Crna Gora i Ukrajina nemaju bogatu istoriju ekonomskih odnosa, a oni svakako nisu na visokom nivou. Taman kada su domaći privrednici namjeravali da iznova pokušaju da te odnose intenziviraju, desila se kriza u Ukrajini, pa će njihova posjeta morati da sačeka bolja vremena.
"Postoji činjenica da smo mi, i pored izvjesnog rasta naše trgovinske razmjene tokom 2013. godine, razmijenili robe u vrijednosti svega 5,4 miliona evra, od čega je uvoz iz Ukrajine iznosio nekih 5,1 milion evra. Nismo odustali od pokušaja da se ova situacija u ekonomskoj saradnji poboljša. Neposredno prije ovih nemilih zbivanja u Ukrajini, smo bili u dogovoru sa ukrajinskom stranom da formiramo jednu privrednu delegaciju i da još jednom pokušamo da pospješimo našu saradnju. Bila je planirana naša posjeta Ukrajini. U međuvremenu smo dogovorili sa njihovom ambasadom da, čim se situacija u Ukrajini stabilizuje, tu posjetu i obavimo", kaže Ivan Saveljić, potpredsjednik Privredne komore.
Prvo značajnije iskustvo u ekonomskim odnosima sa Ukrajinom, za Crnu Goru je bilo neprijatno, jer je ova zemlja nekoliko godina blokirala učlanjenje Crne Gore u Svjetsku trgovinsku organizaciju (STO), što su mnogi protumačili kao odbijanje Ukrajinaca da, pošto su sami prošli kroz dugotrajan proces, puste Crnu Goru da "tek-tako" uđe u STO. To, međutim, nije zapečatilo odnose dvije zemlje, pa se sporadično iskazivala određena volja za snaženjem ekonomske saradnje, ali bez značajnijih rezultata.
Domaća javnost je registrovala da je Ukrajinac Roman Denkovič kupio dio imovine bankrotiranog podgoričkog Kombinata aluminijuma, kao i najavljen posao koji su domaći zvaničnici, ali i ambasadorka Ukrajine u Crnoj Gori, Oksana Sljusarenko, okarakterisali kao rezultat ukrajinskog susreta crnogorske delegacije sa tamošnjim privrednicima.
"Kada krene proizvodnja punim kapacitetom, u fabrici čokolade Montelor će raditi 53 radnika, a zaposlićemo ljude iz Crne Gore, prvenstveno sa Cetinja", rekao je jesenas ukrajinski investitor Rostislav Karandjejev, što tada, vjerovatno zbog činjenice da je to bilo uoči lokalnih izbora na Cetinju, nije shvaćeno sasvim ozbiljno.
Predstavnica Montelor-a, Irena Sekulić, potvrđuje da postoji izvjesno kašnjenje, ali da ukrajinska kriza nije među faktorima koji su na to bitno uticali.
"Na početku je bilo da će fabrika početi sa radom početkom proljeća, u martu mjesecu. To je odloženo za maj mjesec, ali ne samo zbog aktualnih dešavanja u Ukrajini, već i zbog nekih drugih pitanja, kao što je uvoz opreme, nabavka sirovina i ostalih stvari. Što se tiče bitnih uticaja promjene plana, odnosno odlaganja početka proizvodnje u fabrici Montelor, ne utiče kriza u Ukrajini", ističe Sekulić.
"Ukrajina je prošle godine u crnogorskom turizmu bila na petom mjestu sa 5,56 odsto učešća i šteta je što će, zbog krize, broj dolazaka iz Ukrajine najvjerovatnije biti drastično smanjen", rekao je ovih dana dekan Fakulteta za biznis i turizam u Budvi, Rade Ratković.
Direktor Cipa Travel-a i predstavnik sektora turističkih agencija u Crnogorskom turističkom udruženju, Petar Ivković, potvrđuje da će se ukrajinska kriza, ukoliko se produbi, negativno odraziti na zaradu od turizma, te da su agencije već zabilježile oštar pad rezervacija iz Rusije i Ukrajine u odnosu na isti period prošle godine:
"Kolege koje drže agencije koje sarađuju sa Ukrajinom i Rusijom, imaju slabiji booking čak za 30-40 posto, što nije malo. To je trećina u odnosu na isti period lani. Primjećuju se različita ponašanja naših partnera iz Ukrajine i Rusije jer su i oni postali krajnje obazriviji i te neke svoje avansne obaveze odložili su za maj mjesec. Vjerovatno je to vezano sa referendumom u Ukrajini", riječi su Ivkovića.
Jedan od važnih aspekata ukrajinske krize je i mogućnost da EU i SAD uvedu ekonomske sankcije Rusiji. Obzirom da ruski oligarh, Oleg Deripska, više nije u vlasničkoj strukturi podgoričkog Kombinata aluminiuma, koji je ljetos bankrotirao, vjerovatno ne bi došlo do snažnijeg direktnog uticaja.
Ekonomski analitičar Vasilije Kostić kaže da to, ipak, ne znači da ih ne bi bilo.
"Ruske investicije su prisutne u ovom ili onom obliku, bilo u obliku privatnih ulaganja ili u obliku ulaganja u preduzeća. Značajan broj ljudi iz Rusije ima boravište u Crnoj Gori. Prenijeli su svoja sredstva ovdje i žive tu. Na početku smo turističke sezone i takve mjere značajno mogu, zavisno od toga kako su projektovane i na koji dio, mogu da utiču na smanjenje putovanja u Crnu Goru. U svakom slučaju, značajne ili snažne sankcije će štetiti i Evropi, a samim tim će štetiti i Crnoj Gori, budući da oporavka crnogorske ekonomije nema bez oporavka ekonomija zemalja Evrope", smatra Kostić.
