Više od Mesec dana od "usvajanja" na mitingu vladajuće Srpske napredne stranke, "Deklaracija o Vojvodini" u javnosti više nije tema.
Tada predstavljena kao važan odgovor na navodni separatizam u pokrajini na severu Srbije, usvojena je "narodnom proklamacijom", odnosno aplauzom pristalica SNS-a na skupu u Sremskoj Mitrovici, 15. februara.
Za ideje o otcepljenju vlast je optužila pojedine opozicionare, studente u blokadi i druge nestranačke ličnosti, tvrdeći su da su "separatistički zahtevi" deo protesta u Srbiji.
Međutim, do sada nisu naveli dokaze da je neko i zaista zagovarao ideju da Vojvodina ne bi trebalo da ostane u granicama Srbije.
Otcepljenje Vojvodine nijednom rečju se ne pominje u zahtevima studenata koji mesecima predvode proteste sa kojih se, pre svega, zahteva odgovornost za pogibiju 15 ljudi na Železničkoj stanici u Novom Sadu.
Studenti su odbacili optužbe o povezanosti protesta sa navodnim separatističkim idejama. Izjave vlasti demantovala je i opozicija.
Iz SNS-a nema odgovora na pitanja Radija Slobodna Evropa (RSE) – na čemu temelje takve optužbe, kakvi su dosadašnji efekti usvajanja "Deklaracije" i da li će se ona naći i pred poslanicima Skupštine Srbije, kako su najavljivali.
Kratkoročni efekti 'Deklaracije'
Prema mišljenju višeg naučnog saradnika na Institutu za filozofiju i društvenu teoriju Dejana Bursaća "jasno je da su efekti te deklaracije vrlo kratkoročni". Smatra da je njeno iniciranje poslužilo SNS-u za stranačke potrebe.
"Da skrenu pažnju sa studentskih protesta, priča o korupciji i lošem upravljanju Srbijom. Pokušali su da prebace fokus na ovu priču o Vojvodini, a samim tim i da pokušaju da diskredituju eventualne političke protivnike, kao nekakve 'separatiste' koji žele neko zlo", dodaje Bursać.
Miting u Sremskoj Mitrovici na kojoj je "Deklaracija" usvojena, održan je na Dan državnosti Srbije. Istog dana kada i masovni protest u Kragujevcu, na poziv studenata u blokadi.
"Meni se čini da je to malo nepromišljeno. Vi u tom momentu imate taj studentski i građanski protest sa vrlo jasnom nacionalnom simbolikom, tako da vrlo je teško optužiti te ljude da žele da otcepe Vojvodinu od Srbije u tom trenutku", ukazuje Bursać.
"Ali dobro, sigurno da to utiče na jedan deo SNS glasača koji informacije primaju putem vrlo ograničenih kanala komunikacije i, ja bih rekao, strogo kontrolisanih", dodaje.
Šta su o Vučićevoj deklaraciji rekle pristalice SNS?
Iako je najavljena kao centralna tema mitinga, 15. februara sa bine u Sremskoj Mitrovici čulo se tek nekoliko rečenica o "Deklaraciji o Vojvodini".
Predsednik Srbije i funkcioner SNS-a Aleksandar Vučić još jednom je proteste koji predvode studenti nazvao "obojenom revolucijom", a ovog puta im na teret stavio i otcepljenje Vojvodine.
Kasnije je pozvao svoje pristalice da "narodnom proklamacijom" izglasaju dokument u kom, između ostalog piše, "Vojvodina nije tek deo Srbije, Vojvodina jeste Srbija".
Bez izuzetka, ljudi sa kojima je na mitingu RSE razgovarao, kazali su da su došli da pruže podršku predsedniku Srbije "u svemu što radi".
Na pitanje o "Deklaraciji", Đurđevka Imre iz Kovina, naselja u Vojvodini, kazala je da ona ne želi da se Vojvodina odvaja. "Ja volim da bude sve lepo kao i do sada", rekla je.
Ona, međutim, nije znala da kaže ko u Srbiji govori o otcepljenju.
"Ima protiv, ima za. Ne znam, stvarno ne mogu da vam dam odgovor na to pitanje", rekla je.
"Kakva Vojvodina da se odvaja, to je jedna država Srbija", rekao je tada za RSE Dragan Stojanović iz Banata.
"Ne znam ko priča (o otcepljenju), ali ti što pričaju, ti su protiv stranke", dodao je.
'Ljudi nisu bili tamo zbog Vojvodine'
Dejan Bursać sa Instituta za filozofiju i društvenu teoriju smatra da se ljudi u Sremskoj Mitrovici tada "nisu okupili ni zbog kakve Vojvodine".
"Niti zbog sprečavanja nekog imaginarnog separatizma, nego zato što ih je okupila politička stranka da bi pokazala svoju snagu, da bi mobilisala, ali i malo ohrabrila svoje članstvo i aktiviste", misli Bursać.
Ocenjuje da je još tada "Deklaracija o Vojvodini" bila deplasirana tema i da će teško naići "na plodno tlo".
"Ja bih rekao da sama tema koju su oni (SNS) izabrali 'da pokrivaju' studentski protest pokazuje koliko se SNS komunikaciono nije snašao u ovoj krizi i koliko pokušavaju sa različitim opcijama", zaključuje on.
