Crnogorski infrastrukturni projekti privukli zanimanje ulagača iz Kine

U Crnoj Gori nema kineskih investicija, ali je veoma moguće da će ih biti u skorijoj budućnosti. Uprkos ekstremnih razlika u veličini teritorije, ali i ekonomskih pokazatelja, u međuvremenu su preduzeti određeni koraci kako bi se intenzivirala ekonomska saradnja dvije zemlje.

Kineskih investicija u Crnoj Gori - nema. Bar ne u obimu vrijednog pomena. Ilustracije radi, ukupna kineska ulaganja za period od 2001. do 2010. ukupno iznose manje od pet i po miliona eura, a o strukturi ovih investicija, vjerovatno najbolje govori podatak iz 2010., kada je u Crnu Goru ušlo ukupno milion i 700.000 eura kineskog novca. Osamdeset hiljada se odnosi na kupovinu nekretnina, a ostatak na „ulaganje stranog kapitala koji ne povećava osnovni kapital“, odnosno, međukompanijski dug.

Ulazak kineskih investitora se, u Crnoj Gori, najavljuje već duže vrijeme, a kao najizvjesniji projekat, pominje se mogućnost da se upravo Kinezi prihvate gradnje prvog crnogorskog autoputa Bar – Boljare, koji bi povezao primorje sa sjevernom granicom ka Srbiji.

„Kinezi su jedna od mogućih opcija u izgradnji ovog putnog pravca. Isto tako je činjenica da se pokušava razviti ono što smo mi izgubili u prethodnom periodu - pokušavamo da obnovimo trgovačku flotu. U kineskim brodogradilištima su napravljena dva broda, uz pomoć kineskih kredita. Ti brodovi trenutno plove pod crnogorskom zastavom. Mi imamo i drugih projekata i pokušavamo sa Kinezima da napravimo i jednu relaciju korištenja Crne Gore kao hab destinacije, u nekim njihovim nastojanjima da se neke robe usmere na našu luku Bar, a iz Bara dalje za region", kaže potpredsjednik Privredne komore Crne Gore Ivan Saveljić.

Ministar saobraćaja i pomorstva, Ivan Brajović, primio je krajem prošle godine kinesku delegaciju, koju su činili predstavnici konzorcijuma renomiranih kompanija, među kojima su: Kineska korporacija za izgradnju puteva i mostova (CRBC International) i Kineska kompanija za telekomunikacije i infrastrukturu (CCCC International), a jedan od glavnih ciljeva sastanka je bio razmatranje mogućnosti za ulaganje u još jedan veliki projekat:

„Jedan od, u posljednjih deset godina, najviše pominjanih projekata u Crnoj Gori je autoput Bar – Boljari. To je praktično autoput kroz Crnu Goru, do granice sa Srbijom. Među prioritetima je i rehabilitacija, održavanje i dizanje na još značajniji nivo i željezničke infrastrukture. CCCC International je tu vrlo prisutan partner u najznačajnijem dijelu prioriteta", rekao je Brajović.

Obraćajući se ministru Ivanu Brajoviću, kineski predstavnici su izrazili radost zbog potencijalne saradnje, ali i sasvim ozbiljno izložili svoje želje i namjere:

„Nadamo se i naravno radujemo saradnji i sa vašim ministarstvom i sa direkcijom za željeznicu u Crnoj Gori. Najviše smo zainteresovani za projekat rekonstrukcije pruge Beograd – Bar, ali isto tako nas zanimaju i druge prilike i drugi projekti koje nam možda vi možete ponuditi, na samom dijelu barske pruge i ostalih dijelova koje imate. Nadamo se da ćemo moći, već prilikom ove posjete, da dobijemo dovoljno informacija i da preliminarno dogovorimo početke naše saradnje.“

Temelj potencijalne privredne saradnje Crne Gore i Kine, stvoren je potpisivanjem Memoranduma o razumijevanju Vlade Crne Gore i Kineske EXIM banke, koji je septembra prošle godine potpisan u Pekingu.

Ovim dokumentom se konkretizuje namjera kineske Vlade da podstakne saradnju dvije zemlje, kao i namjeru crnogorske Vlade da kroz zajam po povlašćenim uslovima finansira projekte koji su za Crnu Goru prioritetni, a koji se odnose na izgradnju putne i energetske infrastrukture, kao i nastavak obnove crnogorske pomorske flote.

Za jedan od najpotentnijih pravaca za kineska ulaganja smatra se elektroenergetski sektor. Predstavnici Sinohydro Corporation, okosnice korporacije PowerChina Group, sa poslovima u 79 zemalja svijeta i prošlogodišnjim obrtom od 18 milijardi dolara, već su sa premijerom Milom Đukanovićem razgovarali o gradnji hidroelektrana u Crnoj Gori.

Ozbiljnog interesovanja ima i za izgradnju termo-elektrana. China Gezuba Group je u međuvremenu dostavila konkretnu ponudu za izgradnju drugog bloka termoelektrane Pljevlja.