Vrhovni sud Crne Gore formirao je komisiju koja treba da utvrdi ko je odgovoran za zastaru dijela optužbe u slučaju sudije Danila Jegdića osuđenog za falsifikovanje sudijskih zapisnika.
Iako je za to djelo propisana kazna od tri mjeseca do pet godina zatvora on je osuđen na šestomjesečni kućni pritvor.
Suđenje je ukupno trajalo sedam godina i tri mjeseca.
Za to vrijeme, od zakazanih preko 60 ročišta - više ih je odloženo no održano, predmet je od suda do suda "putovao" i po pet mjeseci a presuda se mjesecima nije mogla uručiti.
Tako je od učinjenog krivičnog djela iz 2014. prošlo deset godina što je značilo zastaru dijela optužnice.
Konačnu, pravosnažnu presudu izrekao je Viši Sud 2. decembra 2024.
Krajem istog mjeseca Sudski savjet je Jegdića razriješio funkcije.
Prvi sudija nikšićkog suda
Danilo Jegdić bio je sudija Osnovnog suda u Podgorici.
Po nalogu tužilaštva krivični postupak protiv njega pokrenut je u tom sudu zbog falsifikovanje šest službenih zabilješki, tokom dvije godine, od 16. septembra 2014. do 12. aprila 2016.
Kako Jegdiću ne bi sudile neposredne kolege iz podgoričkog suda, predmet je zbog nepristrasnosti dodijeljen Sudu u Nikšiću.
Konkretno sudiji Igoru Đuričkoviću 12. septembra 2017. godine.
Posle četiri godine suđenja, tokom kojih je, od zakazanih 43 glavna pretresa održano 14, Jegdićeva odbrana je u oktobru 2021. zatražila izuzeće sudije Đuričkovića. I ne samo njega već i predsjednika nikšićkog ali i ostalih sudova u hijerarhiji, do Vrhovnog.
Sedam mjeseci se odlučivalo po tom zahtjevu. Za to vrijeme je Đuričković napredovao u karijeri i u martu 2022. izabran za sudiju Višeg suda.
Drugi sudija nikšićkog suda
Predmet je nikšićkom Sudu vraćen početkom maja 2022. i dodijeljen sudiji Mirku Kojoviću, koji je zatražio, i dobio izuzeće, iz tog slučaja.
Potom je predmet dodijeljen sudiji Savi Mušikiću 30. maja 2022. Nakon petnaest mjeseci suđenja, odbrana Jegdića opet traži izuzeće sudije i predsjednika svih sudova, do Vrhovnog.
Po ovom zahtjevu odlučivalo se, pet mjeseci, dva mjeseca kraće nego u prethodnom.
Predmet Jegdića se nikšićkom Sudu vraća u februara 2024., istom sudiji.
Mušikić je 27. maja 2024. nakon zakazanih 18 pretresa od koji je održano sedam, osudio Jegdića na sedam mjeseci zatvora.
Na tu presudu se Jegdić žalio Višem sudu u Podgorici.
Predmet od Nikšića do Podgorice "putovao" pet mjeseci
Pet mjeseci od izricanja presude trebalo je da spisi predmeta dođu u Viši sud koji je odlučivao po žalbi.
Naime, iako je presuda donijeta u maju ona do sredine septembra nije uručena jer su njegovi advokati bili na odmoru do 10. septembra a zastara dijela optužnice je nastupala šest dana kasnije.
Da je nastupila apsolutna zastarjelost krivičnog postupka za jednu od šest radnji koje je Jegdić preduzeo, jer je od njenog izvršenja 16. septembra 2014. prošlo deset godina - konstatovao je Viši sud, kada je predmet stigao do njih 17. oktobra 2024.
Taj Sud je kaznu od sedam mjeseci zatvora nikšićkog suda preinačio presudom od 2. decembra 2024. i Jegdića pravosnažno osudio na šest mjeseci kućnog pritvora.
Svi negiraju odgovornost
Na pitanje RSE, da li osjeća odgovornost za zastaru obzirom da je predmet kod njega bio četiri godine, sudija Đuričković za RSE kaže da je radio po zakonu.
Navodi da ja na trajanje postupka uticao štrajk advokata i kovid mjere.
"Ne može postojati moja lična i profesionalna odgovornost zbog nastupanja apsolutne zastarjelosti jedne od ukupno šest radnji produženog krivičnog djela koje je okrivljenom stavljeno na teret, pogotovo što je ta zastarjelost nastupila nakon dvije godine i sedam mjeseci od kada sam ja, prestao da postupam ovom predmetu", naveo je Đuričković.
I Sudija Mušikić, kod koga je predmet bio 19 mjeseci negira odgovornost, kao i nikšićki Sud.
"Ne osjećamo odgovornost lične i institucionalne prirode, što je došlo do zastare u jednom dijelu krivičnog gonjenja, jer su u kontinuitetu preduzimane sve zakonske radnje", navode za RSE predsjednica Suda Sanja Nikić i sudija Mušikić.
Odmor advokata do zastare
Za odugovlačenje postupka krive Jegdića i njegove advokate jer je, kako ocjenjuju, to postupanje primjer zloupotrebe procesnih prava u cilju prolongiranja postupka.
