Regionalne krize, poput pokušaja secesionizma u Bosni i Hercegovini, višemjesečnih protesta u Srbiji, te zaokreta u geopolitici SAD-a prema Evropskoj uniji i ratu u Ukrajini, zemlje poput Crne Gore dovode u spoljnopolitičku dilemu da li i kako reagovati.
Na krizu u Bosni i Hercegovini, osudom secesionističke politike Milorada Dodika, predsjednika bh. entiteta Republika Srpska, reagovale su sve evropske institucije, zvanični Vašington, NATO...
Povodom višemjesečnih protesta u Srbiji Evropska unija je pozvala na deeskalaciju tenzija, podsjećajući zvanični Beograd da je pravo na slobodno okupljanje jedno od osnovnih.
Iako je najozbiljniji kandidat za članstvo u EU i članica NATO-a od 2017, Crna Gora se praktično nije oglašavala o aktuelnim svjetskim i regionalnim krizama, iako mogu uticati na stabilnost Zapadnog Balkana, kojem i sama pripada.
"Kako možete da se ne odredite prema događajima u Srbiji? Svjedoci smo masovnih studentskih protesta, koji insistiraju na radu institucija i ograničavanju autokratske vlasti. To više nije samo unutrašnje pitanje Srbije, već regionalno", kaže za Radio Slobodnu Evropu bivši ambasador Crne Gore u UN-u, Austriji i Albaniji Željko Perović.
S druge strane, za Borisa Marića, bivšeg generalnog sekretara Vlade, razumljivo je što Crna Gora ne zauzima javne stavove.
"Ova dešavanja imaju neviđenu dinamiku i u toj situaciji za Crnu Goru je veliki izazov da zauzima javne stavove. Neki vid pasivnosti je razumljiv", kaže Marić za RSE.
Na upit RSE o izostanku reakcija na događaje koji potresaju region, iz Vlade i Ministarstva vanjskih poslova nije stigao odgovor.
I dok zvaničnici ćute, dio parlamentarne većine odredio se i to podrškom politici Milorada Dodika i predsjednika Srbije Aleksandra Vučića.
Parlamentarna većina u Crnoj Gori je heterogena.
Od juna prošle godine čine je Pokret Evropa sad premijera Milojka Spajića, Demokrate, stranke bivšeg proruskog Demokratskog fronta i partije manjinskih naroda Bošnjaka i Albanaca.
Iz Vlade bez reakcije, šef Skupštine podžao Dodika
Na promjenu odnosa u "trouglu" Vašington-Moskva-Kijev i zaokretu administracije predsjednika SAD Donalda Trampa prema ratu u Ukrajini, crnogorski zvaničnici reagovali su sa dva tvita, na mreži X.
Tako se nakon tenzičnog razgovora ukrajinskog lidera Volodimira Zelenskog i američkog predsjednika Donalda Trampa u Bijeloj kući oglasio predsjednik Jakov Milatović, navodeći da Crna Gora podržava pravedan i trajan mir u Ukrajini i stoji uz njen narod.
Dogovor Vašingtona i Kijeva o 30-dnevnom primirju između Ukrajine i Rusije, komentarisao je potpredsjednik Vlade za vanjske poslove Filip Ivanović, istakavši da "Crna Gora čestita SAD-u i Ukrajini na važnom iskoraku".
I dok su na globalne događaje i reagovali, zvaničnici su regionalne oćutali.
Osim predsjednika Skupštine Andrije Mandića.
On je posjetio Banja Luku i pružio podrškuMiloradu Dodiku nakon što je osuđen na godinu zatvora i šest godina zabrane obavljanja političkih funkcija zbog nepoštovanja odluka visokog predstavnika.
"Važno je i dobro, da Republika Srpska, odnosno BiH, zna da u Crnoj Gori ima prijatelja. Crna Gora se trudi da ima najbolje moguće odnose sa svojim susjedima, a mi Srbi iz Crne Gore imamo i obavezu više", rekao je Mandić.
Dodik je inicirao donošenje zakona o jednostranom ukidanju nadležnosti države BiH u entitetu Republika Srpska.
To je naišlo na osudu širom svijeta, od američkog državnog sekretara Marka Rubija, koji je rekao da Dodik time podriva institucije i ugrožava stabilnost BiH, preko generalnog sekretara NATO-a Marka Rutea, do više stranih ambasada u BiH.
Sa Mandićem u posjeti Dodiku je bio i poslanik parlamentarne većine Milan Knežević koji je prethodno rekao da "narativ o Srbima kao dežurnim krivcima za sve što se dešava na Balkanu zaslužuje jedinstven i snažan odgovor".
