Vlada Milojka Spajića se od formiranja 31. oktobra prošle godine zadužila nešto preko milijardu eura. Sljedeće godine moraće da vrati skoro milijardu starih dugova.
Vlada će u narednom periodu imati i manjak u državnoj kasi zbog ukidanja doprinosa za penzijsko osiguranje zaposlenih.
U mandatu Spajićeve Vlade nije bilo velikih investicija, osim u najavama.
Crna Gora nema plan kako da vraća dugove bez refinansiranja i novog zaduživanja, ocijenjuje ekonomski analitičar Oleg Filipović za Radio Slobodna Evropa.
"Svakako je zaduživanje alarmantno. Ja sam se nadao da će ova Vlada postaviti neke druge standarde kada je u pitanju privlačenje investitora i smanjivanje javnog duga", kaže Filipović.
Tokovi zaduživanja
Dva mjeseca po formiranju, Vlada Milojka Spajića zadužila se 109 miliona eura kod osam poslovnih banaka u Crnoj Gori .
Potom je emitovanjem državnih zapisa uzela još 50 miliona.
U martu je emitovala obveznice na stranom tržištu u vrijednosti od 687 miliona eura.
U oktobru su usvojena četiri nova ugovora o kreditiranju ukupne vrijednosti oko 200 miliona eura.
U planu Vlade su i nova zaduživanja.
Ministarstvo finansija je najavilo da će se, emitovanjem obveznica, do kraja godine zadužiti kod građana 50 miliona eura kojima su obećali veće kamatne stope od onih koje nude poslovne banke.
Iz istog ministarstva su objasnili da se država ove godine može zadužiti ukupno 1,15 milijardi eura, koje se mogu koristiti za otplatu starih dugova, finansiranje kapitalnog budžeta i stvaranje fiskalne rezerve.
Potvrdili su i da Crna Gora 2025. treba da vrati blizu milijardu eura:
"Budući da nas očekuju obaveze po osnovu duga u narednoj godini, u iznosu od oko 830 miliona eura glavnice i oko 165 miliona kamate, ministarstvo je pristupilo obezbjeđivanju neophodnih sredstava."
Rješenje je u investicijama, ali…
Osim što treba da vrati blizu milijardu eura, crnogorski budžet će se od novembra suočiti sa znatno nižim prilivom novca zbog ukidanja većeg dijela doprinosa za penzijsko osiguranje.
Naime, kako bi uvećala plate, Vlada je od 1. oktobra doprinose za penzijsko osiguranje, umjesto u penzioni Fond, prelije na neto plate.
Filipović podsjeća da je Vlada predvidjela da će minus u budžetu po osnovu ukidanja doprinosa, biti nadoknađen kroz povećanje poreza na turizam, usluge i dobitke na igre na sreću.
Ipak, kako kaže, nepoznanica je da li će te mjere biti dovoljne:
"Da li će ta sredstva biti dovoljna za pokrivanje budžetskih minusa tek ćemo vidjeti. Naredne godine će nedostajati 500 miliona za penzioni fond, a pri tom se dugovi moraju vraćati i nema investicija."
"To će biti izazov za narednu i svaku sljedeću godinu", kaže Filipović.
On kaže da bi Vlada morala imati plan kako da 30 do 40 posto obaveza finansira iz sopstvenih izvora, a ne refinsiranjem:
"Da bi to bilo moguće, mora se napraviti plan investicija. Mi ga nemamo, osim najave novih projekata. Osnovni zadatak Vlade bi trebalo da bude kako da privuče velike investitore, kakve povoljnosti da im ponudi kako bi ulagali u Crnu Goru."
Naglašava da se sve zemlje regiona bore za velike kompanije, nudeći povoljne uslove i olakšice. On kaže da Crna Gora ima samo jednu profitabilnu i funkcionalnu industriju.
"To je turizam. A nemamo nijednu back up (rezervnu) industriju, kao što su softveri, vještačka inteligencija, cyber security ili finansijske fondove."
Optužbe Ure i PES-a o zaduženjima
Opozicioni Pokret "Ura" bivšeg premijera Dritana Abazovića je ocijenio da je zaduženje od preko milijardu "apsolutni negativni rekord" Spajićeve Vlade:
"Time naše javne finansije uvode u nestabilnost. A sve to kako bi ispunili svoja populistička obećanja na osnovu kojih su preuzeli političke pozicije, a koje koriste za ostvarenje ličnih interesa."
Konstatovali su da nema ništa od realizacije megalomanskih kapitalnih projekata koje je aktuelni premijer Spajić najavljivao.
Iz Pokreta Evropa sad premijera Spajića, ove ocjene nazvali su manipulacijom. Kao kontraargument su naveli da je javni dug smanjen, a državne finansije stabilne što su potvrdile i međunarodne finansijske institucije.
"Upravo je i Abazovićeva Vlada jula 2023. godine usvojila fiskalnu strategiju, po kojoj se Crna Gora u naredne tri godine zadužuje preko dvije milijarde, s obzirom da pristižu stari dugovi iz vremena vlasti DPS-a", naveo je PES.
Brošurom do investitora
U pokušaju da zainteresuju investitore za ulaganje u Crnu Goru Vlada je izdala brošuru 21. oktobra.
Na 11 strana opremljenih fotografijama koje prikazuju prirodne ljepote, brošura "Crna Gora: Put ka prosperitetu 2024" je predstavljena kao "ključni resurs za investitore i sve zainteresovane za ekonomski razvoj Crne Gore".
Kao ključne investicione šanse u energetici nude se projekti gradnje solarnih elektrana, hidroelektrane, vjetroparka i postrojenja za hidroenergiju.
U poljoprivrednom sektoru, potencijalnim investitorima se nudi prerada drveta uz navođenje činjenice da šume čine 60 posto ukupne teritorije Crne Gore.
Turizam je treća oblast u kojoj se očekuju strana ulaganja.
Vlada je u brošuri navela i primjere uspješnih međunarodnih investicionih projekata u Crnoj Gori.
Među njima su se našao i nautički kompleks Porto Montenegro, hoteli Sveti Stefan, Luštica Bay, Mamula i Porto Novi, projekat podmorskog kabla, vjetropark Možura, autoput Bar Boljare, privatizacije Jugopetrola i pivare u Nikšiću.
Svi promovisani projekti su izgrađeni u vrijeme vlasti Demokratske partije socijalista koja je do 2020. bila na vlasti.
U brošuri je i jedna investicija realizovana tokom posljednje četiri godine, žičara Njeguši-Kotor, dužine četiri kilometra.
Procjene međunarodnih organizacija
Istovremeno MMF je objavio da je crnogorska ekonomija u prošloj godini porasla šest odsto, dok se u ovoj predviđa rast od 3,7 procenata.
A da je aktuelna Vlada u prethodnih par godina efikasno upravljala javnim dugom navodi se u izvješaju o Investicionoj klimi Stejt departmenta koji je objavljen sredinom jula ove godine.
Prema procjeni Svjetske banke, deficit budžeta Vlade će u sljedećoj godini iznositi 4,1 odsto.
Kako je saopšteno sredinom oktobra, javni dug će se u narednom trogodišnjem periodu, kretati do 64 ili 65 odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP).
Javni dug krajem juna ove godine iznosio je 4,5 milijarde eura, što je 62 odsto BDP.
