Prije sedam godina u Crnoj Gori je bilo zaposleno 660 osoba sa invaliditetom (OSI) kod 421 poslodavca.
Prošle godine zaposlenih je bilo 4.550 a poslodavaca 2.919.
To je uvećanje od skoro 600 posto i zaposlenih osoba sa invaliditetom i poslodavaca.
Država je poslodavcima 2018. isplatila 5,8 miliona eura za subvencije zarada osoba sa invaliditetom, dok je prošle godine taj iznos bio skoro 34 miliona.
Državni organi više puta su izrazili sumnju da je povećanje broja poslodavaca koji ostvaruju ovo pravo, posledica zloupotreba, te da dio njih prijavljuje nerealno visoke zarade za zaposlene.
U februaru ove godine je prijavljena bruto zarada za lice sa invaliditetom, elektrotehničar 7.300 eura a za lice sa osnovnom školom 5.600 eura.
Od ovih iznosa država je poslodavcima subvencionirala 75 odsto, potvrđeno je Radiju Slobodna Evropa (RSE) u Zavodu za zapošljavanje.
Šta kažu zvanični podaci o zloupotrebama
Isplatu subvencija vrši Fond za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje OSI, koji je dio Zavoda za zapošljavanje (ZZZCG).
Visina subvencija zavisi od stepena invaliditeta i može biti od 50 do najviše 75 odsto zarade koja je prijavljena Poreskoj upravi.
Čitav postupak definisan je Zakonom o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju lica sa invaliditetom sa ciljem da stimuliše poslodavce koji zapošljavaju OSI.
Iako su Fond i Zavod prethodnih godina više puta ukazali na moguće zloupotrebe, RSE nijesu dostavili podatak o broju prijava.
"Do sada je podnijeto više krivičnih prijava protiv fizičkih i pravnih lica, a procijenjena materijalna šteta za budžet je najmanje 778 hiljada eura", navodi se u odgovorima iz Zavoda na upit RSE.
Za obje institucije nadležno je Ministarstvo rada na čijem je čelu Naida Nišić.
Iz tog resora nijesu odgovorili na upit RSE o mogućim zloupotrebama.
Policija je u aprilu saopštila da je podnijela krivične prijave protiv više lica iz tri kompanije u Bijelom Polju, koja su navodno godinama fiktivno zapošljavala OSI i time oštetila državu za par stotina hiljada eura.
Naviše zahtjeva iz sjevernih opština
A upravo iz Bijelog Polja, uz Berane i Rožaje, godinama pristiže najviše zahtjeva poslodavaca za subvencije zarade OSI. Sve tri opštine su na sjeveru Crne Gore.
"Najviše zahtjeva pristiglo je iz sjeverne regije (1.026), zatim središnje (829) i primorske (192)", piše u Izvještaju Zavoda za zapošljavanje za 2024. godinu.
U ta tri grada najviše je i onih koji traže utvrđivanje stepna invaliditeta - prošle godine rešenje je dobilo 876 građana.
Poređenja radi u šest opština, među kojima su Podgorica, Nikšić i Bar, sa najviše stanovnika u Crnoj Gori rešenje o invaliditetu dobilo je ukupno 586 osoba.
Komisije koje odlučuju o invaliditetu formiraju se na nivou opština, od strane Zavoda za zapošljavanje a na predlog tri ministarstva- zdravlja, rada i socijalnog staranja.
Iz tih resora nijesu odgovorili na upit RSE da li su kontrolisali rad ljekara, odnosno komisija za dodjelu rešenja o invaliditetu i da li su uočili zloupotrebe.
"Uočeni su indikatori koji ukazuju na moguće nepravilnosti, te je više puta ukazivano na potrebu strožije kontrole izdavanja rješenja", naveli su iz Zavoda.
Navode i da je bilo primjera da se kompanije osnivaju samo zarad subvencije zarada te da tužilaštvo u tim predmedima sprovodi istrage. :
"Sumnje su se odnosile na zanimanja iz administrativne i pomoćne sfere, za koja su
poslodavci prijavljivali visoke zarade koje nisu bile u skladu sa tržišnom logikom".
Uz to, Zavod navodi, da vrše kontrole i kroz reviziju i inspekcijski nadzor.
Šta kaže nevladin sektor
Marina Vujačić, direktorica Udruženja mladih sa hendikepom, smatra da navodi institucija o zloupotrebama nijesu utemeljeni na adekvatnim analizama.
"Statistika ih ne potvrđuje. Ne znači da nema nekih nelogičnosti, ali ne mogu se ti navodi temeljiti samo na većem broju zaposlenih OSI", kazala je Vujačić za RSE.
Naglašava da trećinu svih nezaposlenih u Crnoj Gori čine osobe s invaliditetom:
"Svega 1,55 odsto od ukupno zaposlenih u Crnoj Gori su osobe s invaliditetom, što je nezamislivo. I dalje je 8.500 osoba s invaliditetom nezaposleno".
Vujačić poziva nadležne da ispitaju sve sumnjive slučajeve. Kako kaže, već dugo bezuspješno od Fonda traže analize na osnovu kojih iznose sumnje u zloupotrebe.
"Ukoliko postoje bilo kakve nelogičnosti ili eventualno zloupotrebe na koje su ukazivali neki u sistemu onda treba provjeriti o čemu se radi na terenu, uz konkretan nadzor, koji omogućava aktuelni zakon".
Vujačić kaže da se zakonska norma o praćenju OSI nakon zaposlenja ne sprovodi.
"U takvim postupcima osim eventualne odgovornosti poslodavaca treba utvrditi odgovornost zaposlenih u sistemu".
Vujačić smatra da je do povećanje broja zaposlenih OSI i poslodavaca koji ih zapošljavaju došlo usljed nešto povoljnijeg ambijenta za zapošljavanje.
"Ponavljam, ako je neko koristio subvencije za socijalni mir, za političko zapošljavanje, ili za bilo kakvo partijsko djelovanje, onda tu treba tražiti odgovornost, a ne preko osoba sa invaliditetom", kazala je Vujačić
Ona smatra da najveću štetu od mogućih zloupotreba imaju upravo OSI.
"Mi ne smijemo biti žrte ovog i ovakvog sistema koji je onako nepravedan".
Institucije za izmjenu Zakona
Zavod se zalaže za izmjene aktuelnog Zakona s ciljem smanjenja zloupotreba.
Navode i da je neophodno preispitati model subvencija zbog opterećenja koja nastaju u budžetu.
"Uključujući mogućnost vremenskog i finansijskog ograničenja subvencija, što je praksa u više evropskih zemalja", piše u odgovorima RSE iz Zavoda.
Marina Vujačić, koja je članica radne grupe za izmjene zakona, protivi se ograničavanju subvencija, odnosno zarade:
"Tvrdim da bi se kroz ograničavanje subvencija zaista i ograničile zarade OSI. To se ne smije raditi za ukupnu populaciju zbog eventualno nekih, nesavjesnih poslodavaca".
Ona smatra da je država posegla za promjenama zakona jer joj je to lakše nego da kontroliše sumnjive slučajeve.
U martu ove godine Ministarstvo rada je kroz izmjene zakona, preložilo limitiranje subvencija. One su povučene nakon protesta dijela nevladinog sektora.
Rad na izmjena zakona je u toku.
