Prema posljednjem izvještaju Evropske komisije broj neriješenih slučajeva, pred crnogorskim sudovima koji su stariji od tri godine krajem marta 2023. bio je 6.946.
Među njima su i optuženi za najteža krivična djela. Oni za koje sudovi tokom tri godine nijesu donijeli prvostepenu presudu, po zakonu puštaju se na slobodu što je bezbjednosni rizik prema procjeni policije.
Krivični Zakonik Crne Gore predviđa da se okrivljenima ukida pritvor ukoliko u roku od tri godine, od dana podizanja optužnice, ne bude izrečena prvostepena presuda.
Zbog puštanja na slobodu optuženih za teška krivična djela, uključujući ubistva ili pripadnost kriminalnim klanovima, crnogorska policija je prethodnih dana pretresla brojne stanove i vozila u više gradova.
Kako je saopštio ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović 24. novembra policijske akcije su odgovor na bezbjednosne rizike:
"Ova akcija je odgovor na izazove nastale puštanjem na slobodu određenih pripadnika organizovanih kriminalnih grupa, a koje su posljedica neizricanja presuda u roku od tri godine."
Na bezbjednosne probleme ukazuje i advokat Miloš Vukčević koji za Radio Slobodna Evropa (RSE) kaže da je njihovo puštanje izazov za policiju i tužilaštvo u smislu obezbjeđenja sigurnosti građana i spriječavanja izvršenje novih krivičnih djela.
"To može dovesti do obračuna između pripadnika klanova, što može narušiti bezbjednost u Crnoj Gori", navodi Vukčević.
U prethodne tri godine, otkad su policiji i tužilaštvu stigle dešifrovane Sky komunikacije iz Europola, pojačana je borba protiv pripadnika kriminalnih klanova u Crnoj Gori.
U Crnoj Gori djeluju najmanje dva velika kriminalna klana "Škaljarski" i "Kavački" koji su u međusobnom sukobu od 2014. godine kada je u Valensiji nestao tovar od oko 250 kilograma kokaina.
U međusobnom ratu ubijeno je najmanje 50 osoba. Mnogi od pripadnika klanova su i dalje u bjekstvu.
Bez preciznih podataka o oslobađanju iz pritvora, postoje samo procjene
Prije mjesec dana izabrani ministar pravde Andrej Milović zatražio je od Višeg suda u Podgorici da mu dostave podatke o predmetima u kojima tri godine nije izrečena prvostepena presuda, a zbog čega će se okrivljeni naći na slobodi.
Ove podatke iz Višeg suda nije dobio ni RSE. Kako su naveli još uvijek nisu takvu informaciju sačinili ni za Ministarstvo pravde.
O tome koliko je do sada optuženih pušteno da se brane sa slobode takođe nije odgovoreno.
"Poznato nam je da je bilo nekoliko takvih slučajeva, ali nije pravljena posebna analiza na nivou Specijalnog i prvostepenog krivičnog odjeljenja", rekla je za RSE portparolka suda Marija Raković.
Iz Ministarstva pravde za RSE je rečeno da će analiza rada sudova, uključujući i broj krivičnih procesa koji traju duže od tri godine biti završena narednih dana.
Jedini podatak je, da je Viši sud do kraja marta ove godine procijenio da je za šest optuženih mogao da istekne trogodišnji pritvor.
"Ne možemo prejudicirati da li će u međuvremenu presuda biti donijeta, ali govorimo o situaciji ako ne bude donijeta", kaže se u odgovoru dostavljenom RSE.
A da četrnaest pritvorenika može izaći iz zatvora zbog nedonošenja presude u procesima u kojima im se sudi saopštio je predsjednik Višeg suda Boris Savić na sjednici Sudskog savjeta krajem septembra.
