Vlada Crne Gore je 18. novembra prezentovala predlog budžeta za 2025. godinu, kojima su predviđeni prihodi od oko 2,88 milijarde eura dok su planirani rashodi 3,16 milijarde eura.
Imajući u vidu prihode i rashode, planirani deficit je 278 miliona.
Prema riječima ministra finansija Novice Vukovića, nedostajuća sredstva dostižu 1,14 milijardi eura. Naime osim planiranog deficita država ima obavezu plaćanja dugova iz ranijih perioda u iznosu 820 milona, bez kamata.
Premijer Milojko Spajić je tokom prezentacije predloga budžeta za narednu godinu ocijenio da Crna Gora bilježi istorijski ekonomski uspjeh, uprkos, kako je kazao, izazovima naslijeđenim od prethodnih vlasti.
"Bruto domaći proizvod (BDP) će se duplirati sljedeće godine na osam milijardi i to će biti zbog prosječnog realnog rasta", rekao je Spajić.
Ministar Vuković je rekao da je realni ekonomski rast u narednoj godini je projektovan na 4,8 odsto.
"Glavni pokretači ekonomskog rasta biće lična potrošnja domaćinstava, započinjanje novog investicionog ciklusa, nastavak povoljnih trendova u turizmu, kao i intenziviranje evropskih integracija uz efikasnije korišćenje EU fondova", rekao je Vuković.
On je pojasnio i koliko će državni budžet "koštati" ukidanje doprinosa za penzijsko osiguranje koje su do sada izdvajali zaposleni od plata.
"Za prava iz oblasti Fonda PIO namijenjeno je 777 miliona eura".
Bojan Paunović direktor Direktorata za državni budžet saopštio je da će na zarade zaposlenih u javnom sektoru biti potrošeno 718 miliona eura.
Planirani rashodi budžeta su za 505 miliona viši u odnosu na ovu godinu.
Vuković je naveo i da su planirali da se država zaduži 900 miliona kao i da "ostavljaju prostor" za srednjeročno zaduživanje za još pola milijarde.
Spajić je kazao da su zaustavili rast cijena i da će raditi na daljem sniženju.
Uoči sjednice Vlade u petak, 15. novembra, na kojoj je usvojen danas prezentovani budžet premijer Milojko Spajić je objavio fotografiju sa saradnicima na mreži X:
Evropa sad 2 (ES2) koje Spajić pominje je set ekonomskih i poreskih zakona koje Vlada sprovodi od oktobra ove godine.
Njime je projektovano povećanje prosječne plate ukidanjem dijela naknada koje su zaposleni i poslodavci uplaćivali u penzijski fond.
To će dovesti do deficita od 400 milona u penzijskom fondu, koji Vlada namjerava da nadoknadi iz budžeta.
Programom ES2 su uvedeni i novi porezi u pojedinim sektorima, poput turizma, u kojem je porez na dodatu vrijednost (PDV) sa sedam uvećan na 15 odsto.
Parlamentarna većina je u Skupštini podržala program Evropa sad 2 i pored oštrih kritika opozicije i predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića, koji su upozorili da može ugroziti penzioni sistem i državne finansije.
ES2 je nastao dok su Spajić i Milatović zajedno bili u pokretu Evropa sad.
U februaru ove godine je Milatović napustio pokret, nezadovoljan načinom rada partije, i postao jedan od najoštrijih kritičara rada Vlade.
Obojica su bili ministri u Vladi Zdravka Krivokapića, od decembra 2020. do februara 2022. godine.U tom periodu je realizovan program Evropa sad 1, kojim su plate povećane ukidanjem doprinosa za zdravstveno osiguranje.
Bila je to prva Vlada nakon smjene Demokratske partije socijalista Mila Đukanovića u avgustu 2020.
