Inicijativa Otvoreni Balkan (Open Balkan) nije vezana ni za jedan standard Evropske unije (EU), a razgovore o priključenju otežava regionalna politika Srbije, ocijenjeno je na konferenciji "Regionalne inicijative na Zapadnom Balkanu – šanse i zablude", koja je okupila i dio nevladinih organizacije regije u Podgorici.
Protivljenje Kosova, nemogućnost dogovora u Bosni i Hercegovini (BiH) i različita poimanja u Crnoj Gori, ograničavaju domete inicijative Otvoreni Balkan, istakla je Daliborka Uljarević iz Centra za građansko obrazovanje.
"Otvoreni Balkan nije vezan ni za jedan standard EU, a koncept vladavine prava nije zajednički imenitelj procesa, niti ga EU može nadzirati u okviru procesa proširenja", smatra Uljarević.
Otvoreni Balkan su 2019. pokrenuli predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, premijer Albanije Edi Rama i tadašnji premijer Sjeverne Makedonije Zoran Zaev, navodeći da im je cilj unaprjeđenja slobode kretanja roba, usluga i ljudi.
Toj inicijativi odbijaju da pristupe Kosovo, BiH i Crna Gora.
Crna Gora podijeljena u podršci
Pređašnja vlast u Crnoj Gori predvođena Demokratskom partijom socijalista (DPS) Mila Đukanovića je to obrazložila ocjenom da je riječ o projektu koji je dio realizacije velikodržavnih srpskih ambicija.
Inicijativu Otvoreni Balkan u Crnoj Gori podržavaju prosrpske i proruske partije, dok su proevropske protiv.
Za inicijativu je i premijer u tehničkom mandatu Dritan Abazović, čijoj manjinskoj Vladi je 20. avgusta izglasano nepovjerenje.
Uljarević ocjenjuje da crnogorska Vlada u tehničkom mandatu nema legitimitet da donosi strateške odluke, pa ni o ulasku Crne Gore u Otvoreni Balkan.
"Bilo kakav pokušaj obavezivanja Crne Gore na nešto tog tipa bi bilo kršenje demokratske prakse od strane vlade u tehničkom mandatu", naglašava Uljarević.
Lideri na Samitu 'Otvoreni Balkan' u Beogradu
Pogled iz Beograda
Direktor Regionalne akademije za razvoj demokratije iz Srbije Balša Božović kaže da je najveći problem teze da Otvoreni Balkan vrši brzu integraciju u EU, činjenica da se Srbija u spoljnoj politici oslanja na Rusiju.
On smatra da je velikodržavni nacionalizam temelj politike srpskog predsjednika Aleksandra Vučića prisutan u Srbiji, bosanskohercegovačkom entitetu Republici Srpskoj, dijelu Crne Gore i na sjeveru Kosova.
"Zapad, i prije svega EU, se vara ako misli da će dozvoljavanjem Vučiću da se igra na Balkanu, time odvojiti od Moskve, ne bi li napokon izvršio ono što je obećao, a to je rješavanje kosovskog pitanja. Može se desiti sljedeće: da riješimo jedno Kosovo, a dobijemo dva Kosova. Jako je važno riješiti kosovsko pitanje, ali se ne može zbog toga izvršiti kosovizacija Crne Gore i BiH", tvrdi Božović.
Upozorava i da se malo govori o bezbjednosnom segmentu Otvorenog Balkana, te pozdravlja regionalnu saradnju u gašenjima požara i elementarnim nepogodama.
"Ali, u Srbiji funkcioniše Ruski humanitarni centar kao špijunski i on je taj koji će tim granicama da gasi požar. Dakle, veoma je važno i bezbjednosno pitanje kada je riječ o Otvorenom Balkanu", dodaje Božović.
