Dostupni linkovi

Sve RFE/RL stranice
UŽIVO
logotip stranice logotip stranice
Prethodni Naredni
Vanredno
Crna Gora

Crna Gora 45 godina nakon razornog zemljotresa

Prije 45 godina je Crnogorsko primorje zadesio katastrofalni zemljotres, kada je živote izgubila 101 osoba u Crnoj Gori i 35 u Albaniji, a povrijeđeno je više od hiljadu ljudi. Tog 15.aprila 1979 je bila nedjelja, pa mještani kažu da je neradan dan spriječio da bude još više žrtava.

Prije

Hotel Slavija u Budvi je srušen u potresu. Danas je tu Slovenska plaža, turističko naselje izgrađeno 1984.godine.   

Poslije

Hotel Slavija u Budvi je srušen u potresu. Danas je tu Slovenska plaža, turističko naselje izgrađeno 1984.godine.   
1 Hotel Slavija u Budvi je srušen u potresu. Danas je tu Slovenska plaža, turističko naselje izgrađeno 1984.godine. 
 

Prije

Na mjestima sa fotografija koje čuvaju sjećanje na zemljotres od prije 45 godina, danas su reklame firmi nekih novih stanovnika Budve, na ruskom, turskom, engleskom, kineskom jeziku. Dok fotografišemo, prilazi mještanin Marko, gleda slike Budve i pita, ne čekajući odgovor: "Misliš li da bi ovi "novi Budvani" ovako složno krčili ruševine"?  

Poslije

Na mjestima sa fotografija koje čuvaju sjećanje na zemljotres od prije 45 godina, danas su reklame firmi nekih novih stanovnika Budve, na ruskom, turskom, engleskom, kineskom jeziku. Dok fotografišemo, prilazi mještanin Marko, gleda slike Budve i pita, ne čekajući odgovor: "Misliš li da bi ovi "novi Budvani" ovako složno krčili ruševine"?  
2 Na mjestima sa fotografija koje čuvaju sjećanje na zemljotres od prije 45 godina, danas su reklame firmi nekih novih stanovnika Budve, na ruskom, turskom, engleskom, kineskom jeziku. Dok fotografišemo, prilazi mještanin Marko, gleda slike Budve i pita, ne čekajući odgovor: "Misliš li da bi ovi "novi Budvani" ovako složno krčili ruševine"?
 

Prije

Na pomen zemljotresa prva asocijacija je solidarnost. Ne samo među lokalnim stanovništvom. Hiljade mladih iz svih krajeva Jugoslavije je došlo u ljeto 1979. na Crnogorsko primorje da pomogne u radnim akcijama. Godinama potom su republike tadašnje zajedničke države finansijski pomagale obnovu Crne Gore.  

Poslije

Na pomen zemljotresa prva asocijacija je solidarnost. Ne samo među lokalnim stanovništvom. Hiljade mladih iz svih krajeva Jugoslavije je došlo u ljeto 1979. na Crnogorsko primorje da pomogne u radnim akcijama. Godinama potom su republike tadašnje zajedničke države finansijski pomagale obnovu Crne Gore.  
3 Na pomen zemljotresa prva asocijacija je solidarnost. Ne samo među lokalnim stanovništvom. Hiljade mladih iz svih krajeva Jugoslavije je došlo u ljeto 1979. na Crnogorsko primorje da pomogne u radnim akcijama. Godinama potom su republike tadašnje zajedničke države finansijski pomagale obnovu Crne Gore.
 

Prije

Pogled sa svjetionika Pizane, dijela budvanskog pristaništa do kojeg je 1979. vodila od potresa napukla riva. Pogled na  zaleđe Slovenske plaže "ukrašavaju" betonski mastodonti, na samoj "pjeni od mora".  

Poslije

Pogled sa svjetionika Pizane, dijela budvanskog pristaništa do kojeg je 1979. vodila od potresa napukla riva. Pogled na  zaleđe Slovenske plaže "ukrašavaju" betonski mastodonti, na samoj "pjeni od mora".  
4 Pogled sa svjetionika Pizane, dijela budvanskog pristaništa do kojeg je 1979. vodila od potresa napukla riva. Pogled na  zaleđe Slovenske plaže "ukrašavaju" betonski mastodonti, na samoj "pjeni od mora".
 

Prije

Zemljotres je teško pogodio i Kotor, grad pod zaštitom UNESCO-a. Kao i u obnovi drugih kulturno-istorijskih spomenika duž primorja, svaki kamen trebalo je sakupiti, označiti, vratiti na svoje mjesto. Tako je obnovljena i Sat kula, koja broji ure još od XVII vijeka.  