Pokret Evropa sad, premijera Milojka Spajića i Bošnjačka stranka, ogradili su se od Mandićeve posjete, ocijenivši da ona odražava njegove lične stavove.
Ni na višemjesečne proteste studenata u Srbiji, koji traže odgovornost za pogibiju 15 ljudi u urušavanju Željezničke stanice u Novom Sadu, crnogorske vlasti nisu reagovale.
I u ovom slučaju je reagovao samo Mandić.
"Ne želeći da ulazim u unutrašnja dešavanja u Srbiji, jer nikad tamo nisam glasao – vjerujem da neće srpska mladost... biti zloupotrebljena u političke ciljeve".
Mandić je istovremeno kritikovao poslanika opozicije Ivana Vukovića koji je podržao studente:
"Prijatelj sam sa (Aleksandrom) Vučićem i (premijerom Milošem) Vučevićem ali imam i prijatelje iz opozicije. Valjda imam više prava da komentarišem situaciju u Srbiji od Ivana Vukovića. Mislim da podrška koju je dao Vuković nije bila prava i umjesna".
Oglasio se i premijer Spajić ocjenom da je Vukovićeva podrška studentima neprimjerena u smislu miješanja u unutrašnje poslove susjedne države.
Perović: Ćutanje je svrstavanje
Za Željka Perovića pasivnost crnogorskih vlasti je jasan politički stav.
On ocjenjuje da su sve vlade od promjene vlasti 2020. pokazale služenje interesima Beograda uz nesposobnost i neznanje.
"Ćutanje nije strateška pasivnost, već strateška opstrukcija dijela vlasti oličena u predstavnicima bivšeg DF-a i Demokrata. Naravno, neodlučnost i bojažljivost ostalog dijela vlasti dodatno komplikuju situaciju", rekao je Perović.
Mandić je bio dugodišnji lider proruskog DF-a, koji je nedavno rasformiran.
"Ćutati na ovo što se dešava i ne određivati se znači svrstavanje na stranu ruskog i srpskog svijeta", rekao je Perović i dodao da je neodlučna politika Crne Gore suprotna njenim evropskim aspiracijama.
"Ne možete tvrditi da ste za EU, a dan nakon presude u Sarajevu protiv Milorada Dodika, dva ključna političara iz bivšeg Demokratskog fronta vam odlaze u Banjaluku da mu pruže podršku".
Kako kaže, Evropska unija je u kontekstu rata u Ukrajini otvorila mogućnost za ubrzanje procesa pristupanja Crne Gore.
Međutim, upozorava, ta šansa može biti izgubljena ukoliko se Crna Gora ne uskladi sa evropskim vrijednostima i politikama.
I Crna Gora se suočava s izazovima globalnih i regionalnih dešavanja
S druge strane, Boris Marić ima razumijevanja za određenu pasivnost crnogorske diplomatije u aktuelnim okolnostima:
"U vremenu neviđene dinamike globalnih i regionalnih dešavanja, Crna Gora se nalazi pred značajnim izazovima kada su u pitanju javni stavovi i diplomatske aktivnosti. Određena pasivnost je razumljiva, s obzirom da smo mala zemlja koja se oprezno postavlja, s ciljem očuvanja dobrosusjedskih odnosa".
"Imali smo par nepotrebnih faulova, ali vjerujem da smo naučili lekciju", rekao je Marić.
Naime, prošle godine Bosna i Hercegovina je uputila dvije protestne note Crnoj Gori zbog Mandićevog djelovanja a Hrvatska ga je proglasila nepoželjnim u toj zemlji jer je inicirao donošenje Rezolucije o genocidu u Jasenovcu, koju je izglasala vladajuća većina.
Marić ističe da programska heterogenost koalicionih partnera na vlasti dodatno otežava iznošenje stavova, što uzrokuje potrebnu dozu opreza.
Stabilnost regiona je jedan od primarnih državnih interesa a ključni doprinos toj stabilnosti je ispunjavanje spoljnopolitičkih prioriteta, s naglaskom na ulazak u EU, smatra Marić.
On vjeruje da bi se trenutni kurs Vlade mogao definisati kao - sa i za EU, nikada protiv SAD-a, što je oblik realpolitičke diplomatije.
Međutim, Marić strahuje da to neće biti dovoljno, "s obzirom da su odluke i njihovi efekti na globalnom i regionalnom planu do sada neviđeni".
Perović, pak, naglašava da vlast, predvođena bivšim DF-om, Demokratama i marionetskom vladom, aktivno narušava odnose sa susjednim državama i usporava evropski put.
Crna Gora, kao zemlja kandidat, zvanično prati agendu EU u spoljnopolitičkom djelovanju.