Berlinski proces vs Otvoreni Balkan
Na onima koji zagovaraju Otvoreni Balkan je da objasne zašto ne prihvataju Berlinski proces, rekao je direktor Institut za evropsku politiku sa Kosova Demuš Šaša (Demush Shasha).
On navodi da je Berlinski proces uspostavljan sa istim ciljevima koje proklamuje Otvoreni Balkan, te da je okupljao 16 učesnika: šest država Zapadnog Balkana i deset država EU.
"Zašto bi neko napuštao taj proces sa evropskim učesnicima, da bi bio dio inicijative gdje je samo tri člana, i gdje je Srbija najveći i glavni učesnik?", pita se Šaša i dodaje da je prednost Berlinskog procesa i ta što omogućava pristup fondovima.
Berlinski proces je uspostavljen 2014. godine, s ciljem povezivanja i saradnje država regiona.
Šaša kao važnu stavku navodi i to da EU treba da bude uključena u regionalne inicijative.
"Jer bez EU u nekoj regionalnoj inicijativi, samo onaj najveći određuje pravila", ističe on.
Kosovo ne želi da se pridruži inicijativi Otvoreni Balkan, jer Srbija Kosovo ne tretira kao nezavisnu zemlju.
Ni u Albaniji nema konsenzusa oko Otvorenog Balkana
U Albaniji inicijativu Otvorenog Balkana problematizuju opozicija i dio stručne javnosti, kaže izvršna direktorka Albanskog instituta za međunarodne studije, Aljba Čelja (Alba Cela).
Osim opozicionih političkih partija, značajne primjedbe su dali predstavnici ekonomske struke, dok je među građanima aktuelno pitanje kako se ta inicijativa odražava na odnose Albanije i Kosova, pojašnjava Čelja.
Ona konstatuje da je od početka inicijative poboljšana njena transparentnost, ali da se u oblasti do sada potpisanih ugovora nailazi na probleme, jer zemlje nemaju isti stepen pripremljenosti za njihovu primjenu.
Kao primjer navodi dogovor o izvozu poljoprivrednih proizvoda za koju je Albanija dobila rok od godinu dana za pripremu, jer ima drugačije standarde.
Odnos Bosne i Hercegovine
Ekonomski, Zapadni Balkan mora biti "zaokružene" regulative da bi privukao investicije, smatra ekonomski analitičar i bivši diplomata iz Bosne i Hercegovine, Draško Aćimović.
On vjeruje da je Otvoreni Balkan "ubrzao" Berlinski proces.
"Vidim, vi raspravljate o tome da li Berlinski proces ili Otvoreni Balkan. U BiH nema dileme, Bosna neće ništa, tako da kod nas nema problema u tome da se ne dogovorimo", zaključuje Aćimović.
Podgled sa strane
Predavač Instituta za spoljnu politiku američkog Univerziteta Džons Hopkins Edvard P. Džozef (Edward P. Joseph) mišljenja je da je Otvoreni Balkan dobra inicijativa ako neko vjeruje da ekonomska moć ne utiče na političku, da je manje važno usvajanje evropskih standarda, ili da strani investitori gledaju veličinu tržišta, a ne korupciju.
"Ekonomska moć je politička moć. Govorim iz pogleda SAD kao globalne sile", rekao je Džozef.
On je ukazao da šest zemalja Zapadnog Balkana nisu iste veličine, da su im nebalansirane ekonomije i neuravnotežena trgovina.
"Zbog toga je toliko važno da se izgura zajedničko tržište kroz proces pristupanju EU i Berlinski proces stavi u fokus", zaključio je Džozef.
Poslanik Bundestaga Josip Juratović smatra da su regionalne inicijative uvijek politička pitanja.
"Novi naziv se upotrebljava za stare ciljeve koji nisu uspjeli", rekao je Juratović.
On je kazao i da budućnost regije vidi u EU, te da proces na Zapadnom Balkanu treba da se odvija u okvirima koji su siguran put ka Uniji.
Facebook Forum