Privredni sud u Podgorici je 14. juna donio rješenje kojim je pokrenut postupak za ispitivanje razloga za uvođenje podgoričkog Kombinata aluminijuma u stečaj. Država traži stečaj u KAP-u zbog dospjelog potraživanja od 24,4 miliona, ali to je samo "plićak" kroz koji se ulazi u okean finansijskih dubioza ovog preduzeća.
KAP duguje ukupno preko 350 miliona eura. Na građane je, u međuvremenu, već pala otplata kredita za koje je garantovala Vlada, a koji zajedno sa kamatama iznose 170 miliona eura. Iako vlast tvrdi da će sama kompanija izmiriti dug na ime neplaćenih računa za električnu energiju, prisutan je opšti strah da će i te fakture ukupne vrijednosti sedamdesetak miliona eura morati da plate građani. Dodatna nevolja je što država i dalje velikodušno KAP snabdijeva električnom energijom, pa KAP-ov račun za struju i dalje raste.
Da li će Privredni sud proglasiti stečaj u KAP-u, znaće se 16. jula, a da li će fabrika nastaviti sa radom ili će zauvijek biti ugašena, do daljeg ostaje nepoznato. Sigurno je jedino da će svaki scenario biti skup.
S obzirom na dimenzije problema i štete koja je nanesena domaćoj privredi i ukupnoj državi, postavlja se pitanje - da li će neko snositi odgovornost?
Direktor podgoričkog Centra za monitoring Zlatko Vujović smatra da su za političku odgovornost zaduženi građani, a za krivičnu nadležni organi.
"Svakako da Kombinat predstavlja najveću opasnost za finansijsku održivost Crne Gore i kakav god bio epilog ove sage o Kombinatu, očigledno je da će građani Crne Gore platiti visoku cijenu za greške svojih političara. Politička odgovornost se podrazumijeva, a pod tim - da građani prepoznaju i sankcionišu na izborima. S druge strane, s obzirom na značaj i obim štete koja je nanesena državnom budžetu i građanima Crne Gore, treba ispitati da li postoje elementi krivičnog djela. U ovom trenutku je teško dati neku preciznu procjenu ali na nadležnim organima je obaveza da izvrše provjere i ukoliko osnovi za postojanje bića krivičnog djela da, jednostavno, slučaj dalje procesuiraju", navodi Vujović.
Sve preko džepa građana
Oleg Deripaska
Kakav god da bude dalji scenario u vezi sa podgoričkim Kombinatom aluminijuma, Crnu Goru čekaju teške posljedice koje proizlaze iz problematičnog privatizacionog aranžmana koji je crnogorska Vlada sklopila sa ruskim investitorom koji nekoliko godina gazduje KAP-om.
Iako je najavljivan kao spasilac, ruski oligarh Oleg Deripaska je od ulaska u KAP upravljao po jednostavnom principu: uložiti što manje, a izvući što više novca, a za takvu politiku je imao velikodušnu podršku Vlade.
Pored finansijskih dubioza zbog velikih dugova za neplaćene kredite i potrošenu struju, u slučaju gašenja KAP-a, poreski obveznici će, pored socijalnog programa za nešto preko hiljadu radnika koji bi ostali bez posla, morati da finansiraju i ekološku sanaciju koja uključuje i bazene "crvenog mulja", a procjene su da bi to koštalo između 70 i 100 miliona eura.
Ako, pak, Kombinat nastavi da radi, s obzirom da Crna Gora ne raspolaže viškovima električne energije koja bi se po niskoj cijeni isporučivala KAP-u, sasvim je sigurno da bi dio računa, kao i do sad, plaćali - opet građani.
Kad je u pitanju eventualno utvrđivanje odgovornosti za situaciju u kojoj je KAP, ali i cijela država, radnici smatraju da bi to u ovom trenutku bio "lov na vještice".
"Situacija u KAP-u je toliko alarmantna da mi nemamo vremena da tražimo krivca koji ga je doveo u ovakvo stanje. Naš zahtjev vlasti i opoziciji je da zaborave na politikanstvo i da zajedno donesemo odluku kako da spasemo Kombinat aluminijuma u interesu svih gradjana kao i zapošljenih u njemu. Kada se taj proces završi i Kombinat aluminijuma se spasi, a već je donešena odluka da udju revizori i inspekcijski organi, onda treba tražiti odgovornost i đe su pošli novci. A, lov na vještice, dok Kombinat se bori za opstanak mislim da nikome ne bi dobro donio", naglašava predsjednik Sindikata KAP-a Rade Krivokapić.
"Na vrhu zločinačke organizacije, te zavereničke grupe, je sam predsjednik Demokratske partije socijalista koji nije od javnosti krio da je sam odlučivao o ključnim elementima ovih transakcija sa ruskim tajkunom Olegom Deripaskom, tako da sada postoje svi elementi da vrhovni državni tužilac pokrene taj postupak, prije svega, protiv Mila Đukanovića i njegove desne ruke u odnosima sa Rusijom, bivšeg ministra vanjskih poslova Milana Roćena. Sigurno je da postoji osnova za krivično gonjenje. Tu je i bivši premijer Igor Lukšić koji je bio ministar finansija kada je sklopio taj Ugovor o poravnanju. On je odgovoran za davanje garancija za KAP pod vrlo sumnjivim okolnostima bez bilo kakvih zaštitnih mehanizama", kaže funkcioner opozicionog Demokratskog fronta Nebojša Medojević.
