Skoro 80 odsto ispitanika u Crnoj Gori smatra da političari dezinformišu javnost, rezultati su istraživanja nevladine organizacije Centar za demokratsku tranziciju (CDT) sprovedenog krajem februara.
Na pitanje ko od političara najviše - najveći dio odgovara "svi bez izuzetka".
Da Vlada širi dezinformacije smatra skoro pola ispitanih.
Nešto preko 70 odsto ispitanih smatra da dezinformacije snažno utiču na političke odluke koje građani donose.
Urednica CDT-ove platforme Raskrinkavanje Jelena Jovanović ukazuje da političari nerijetko svjesno obmanjuju birače:
"Nerijetko daju obećanja koja se nikada ne ispune, olako govore o brojkama za koje se ispostavi da nijesu tačne, demantuju sami sebe, dijele netačne informacije, čak i onda kada su i sami svjesni da je to kratkoročna politička obmana."
Kada se građani više puta uvjere da političari govore jedno a rade drugo – stvara se osjećaj da u tom obrascu ponašanja niko nije izuzetak, kaže Jovanović.
Zabrinjava, kaže, visok procenat građana koji vjeruju u teorije zavjere.
"To što je dio podgoričkih maturanata bojkotovao vakcinu koja štiti od difterije i tetanusa (smrtonosna oboljenja) nam govori o tome koliko su opasne teorije zavjere i u kojoj mjeri kreiraju pogrešnu percepciju", kaže Jovanović.
Više od pola građana smatra da globalne elite žele da smanje svjetsku populaciju i da planiraju novu pandemiju, dok skoro pola kaže da je pandemija korona virusa bila izmišljena, pokazuje istraživanje.
Faktor koji potpomaže širenje teorija zavjere jeste duboka politizacija svih aspekata društva, kaže Jovanović.
"U takvom ambijentu, gdje gotovo svaka informacija može biti interpretirana kao dio političkog obračuna, teorije zavjere postaju način ophođenja, ali i zamjena za kompleksne analize koje izostaju u javnosti".
U laži koje se uklapaju u sopstvenu ideologiju lakše se vjeruje
Psihološkinja Radmila Stupar Đurišić smatra da ljudi imaju potrebu da vjeruju i lažima ukoliko se to uklapa u njihovu ideologiju i njihovu političku matricu.
Kolektivno mišljenje utiče na to da pojedinac prihvati laži, i da vjeruje u teorije zavire u mjeri u kojoj se prepusti kolektivu, kaže za Radio Slobodnu Evropu.
"To je posljedica jednoumlja u komunizmu gdje smo učeni da će neko drugi sve uraditi umjesto nas a da mi samo treba da budemo dobri i poslušni. To je dio primitivizma, naše istorije, onoga što smo željeli da prevaziđemo i razvijemo se kao društvo".
U demokratskom, građanskom društvu sve zavisi od vas, kaže Stupar Đurišić.
"Morate širom otvoriti oči, razmisliti o svemu što čujete, promisliti i za koga glasate".
No, umjesto da promisle često im je lakše da vjeruju u laži:
"Čovjek koji ima problem često je sklon da vjeruje da je neko drugi kriv za njegov problem. Isto tako misli da neko drugi treba da promjeni ponašanje, da bi njemu bilo bolje".
Smatra da je to odlika emocionalno nerazvijenih i socijalno neadaptibilnih ljudi, kojih svi imamo u okruženju.
"Lakše je okriviti drugog i mirno živjeti u teoriji zavjere. Kao lakše mi je da se plašim nevidljivog vuka nego da odem u šumu i napravim sebi bezbjedno okruženje".
Za preko 80 odsto ispitanih postoje samo dva pola - muški i ženski, za skoro 65 odsto homoseksualnost je bolest, a da je cilj feminizma razbijanje porodice smatra nešto više od 40 odsto.
Rezultati istraživanja pokazuju i da građani smatraju da širenju dezinformacija najviše doprinose društvene mreže, politička polarizacija, nedostatak medijske pismenosti i nezavisnih medija...
No, četvrtina građana to ne smatra problemom.
Crnogorske institucije i zakoni "ne prepoznaju" dezinformacije.