Poslije

Zemljotres je teško pogodio i Kotor, grad pod zaštitom UNESCO-a. Kao i u obnovi drugih kulturno-istorijskih spomenika duž primorja, svaki kamen trebalo je sakupiti, označiti, vratiti na svoje mjesto. Tako je obnovljena i Sat kula, koja broji ure još od XVII vijeka.  
5 Zemljotres je teško pogodio i Kotor, grad pod zaštitom UNESCO-a. Kao i u obnovi drugih kulturno-istorijskih spomenika duž primorja, svaki kamen trebalo je sakupiti, označiti, vratiti na svoje mjesto. Tako je obnovljena i Sat kula, koja broji ure još od XVII vijeka.
 

Prije

Procjenjena šteta od zemljotresa je bila gotovo 4,5 puta veća od nacionalnog bruto proizvoda Crne Gore. Međutim, novcem se ne može izmjeriti šteta na 1.600 uništenih ili oštećenih kulturno-istorijskih spomenika. Jedan od njih je i crkva-džamija u Ulcinju. U ulcinjskom Starom gradu i danas ima kuća koje nisu obnovljene nakon potresa.

Poslije

Procjenjena šteta od zemljotresa je bila gotovo 4,5 puta veća od nacionalnog bruto proizvoda Crne Gore. Međutim, novcem se ne može izmjeriti šteta na 1.600 uništenih ili oštećenih kulturno-istorijskih spomenika. Jedan od njih je i crkva-džamija u Ulcinju. U ulcinjskom Starom gradu i danas ima kuća koje nisu obnovljene nakon potresa.
6 Procjenjena šteta od zemljotresa je bila gotovo 4,5 puta veća od nacionalnog bruto proizvoda Crne Gore. Međutim, novcem se ne može izmjeriti šteta na 1.600 uništenih ili oštećenih kulturno-istorijskih spomenika. Jedan od njih je i crkva-džamija u Ulcinju. U ulcinjskom Starom gradu i danas ima kuća koje nisu obnovljene nakon potresa.

Prije

Obnova stradalog kulturno-istorijskog blaga je trajala decenijama, a u njoj su učestvovali i mnogi inostrani stručnjaci i institucije, od nacionalnih do UNESCO-a. Ovo je dio Dvorca kralja Nikole u Baru, nakon zemljotresa, i danas.

Poslije

Obnova stradalog kulturno-istorijskog blaga je trajala decenijama, a u njoj su učestvovali i mnogi inostrani stručnjaci i institucije, od nacionalnih do UNESCO-a. Ovo je dio Dvorca kralja Nikole u Baru, nakon zemljotresa, i danas.
7 Obnova stradalog kulturno-istorijskog blaga je trajala decenijama, a u njoj su učestvovali i mnogi inostrani stručnjaci i institucije, od nacionalnih do UNESCO-a. Ovo je dio Dvorca kralja Nikole u Baru, nakon zemljotresa, i danas.

Prije

A ovako danas izgleda glavna ulica u Starom gradu Budve, rano ujutro, prije nego je zakrče turisti.  

Poslije

A ovako danas izgleda glavna ulica u Starom gradu Budve, rano ujutro, prije nego je zakrče turisti.  
8 A ovako danas izgleda glavna ulica u Starom gradu Budve, rano ujutro, prije nego je zakrče turisti.
 

Prije

"Ljudi neka upamte da smo mi na trusnom području, nek osluškuju prirodu jer je ona moćnija od čovjeka", govorila je za RSE Nada Radović iz Kotora, kada je prije deceniju i po objavila knjigu sjećanja svojih sugrađanja o zemljotresu. Podsjećaju na to i ove fotografije kotorskog Trga od oružja.  

Poslije

"Ljudi neka upamte da smo mi na trusnom području, nek osluškuju prirodu jer je ona moćnija od čovjeka", govorila je za RSE Nada Radović iz Kotora, kada je prije deceniju i po objavila knjigu sjećanja svojih sugrađanja o zemljotresu. Podsjećaju na to i ove fotografije kotorskog Trga od oružja.  
9 "Ljudi neka upamte da smo mi na trusnom području, nek osluškuju prirodu jer je ona moćnija od čovjeka", govorila je za RSE Nada Radović iz Kotora, kada je prije deceniju i po objavila knjigu sjećanja svojih sugrađanja o zemljotresu. Podsjećaju na to i ove fotografije kotorskog Trga od oružja.
 
​
XS
SM
MD
LG