Oči crnogorske javnosti okrenute su ka Skupštini gdje su se drugi put sastali predstavnici političkih partija pod dirigentskom palicom prvog čovjeka te državne institucije Ranka Krivokapića. Ovoga puta razgovaraju u okviru novokonstituisane Radne grupe, koja bi trebalo da nađe rješenje za izlazak iz političke krize i postigne dogovor o uslovima za organizovanje izbora sljedeće godine, čiji bi rezultati bili nesporni.
Tri dana nakon što su se partijski predstavnici na sastanku kod predsjednika Parlamenta Ranka Krivokapića, a u prisustvu šefa delegacije EU Mitje Drobniča, dogovorili da formiraju Radnu grupu koja bi se bavila izbornim uslovima i tragala za rješenjima izlaska iz sve evidentnije političke krize, u petak su se ponovo okupili i to u okviru novoformirane Radne grupe.
Umjesto premijera Đukanovića, koji je prisustvovao prvom sastanku, za sto je ovoga puta sjeo šef poslaničkog kluba Đukanovićevog DPS-a Milutin Simović.
No, premijer Đukanović u četvrtak je odaslao jasnu poruku da je njegova stranka, nakon što je Crna Gora dobila pozivnicu za NATO, već spremna za izbore ali ne i njeni politički konkurenti.
“Mislimo da naši politički takmaci nijesu spremni za izbore sjutra, pa čak i u nekom roku koji bi bio kraći od Zakonom definisanog roka kao posljednjeg roka za održavanje izbora“, ustvrdio je premijer.
Upravo Đukanovićevi politički takmaci smatraju da raspisivanju izbora treba da prethodi dogovor o uslovima pod kojima bi bili održani, a koji bi omogućili da izborni rezultati budu nesporni za sve učesnike. To podrazumijeva punu primjenu seta novih izbornih zakona koji su usvojeni još prije godinu i po, ali su ostali mrtvo slovo na papiru.
Osim toga, pod lupu opozicije, ali i manje članice vladajuće koalicije - SDP-a, su i upotreba državnih resursa tokom izbornog procesa kaoi izvještavanje medija.
Dok Đukanović akcenat stavlja na medijsku samoregulaciju i rad privatnih glasila, za predsjednika Parlamenta i lidera SDP-a Ranka Krivokapića težište je na Javnom servisu.
“On treba da bude uzor profesionalnosti i objektivnosti. Možemo kako hoćete mjeriti, ali sam siguran da je većina u parlamentu sa suprotnom ocjenom“, prokomentarisao je Krivokapić.
O tome na šta će u petak Pozitivna Crna Gora u dijalogu sa kolegama iz ostalih partija staviti naglasak, članica Radne grupe Azra Jasavić kaže:
“Nama su ciljevi izborno zakonodavstvo, efikasna kontrola javnih nabavki, da prestane zloupotreba državnih resursa od strane DPS-a i SDP-a, jer smo upravo mi u Pozitivnoj otkrili aferu 'Snimak'. Takođe, želimo da prestanemo sa praksom zapošljavanja po partijskoj pripadnosti članstva DPS-a i SDP-a, jer to nije evropski ni demokratski.“
Sa sličnim očekivanjima na sastanak u petak otišao je i Neđeljko Rudović iz Građanskog pokreta URA.
“Kako zaustaviti vladajuću partiju koja je navikla da koristi razne nezakonite metode za uticaj na volju građana, preciznije za kupovinu ljudskih duša. Još važnije od toga je kako pronaći mehinizam da ono što, nadam se, bude dogovoreno u narednim danima i sedmicama, zaista bude sprovedeno u djelo“, rekao je Rudović.
A mehanizmi koji treba da omoguće da dogovoreno bude primjenjeno u praksi predmet su druge faze parlamentarnog dijaloga, nazvanog iznalaženje „pravno-političkog modela“ koji će omogućiti implementaciju dogovorenog.
Sastanak sa tom temom Krivokapić je zakazao za 21. decembar i to okupljanje parlamentaraca pobuđuje mnogo više pažnje, pošto bi moglo otvoriti pitanje formiranja prelazne, tehničke ili ekspertske vlade, koju traži najveći dio opozicije.
Dok premijer Đukanović to smatra bespotrebnim, pošto aktuelna Vlada ima legitimitet do isteka mandata u oktobru 2016, Krivokapić ne isključuje razgovore na tu temu, na kojoj insistira opozicioni Demokratski front, koji je bojkotovao dosadašnji parlamentarni dijalog.
“Oni su objavili da žele da čekaju razgovore o prelaznoj vladi i ta tema na dnevni red može doći samo u ovoj drugoj fazi“, naveo je Krivokapić.
Dodatnu konfuziju oko adekvatnog „pravno-političkog modela“ za izlazak iz krize izazvala je izjava šefa diplomatije i funkcionera vladajućeg DPS-a Igora Lukšića o mogućnosti formiranja neke vrste „tehničkog kabineta“, što je solucija koja nije po volji premijera Đukanovića.
Bilo kako bilo, pred nama je period političkih pregovoranja, taktiziranja, zatezanja i popuštanja, koji bi na kraju morao imati epilog u jasnom i preciznom dogovoru.
Iako je dobre usluge u tom smjeru ponudio i nevladin sektor, to, prema riječima Borisa Marića, iz Centra za građansko obrazovanje, za premijera Đukanovića nije bilo prihvatljivo, uprkos tome što je predstavnike civilnog sektora najprije konsultovao predsjednik paralamenta Ranko Krivokapić.
“Ja kod Đukanovića vidim određeni nivo nedostatka demokratskog kapaciteta, što će morati da se mijenja u perspektivi jer crnogorsko društvo mora izaći iz ove zaista duboke političke krize. A nevladin sektor apsolutno ima šta i da kaže i da ponudi i da doprinese realizaciji nečega što je izlazak iz te krize“, tvrdi Marić.