"Nijednom svojom procesnom radnjom nisam doprinio odugovlačenju postupka u ovoj pravnoj stvari", naveo je Jegdić u dopisu Sudskom savjetu iako je najviše odgađanja uzrokovano njegovim zahtjevima za izuzeće sudija i tužilaca, zbog zdravstvenog stanja. I neuredne dostave poziva za ročišta.
Iz nikšićkog Suda navode i da je samo uručenje presude trajalo više mjeseci zbog odmora Jegdićevih advokata.
"Postupak uručenja presude odužili su godišnji odmori njegovih branilaca advokata Srđana Vukovića i Jelene Mijović Strahinja, koji su po podacima Advokatske komore, bili na godišnjem odmoru od 17. juna do 10. septembra 2024."
Na pitanje RSE, da li je odlazak na tromjesečni odmor oba advokata Jegdića dok je prijetila zastara jednog dijela optužbe bio u cilju ostvarivanja pravde, predsjednik Advokataske komore Danilo Mićović nije želio da komentariše pojedinačan slučaj.
"Tu su institucije sistema, odnosno sudovi rekli svoje. Ako neko misli da nešto nije u redu, zna se koji su putevi dalje", rekao je Mićović.
On je kazao i da lično poznaje oba advokate i ima "visoko mišljenje o njima".
Marić: U slučaju Jegdić zakazao kompletan sudski sistem
Boris Marić, bivši državni sekretar Ministarstva pravde za RSE kaže da je slučaj Jegdić upozoravajući jer govori o problemima koji su decenijama stvarani u sudskom sistemu.
"Da li je Viši sud odredio adekvatnu kaznu u odnosu na društvenu opasnost, koju nosi jedan takav čin. Ako je utvrđeno da je sudija falsifikovao dokument, nema opasnije stvari. Upravo je takva zloupotreba i način vršenja krivičnog djela jedna od najopasnijih stvari u pravnom prometu", ističe Marić.
On smatra da je u ovom, kao i mnogim drugim slučajevima, zakazao kompletan pravosudni sistem.
"Rešenje je u predsjednicima sudova ali i u Sudskom savjetu koji konačno mora preuzeti ulogu koju mu daje Ustav i razrađuju zakoni. On je sudska vlada i mora se unaprijediti postupak provjere rada sudija."
Marić kaže da niko ne dovodi u pitanje slobodno sudijsko uvjerenje, ali naglašava i "niko ne smije dovoditi u pitanje provjeljivost rada sudija.
" Jer imamo problem sa distribucijom pravde i kao građani imamo osjećaj nepravde - da smo mi uhvaćeni u nekom sličnom djelu, suđenje ne bi trajalo deset godina nego ne bi moglo da traje ni dvije godine i sigurno da bi presuda bila mnogo značajnija."
Ukazuje da građani prvenstveno u ovom slučaju imaju osjećaj nepravde, a ne samo neažurnosti ili namjernog nepostupanja, odnosno " nepristojne solidarnosti u nekom kolegijalnom smislu koja je nedopustiva na tom nivou i u pravosudnom sistemu".
Marić od Vrhovnog suda očekuje da utvrdi činjenice i procesuira odgovorne.
"Očekujem ono što se očekuje već predugo, od utvrđivanja disciplinske odgovornosti, razrešenja pa možda i krivično pravne odgovornosti sudija, koji su postupali na način na koji su postupali a koji nije u skladu sa zakonom", zaključio je Marić.
Čeka se epilog kontrole Vrhovnog suda
Baš na dužinu uručivanje presude ukazala je i predsjednica Vrhovnog suda Valentina Pavličić, kada je 17. decembra najavila da će posebna komisija ispitati da li je u slučaju Jegdić bilo propusta i čijih.
Na pitanje RSE, dokle se stiglo sa utvrđivanjem eventualne odgovornosti, iz Vrhovnog suda su naveli su da je postupak u toku.
"Preduzete su mjere u pravcu izrade sveobuhvatne analize spisa predmeta i postupanja oba suda. Notirana su pitanja uočena u postupanju sudova, a nakon definisanja zaključaka, javnost će biti obaviještena", piše u odgovorima.
Navode i da će ukoliko procijene da postoji individualna odgovornost postupajućih sudija, preduzeti sve zakonske mjere, ne precizirajući o kojim je mjerama riječ.
Na pitanje RSE da li bi ako se utvrdi odgovornost sudija to moglo uticati na njihovo napredovanje, jer je sudija Đuričković koji je u međuvremenu izabran u Viši, konkurisao za Apelacioni sud, kažu da ne mogu izvoditi pretpostavke.
"Naročito ne u konkretnom slučaju prije donošenja zaključaka."
Kako su naveli s obzirom na težinu ovog slučaja za rad pravosuđa, zaključci će biti donijeti shodno kriterijumima Zakona o Sudskom savjetu i sudijama u sistemu napredovanja sudija.
Ovaj slučaj u javnosti nijesu pokrenule pravosudne institucije, već nevladina organizacija Mreža za afirmaciju nevladinog sektora.