Razlozi odlaganja i odugovlačenja sudskih procesa
Kao obrazloženje zašto se kasni sa presudama Savić je tada rekao da imaju manjak sudija u Specijalnom odjeljenju koje sudi djela organizovanog kriminala. To odjeljenje ima samo šest sudija a veliki broj predmeta, naveo je Savić.
Predsjednica Sudskog savjeta Vesna Simović Zvicer dio razloga vidi u mobilnosti sudija.
"Bilo je slučajeva da jedan sudija počne krivični postupak, a zatim bude imenovan na višu instancu, pa se taj predmet dodjeljuje drugom sudiji. To je jedna realna situacija", navodi Simović Zvicer za RSE.
Smatra da bi trebalo izmjeniti Krivični zakonik kako bi se definisalo da li rok od tri godine počinje podizanjem optužnice ili početkom glavnog pretresa.
Advokat Miloš Vukčević navodi i neadekvatne i nedovoljne uslove za rad suda:
"Imamo svega dvije velike sudnice u Višem sudu, veliki je broj okrivljenih u postupcima uključujući i veliki broj branilaca. To rezultira nemogućnošću da se pojedini advokati ili okrivljeni odazovu svakom pretresu pa dolazi do odlaganja."
On navodi da bi se suđenja ubrzala i kvalitetnijim istragama.
"Naš Zakon precizira da se poslije tri godine suđenja, okrivljenom ne može produžiti pritvor za to krivično djelo. Svaki optuženi prema konvencijama ima pravo na suđenje u razumnom roku, pa je na pravosuđu odgovornost da se na vrijeme okončaju sudski postupci."
Nezadovoljstvo i protest porodica oštećenih
Situacija sa puštanjem okrivljenih pogađa porodice oštećenih.
Povodom nedavnog puštanja na slobodu Dušana Šilja i Nikole Ivovića, optuženih za ubistvo Stefana Šarovića 2019. u Herceg Novom, kojima je ukinut pritvor jer ni nakon tri i po godine suđenja nije donesena presuda oglasila se porodica Šarović ocjenom da se njihovim puštanjem otvara "prostor za manipulacije i opstrukcije kako bi suđenje trajalo unedogled, a okrivljenima mogućnost za bjekstvo".
Iz pritvora je nedavno, nakon tri godine, zbog neizricanja presude pušten Zoran Mrvaljević koga je tužilaštvo teretilo za stvaranje kriminalne organizacije i navodno podstrekivanje na ubistvo.
Jedna od opasnosti puštanja na slobodu je i mogućnost da se okrivljeni ne pojave u daljem sudskom postupku.
Portparolka Višeg suda Marija Raković kaže da se prilikom ukidanja pritvora izriču određene mjere kako bi se spriječile takve situacije:
"Najčešće se radi o zabrani napuštanja prebivališta, obaveza povremenog javljanja nadležnom organu i oduzimanje putnih isprava."
Advokat Miloš Vukčević navodi i jemstvo kao vrstu garancije da će se okrivljeni odazvati pozivu suda.
Šta kaže statistika Evropske komisije?
Pred crnogorskim sudovima je krajem prošle godine bilo u radu 51.539 predmeta.
Na kraju 2022. bilo je 4.890 predmeta starijih od tri godine, što je oko 1.100 više nego na kraju 2021. godine, vidi se iz izvještaja Evropske komisije o Crnoj Gori.
Iako se kao razlog za neefikasnost sudstva navodi nedovoljan broj sudija, statistika ukazuje da ih je u Crnoj Gori više nego u zemljama Evropske unije u odnosu na broj stanovnika.
Crna Gora je 2022. godine imala 263 sudije odnosno 42,4 na 100.000 stanovnika, dok je evropski prosjek 22,2 sudije na 100.000 stanovnika.
Slična je i statistika kada su u pitanju tužioci. Crna Gora ima 103 tužioca, odnosno 16,6 na 100.000 stanovnika, dok ih je 11,8 na isti broj stanovnika u zemljama Evropske unije.