Vlada premijera Milojka Spajića je za godinu i po zadužila Crnu Goru preko milijardu eura a do kraja marta najavila je novo zaduženje od 900 miliona.
Vlada je izabrana 31. oktobra 2023. godine.
Tako je aktuelna vlast nastavila praksu nekadašnje vlasti Demokrtatske partije socijalista (DPS) bivšeg predsjednika države Mila Đukanovića, koja je nakon smjene na izborima avgusta 2020. ostavila "praznu kasu" i državni dug od 3,7 milijarde eura.
Od tada je Crna Gora promijenila tri Vlade. Nakon dvije godine stagnacije duga zaduživanje je nastavljeno, pa su projekcije Ministarstva finansija da će na kraju 2024. državni dug biti oko 4,6 milijardi eura.
Ministarstvo finasija nije odgovorilo Radiju Slobodna Evropa(RSE) da li će realizovati planirano zaduženje od skoro milijardu i koliki je aktuelni državni dug.
Od smjene DPS na vlasti su partije nekadašnjeg Demokratskog fronta, Demokrata i Pokreta Evropa sad Milojka Spajića.
Finansijska analitičarkaAna Nives Radović kaže da aktuelna vlast krši obećanje kojim je "dobila povjerenje građana" da će prestati sa DPS praksom zaduživanja.
"Ovo ne samo da je nastavak prakse zaduživanja države već bi se moglo reći i pogoršanje", kaže Radović za RSE.
Ističe da posebno zabrinjava struktura javnog duga jer su od ulaganja u kapitalne projekte "i nastavka gradnje autoputa" za sada ostala samo obećanja.
Kako je rastao državni dug
Na kraju 2020. dug Crne Gore je bio 4,4 milijardi odnosno 105 odsto Bruto društvenog proizvoda (BDP) koji predstavlja tržišnu vrijednost dobara i usluga proizvedenih u nekoj zemlji za određeni vremenski period, obično godinu.
Od tada su tri Vlade uspjele da smanje učešće javnog duga u BDP na nešto oko 60 odsto, ali je bruto javni dug ostao na nivou od preko 4,5 milijarde eura.
To Spajićev kabinet pravda vraćanjem starih dugova.
Zaduživanje za vraćanje starih dugova
Ministar finansija Novica Vuković je kazao u Skupštini da je ovogodišnje zaduživanje neophodno zbog vraćanja starih dugova.
"Za otplatu duga potrebno je obezbjediti oko 830 miliona eura, od čega se najveći dio odnosi na isplatu obveznice iz 2018. u iznosu od 500 miliona, kao i otplatu kredita kod Svjetske, Exim i Dojče banke i MMF-a", piše u fiskalnoj strategiji.
Radović ističe da je problem upravo što se Crna Gora zadužuje da vraća stare dugove umjesto za razvojne projekte:
"Problem je što se struktura duga odnosi na refinansiranje nekih obaveza za koje nijesu pronašli bolji način, a najavljivali su da će to uraditi. Nijesu bolje generisali prihode da se oslobode potrebe za konstantnim zaduživanjem i rezaduživanjem".
Ukazuje i da su uvećanju duga doprinijeli rast javne potrošnje (izdaci države za plate, penzije, odbranu, razvojne projekte, zdravstvo...) i fiskalni deficit.
Fiskalni deficit nastaje kada su u javnoj upravi troškovi veći od prihoda.
Hoće li naredni dugovi biti nepovoljniji?
"Problem je i što očekujemo dodatni rast kamatnih stopa na tržištu i što možemo očekivati da će sva naredna zaduživanja, kojih će biti jer su i najavljena u trogodišnjoj strategiji, biti sve nepovoljnija", smatra Radović.
Tvrdnje Radovićeve potkrepljuju martovske procjene kreditne agencije Standard & Poor’s (S&P), prema kojima Crna Gor, uz Bosnu i Hercegovinu, ima najgori kreditni rejting na Balkanu i oznaku B+.
Ovaj rejting se opisuje kao "spekulativna kreditna sposobnost, visok kreditni rizik".
To utiče na buduća zaduženja i kamate, jer države sa slabijim rejtingom uglavnom plaćaju veće kamate.
Ministarstvo finansija je tim povodom saopštilo da je došlo do unapređenja rejtinga sa B na B+ i da je to "potvrda uspješnosti ekonomske politike Vlade".
Na rejting Crne Gore uticao je i rast javnog duga.
"U izvještaju S&P navodi se i da bi do poboljšanja kreditnog rejtinga Crne Gore moglo doći ako fiskalni rezultati premaše trenutna predviđanja, uz trend pada neto javnog duga", navelo je 14. marta Ministarstvo finansija.
Od 2014. dug Crne Gore duplo veći
Radović kaže da je potreba za zaduživanjem poslednjih deset godina rasla, i da se način upravljanja dugom nije mijenjao.
Državni dug je od 2014. prema zvaničnim podacima, više nego duplo veći.
"Javni dug je udvostručen za taj period, a sa druge strane ne vidimo bilo kakav novi projekat ili bilo kakvo novo rješenje, koje će nas osloboditi dugoročno nove potrebe za zaduživanjem, koje će se nastaviti i u narednim godinama", kazala je Radović.
Prema njenim riječima post-DPS vlasti nijesu iskoristile poziciju da sliku konstantnog zaduženje promijene.
"Iako svaka vlast ima mehanizmime da promijeni to stanje u suštini imamo nastavak te politike. I za razliku od vlasti DPS, koja se zadužila za finansiranje autoputa, aktuelna samo najavljuje nastavak izgradnje, a skoro godinu ne vidimo nijedan novi kapitalni projekt, koji su obećali", kaže Radović.
Smatra da je aktuelna vlast kršenjem obećanja urušila kredibilitet .
"Zaduživanje DPS režima su vidjeli kao jednu od najgorih stavki u finansijskom razvoju Crne Gore, kritikovali su povećanje javnog sektora, partijska zapošljavanja".
Međutim nastavili su sa svim praksama koje su kritikovali ukazuje Radović:
"Sada sve te prakse nastavljaju, bukvalno ne samo da rade isto, već gaze sopstvenu riječ i rade nešto još nepotrebnije u ovom trenutku, imajući u vidu makroekonomski ambijent i globalnu situaciju".
Prijeti li Crnoj Gori grčki scenario?
Radović smatra da nastavkom takve ekonomske politike Crnoj Gori prijeti teška situacija.
"Da li će ona ličiti na grčki scenario, da li će biti proglašenje bankrota u suštinskom smislu te riječi, o tome se sada može diskutovati. Kad zagovornici ovakve politike kažu da neće doći ni do bankrota ni do grčkog scenarija, oni su tehnički u pravu. Ali to ne znači da su to jedina dva loša scenarija u ovom smislu".
Jer, kako kaže Radović, Crna Gora se može naći u situacija da kvalitet života bude loš iako neće biti u bankrotu u udžbeničkom smislu te riječi.
Poslednji zvanični podaci o državnom dugu su oni od 30. septembra 2024. kada je iznosio 4.464 miliona eura.
To znači da je svaki građanin Crne Gore kojih prema poslednjem popisu ima 623.633 dužan po 7.158 eura.