiH, za djela za koja je propisano više od tri godine zatvora, zastara nastupa nakon deset godina od počinjenja.
Za djela, koja se kažnjavaju sa duže od godinu zatvora, zastara nastupa nakon pet godine.
Za nasilje nad djecom u periodu od 2017. do 2021. nije bilo prekršajnih i kaznenih postupaka, navedeno je u prošlogodišnjem izvještaju Ombudsmena u BiH.
'Nulta tolerancija na nasilje'
Djeca u SOS Dječijem selu BiH smještena su u dva sela, u Sarajevu i Gračanici. Borave u SOS obiteljima u za to posebice dizajniranim i izgrađenim kućama, u kojima je u prosjeku petero do šestero štićenika.
U toj organizaciji za RSE tvrde da su odlučni u nastojanjima da istraže sve navode o narušavanju sigurnosti djece i da provode politiku "nulte tolerancije na svaki oblik nasilja".
Tvrde i da danas imaju značajno unaprijeđene procedure zaštite, u odnosu na stanje od prije dvije decenije, ali da su incidenti uvijek mogući.
U organizaciji ističu da su u posljednjih nekoliko godina stavili poseban fokus na "pretresanje" svih eventualnih slučajeva nasilja ili zlostavljanja, kako ne bi ostali neistraženi.
"Pozivamo Tužilaštvo da istraje i do kraja istraži i rasvijetli sve prijave o slučajevima nasilja nasilja nad djecom i dovede osobe koje prepozna kao odgovorne pred lice pravde", kazao je Garibija, direktor SOS sela u BiH.
Iz te organizacije, također, pozivaju sve bivše korisnike da prijave bilo koji incident ili sumnju na nasilje ili zlostavljanje.
U Instituciji ombudsmena za ljudska prava u BiH za RSE tvrde da su im poznati brojni problemi i izazovi, što uključuje fizičkog zlostavljanje i kažnjavanje djece te probleme u ustanovama.
Na upit RSE da li su informirani o prijavljenim slučajevima zlostavljanja štićenika SOS Dječijeg sela u Sarajevu, iz te institucije nije odgovoreno.
Ombudsmeni podjećaju da prema Konvenciji Ujedinjenih naroda o pravima djeteta BiH ima obavezu da poduzme sve mjere zaštite od fizičkog iii mentalnog nasilja.
Izvještaj o zlostavljanju širom svijeta
Iz Međunarodne organizacije SOS Dječija sela za RSE nisu dostavili podatak o broju prijava o zlostavljanju štićenika u njihovim ustanovama u drugim zemljama svijeta.
Ta organizacija je 2021. godine formirala nezavisnu komisiju sa zadatakom da ispita optužbe i prijave zlostavljanja štićenika i zataškavanja nasilja u prošlosti.
Članovi komisije posjetili su desetak zemalja, "pročešljali" hiljade dokumenata i obavila više od 180 razgovora, te su identificirali probleme u nekoliko zemalja, objavio je AFP u junu prošle godine.
Komisija je potvrdila da se osoblje te organizacije suočava sa optužbama "za seksualno i fizičko zlostavljanja djece".
U izvještaju je, uz ostalo, navedeno da je "osoblje SOS Dječjih sela zlostavljalo djecu, prisiljavalo neku od njih na abortus, zastrašivalo 'zviždače' i uništavalo inkriminirajuće dokaze", piše AFP.
Iz te organizacije su tada potvrdili da je izvještaj "težak", upućujući izvinjenje žrtvama i ističući da naporno rade kako bi ispravili pogreške iz prošlosti.
Međunarodna organizacija SOS Dječija sela našla se, također, u kontroverznoj situaciji, nakon što je u maju prošle godine suspendirano njeno rusko predstavništvo.
Do toga je došlo usred medijskih optužbi da je Moskva, nakon invazije na Ukrajinu, primila ukrajinsku deportiranu djecu, iako je organizacija SOS dječija sela negirala umiješanost u taj slučaj.
Suradnja na tekstu: Meliha Kešmer
