Darko Ćulum se vratio na poziciju direktora Agencije za istrage i zaštitu (SIPA) Bosne i Hercegovine, nešto manje od četiri mjeseca nakon što je zatražio razrješenje sa ove pozicije.
Ćulum je 14. jula za agenciju Srna izjavio da je "opozvao" ostavku, te je dodao da je u toku konkursna procedura za imenovanje.
On je zvanično tražio da ga Savjet ministara Bosne i Hercegovine razriješi dužnosti 19. marta.
Vanredna sjednica Savjeta zakazana za 20. mart, na kojoj je jedina tačka dnevnog reda trebalo da bude stanje u SIPA-i, nije ni održana, jer su ministri iz Republike Srpske (RS), Staša Košarac i Srđan Amidžić, bili protiv dnevnog reda.
Tehnički, to znači da Ćulum zvanično nikada nije otišao sa ove pozicije.
U vremenu između podnošenja ostavke i povratka u direktorsku kancelariju, Ćulum, bivši direktor policije RS-a, obavljao je savjetničke funkcije u Ministarstvu unutrašnjih poslova RS-a.
On je ostavku prvobitno podnio dan nakon što je Sud BiH raspisao centralnu potjernicu za Miloradom Dodikom, Radovanom Viškovićem i Nenadom Stevandićem – predsjednikom, premijerom i predsjednikom parlamenta RS-a, zbog sumnje da su počinili krivično djelo "napad na ustavni poredak".
Nekoliko dana prije toga, izdat je nalog za privođenje i ispitivanje ovog trojca, ali iz SIPA-e je saopšteno da su izvršili bezbjednosnu procjenu koja se tiče asistiranja sudskoj policiji u njihovom privođenju, te su ocijenili situaciju "visokorizičnom".
Ipak, situacija se tokom jula primirila, te su prvo Dodik, a kasnije i Višković i Stevandić, dobrovoljno došli u Sud BiH gdje su saslušani, te im je ukinuta mjera pritvora.
Dodikovi pozivi za napuštanje institucija
Dodik je krajem februara prvostepeno osuđen pred Sudom BiH za nepoštovanje odluka visokog predstavnika na godinu dana zatvora i šest godina zabrane obavljanja javnih funkcija.
Ubrzo nakon toga, vlasti u RS-i predvođene Dodikovim Savezom nezavisnih socijaldemokrata (SNSD), usvojile su nekoliko neustavnih zakona, kojima se jednostrano ukida nadležnost državnih pravosudnih i policijskih institucija (uključujući i SIPA-u) na teritoriji tog bh. entiteta.
Kasnije, Dodik je pozivao osobe iz RS-a koje su zaposlene u Sudu i Tužilaštvu BiH, kao i SIPA-i, da napuste ove institucije te se zaposle u entitetskim organima.
Ipak, usvojeni zakoni nisu urodili plodom, te je SIPA nastavila da provodi akcije u RS-u, a pravosuđe da procesuira osobe.
Takođe, Dodik je tokom aprila priznao da njegovi pozivi za napuštanje državnih institucija nisu prošli kako je očekivao.