Kakva je sudbina 'Deklaracije'?
Predsednik Srbije i funkcioner SNS Aleksandar Vučić najavio je još 10. marta da će sa "Deklaracijom" izaći i pred poslanike Narodne skupštine, gde naprednjaci sa svojim koalicionim partnerima imaju većinu.
Prema javno dostupnim informacijama, ona do sada nije ušla u skupštinsku proceduru. Iz republičkog parlamenta nisu odgovorili na pitanja RSE o tome.
Kada je to najavljivao, Vučić je rekao da se najpre mora konsultovati sa svojim dugogodišnjim koalicionim partnerima iz Saveza vojvođanskih Mađara (SVM).
Međutim, predsednik SVM-a Balint Pastor kasnije je izjavio da "ako kojim slučajem dospe na dnevni red, što apsolutno nije sigurno, SVM neće izglasati nijednu takvu deklaraciju o Vojvodini koja se kosi sa istorijskim činjenicama".
"Nećemo podržati ništa što bi štetilo samopoštovanju Mađara", naveo je gostujući u podcastu Het Nap Plus 20. februara.
Pastor nije precizirao da li i na koji način Vučićeva deklaracija šteti samopoštovanju Mađara.
Mađari su najbrojnija nacionalna manjina u Vojvodini. Prema popisu iz 2002. u toj pokrajini ih živi preko 182 hiljade.
Gde je Vojvodina na političkoj mapi Srbije?
"Vojvodina je ime, a Srbija prezime, kao što Srbije nema bez Vojvodine, tako ni Vojvodina ne može postojati izvan Srbije".
Ovako naprednjaci govore o Vojvodini u svojoj "Deklaraciji" kojom se bori protiv navodnog separatizma.
Međutim, osim u ovom slučaju, Vojvodina u političkom smislu uglavnom nije u fokusu vlasti predvođene SNS-om. Na to ukazuje i Dejan Bursać sa Instituta za filozofiju i društvenu teoriju.
"Pokrajinska Vlada je uvek negde ispod radara. Vlada, i generalno vojvođanska politika, dosta zavise od nacionalne dinamike", kaže Bursać.
Nedugo pre pada nadstrešnice, Železnička stanica u Novom Sadu je rekonstruisana i dva puta svečano otvarana.
Na otvaranju u julu 2024, uz tadašnjeg gradonačelnika Novog Sada Milana Đurića i predstavnike republičke vlasti, bila je i pokrajinska premijerka Maja Gojković.
Ona je tada medijima rekla da je stanica bezbedna i "na višem od evropskog standarda".
Tri meseca kasnije, stanična zgrada se obrušila i odnela 15 života. Dve osobe su povređene i i dalje u teškom stanju.
Zbog toga, novosadski studenti koji blokiraju fakultete zatražili su ostavke tadašnjeg gradonačelnika Milana Đurića i premijera Srbije Miloša Vučevića, kao i da se ispita krivična odgovornost dvojice funkcionera.
Kao i vojvođanska politika, predsednica Pokrajinske Vlade ostala je "ispod radara".
"Ona je možda čak i 'dobro prošla' kada je reč o studentskim zahtevima. Nije tražena njena ostavka, a očigledno je tu bilo osnova, ako ništa onda moralnog. Ako ste dali izjavu da je to bezbedno, ako ste išli da se slikate na otvaranju, hvalili taj projekat, onda snosite i moralnu odgovornost kada taj projekat pođe po zlu", ocenjuje Dejan Bursać.
Kakav je status Vojvodine?
U Ustavu piše da Srbija ima dve autonomne pokrajine – Vojvodinu i Kosovo, čiju nezavisnost Srbija ne priznaje.
Predlog za osnivanje novih ili ukidanje, odnosno spajanje postojećih autonomnih pokrajina utvrđuju građani na referendumu, piše u Ustavu.
Autonomna pokrajina u Srbiji ima svoje institucije, izvorne prihode, upravlja pokrajinskom imovinom, ima svoje simbole i utvrđuje način njihovog korišćenja.
Autonomne pokrajine Vojvodina i Kosovo i Metohija su od 1974. godine, kada je donesen novi Ustav, uživale veliki stepen autonomije u tadašnjoj Socijalističkoj Federativnoj Republici Jugoslaviji.
To se radikalno menja izmenama Ustava 1989. i 1990. godine, kada su ukinute izvršna, zakonodavna i sudska vlast pokrajina.
Najava ovih promena bila je takozvana "jogurt revolucija" 1988. godine, na početku vladavine bivšeg predsednika Srbije Slobodna Miloševića.
Tada su građani na protestu u Novom Sadu pod opsadom držali sedište najviših funkcionera Saveza komunista Vojvodine, optužujući ih da su "autonomaši". Oni su na kraju smenjeni i zamenjeni Miloševićevim pristalicama.
Nadležnosti Autonomnoj pokrajini Vojvodini nisu vraćene ni u Ustavu donesenom 2006. godine, u vreme kada je na čelu Vlade Srbije bio Vojislav Koštunica, u to vreme lider Demokratske stranke Srbije (DSS). Taj Ustav je i dalje na snazi u Srbiji.