"Postoji činjenica da smo mi, i pored izvjesnog rasta naše trgovinske razmjene tokom 2013. godine, razmijenili robe u vrijednosti svega 5,4 miliona evra, od čega je uvoz iz Ukrajine iznosio nekih 5,1 milion evra. Nismo odustali od pokušaja da se ova situacija u ekonomskoj saradnji poboljša. Neposredno prije ovih nemilih zbivanja u Ukrajini, smo bili u dogovoru sa ukrajinskom stranom da formiramo jednu privrednu delegaciju i da još jednom pokušamo da pospješimo našu saradnju. Bila je planirana naša posjeta Ukrajini. U međuvremenu smo dogovorili sa njihovom ambasadom da, čim se situacija u Ukrajini stabilizuje, tu posjetu i obavimo", kaže Ivan Saveljić, potpredsjednik Privredne komore.
Prvo značajnije iskustvo u ekonomskim odnosima sa Ukrajinom, za Crnu Goru je bilo neprijatno, jer je ova zemlja nekoliko godina blokirala učlanjenje Crne Gore u Svjetsku trgovinsku organizaciju (STO), što su mnogi protumačili kao odbijanje Ukrajinaca da, pošto su sami prošli kroz dugotrajan proces, puste Crnu Goru da "tek-tako" uđe u STO. To, međutim, nije zapečatilo odnose dvije zemlje, pa se sporadično iskazivala određena volja za snaženjem ekonomske saradnje, ali bez značajnijih rezultata.
Domaća javnost je registrovala da je Ukrajinac Roman Denkovič kupio dio imovine bankrotiranog podgoričkog Kombinata aluminijuma, kao i najavljen posao koji su domaći zvaničnici, ali i ambasadorka Ukrajine u Crnoj Gori, Oksana Sljusarenko, okarakterisali kao rezultat ukrajinskog susreta crnogorske delegacije sa tamošnjim privrednicima.
"Kada krene proizvodnja punim kapacitetom, u fabrici čokolade Montelor će raditi 53 radnika, a zaposlićemo ljude iz Crne Gore, prvenstveno sa Cetinja", rekao je jesenas ukrajinski investitor Rostislav Karandjejev, što tada, vjerovatno zbog činjenice da je to bilo uoči lokalnih izbora na Cetinju, nije shvaćeno sasvim ozbiljno.
Predstavnica Montelor-a, Irena Sekulić, potvrđuje da postoji izvjesno kašnjenje, ali da ukrajinska kriza nije među faktorima koji su na to bitno uticali.
"Na početku je bilo da će fabrika početi sa radom početkom proljeća, u martu mjesecu. To je odloženo za maj mjesec, ali ne samo zbog aktualnih dešavanja u Ukrajini, već i zbog nekih drugih pitanja, kao što je uvoz opreme, nabavka sirovina i ostalih stvari. Što se tiče bitnih uticaja promjene plana, odnosno odlaganja početka proizvodnje u fabrici Montelor, ne utiče kriza u Ukrajini", ističe Sekulić.
"Ukrajina je prošle godine u crnogorskom turizmu bila na petom mjestu sa 5,56 odsto učešća i šteta je što će, zbog krize, broj dolazaka iz Ukrajine najvjerovatnije biti drastično smanjen", rekao je ovih dana dekan Fakulteta za biznis i turizam u Budvi, Rade Ratković.
Direktor Cipa Travel-a i predstavnik sektora turističkih agencija u Crnogorskom turističkom udruženju, Petar Ivković, potvrđuje da će se ukrajinska kriza, ukoliko se produbi, negativno odraziti na zaradu od turizma, te da su agencije već zabilježile oštar pad rezervacija iz Rusije i Ukrajine u odnosu na isti period prošle godine:
"Kolege koje drže agencije koje sarađuju sa Ukrajinom i Rusijom, imaju slabiji booking čak za 30-40 posto, što nije malo. To je trećina u odnosu na isti period lani. Primjećuju se različita ponašanja naših partnera iz Ukrajine i Rusije jer su i oni postali krajnje obazriviji i te neke svoje avansne obaveze odložili su za maj mjesec. Vjerovatno je to vezano sa referendumom u Ukrajini", riječi su Ivkovića.
Jedan od važnih aspekata ukrajinske krize je i mogućnost da EU i SAD uvedu ekonomske sankcije Rusiji. Obzirom da ruski oligarh, Oleg Deripska, više nije u vlasničkoj strukturi podgoričkog Kombinata aluminiuma, koji je ljetos bankrotirao, vjerovatno ne bi došlo do snažnijeg direktnog uticaja.
Ekonomski analitičar Vasilije Kostić kaže da to, ipak, ne znači da ih ne bi bilo.
"Ruske investicije su prisutne u ovom ili onom obliku, bilo u obliku privatnih ulaganja ili u obliku ulaganja u preduzeća. Značajan broj ljudi iz Rusije ima boravište u Crnoj Gori. Prenijeli su svoja sredstva ovdje i žive tu. Na početku smo turističke sezone i takve mjere značajno mogu, zavisno od toga kako su projektovane i na koji dio, mogu da utiču na smanjenje putovanja u Crnu Goru. U svakom slučaju, značajne ili snažne sankcije će štetiti i Evropi, a samim tim će štetiti i Crnoj Gori, budući da oporavka crnogorske ekonomije nema bez oporavka ekonomija zemalja Evrope", smatra Kostić.