Dostupni linkovi

'Stambena korupcija' i dalje trese Crnu Goru


Podgorica, jedan od novoizgrađenih stambenih objekata, ilustrativna fotografija
Podgorica, jedan od novoizgrađenih stambenih objekata, ilustrativna fotografija

"Iako uopšte nijesmo iznenađeni načinom na koji se brani ova 'stambena korupcija', kako je mi zovemo, mislimo da nijesu ponuđeni nikakvi argumenti u odbranu te politike", komentariše za Radio Slobodna Evropa (RSE) Dina Bajramspahić iz nevladine organizacije Institut Alternativa aferu o Vladinoj dodjeli stanova ili bagatelnih kredita za njihovu kupovinu, funkcionerima iz svih grana vlasti i pripadnicima državne administracije.

"Još nijesmo čuli nijedan dobar razlog da se nastavi takva praksa dijeljenja stanova povlašćenim funkcionerima. Najviše zbog toga što imamo niz slučajeva u kojima pojedini funkcioneri mogu i više puta da rješavaju svoje stambeno pitanje dok, čak i neki drugi javni funkcioneri a posebno građani, nijesu stavljeni u jednak položaj. Zato je ta praksa veoma diskriminatorna prema građanima čijem se novcem (poreski obveznici) zapravo finansiraju stanovi javnih funkcionera", ističe Bajramspahić.

Afera stanovi se zakotrljala na crnogorskoj javnoj sceni nakon što je 10. avgusta premijer Duško Marković, pritisnut zahtjevima opozicije u parlamentu, skinuo oznaku tajnosti sa spiska 95 povlašćenih funkcionera, koji su od 2016. godine ili dobili stanove ili kredite za njihovu kupovinu, po gotovo simboličnim sumama.

Među njima su se našli sudije Ustavnog i Vrhovnog suda, tužioci, pojedini ministri, pripadnici državne administracije.

No, ključna institucija za borbu protiv korupcije - Agencija za borbu protiv korupcije (ASK) - na svojoj jučerašnjoj sjednici utvrdila je kako je samo četvoro funkcionera sa tog spiska prekršilo Zakon o sprječavanju korupcije, pošto promjene u svom imovinskom kartonu nijesu prijavili na vrijeme.

Kako je konstatovano na sjednici ASK-a, oni koji su dobijali kredite za stan nijesu bili dužni da to javno evidentiraju pošto je kredit obaveza a ne uvećanje imovine.

"Kredit je tuđi novac. Sve do onoga momenta dok ga ne otplatite", ističe zamjenik direktora Agencije Savo Milašinović.

"Jedan veći broj tih kredita suštinski predstavljaju uvećanje imovine. Zato ono što treba Savjet da inicira jeste da upravo Zakon o sprječavanju korupciju detaljno i precizno treba da reguliše to pitanje, kako ne bi dolazilo do zabune niti kod javnih funkcionera, niti kod službenika ASK-a kada je u pitanju tumačenje", dodaje članica Savjeta ASK-a, Goranka Vučinić.

'Agencija pribjegla pravnoj gimnastici'

Tumačenje Zlatka Vujovića, novog člana Savjeta ASK-a iz nevladinog sektora, jeste da je Agencija pribjegla, kako je rekao, svojevrsnoj pravnoj gimnastici kako bi zaobišla ključni problem.

"A to je da je došlo do uvećanja imovine. Jer, kako se drugačije može smatrati ako neko dobije kredit u kome je 80 odsto tih sredstava bespovratno?", pita Vujović.

ASK je odbio Vujovićevu inicijativu da se formira posebna Radna grupa koja bi se bavila Vladinom dodjelom stanova javnim funkcionerima.

"Ako imate prigovor za to što tako radi Vlada, onda se obratite njoj. ASK za to uopšte nije nadležan i Agencija se tu neće miješati. Vlada nije odgovorna Agenciji", kaže direktor Sreten Radonjić.

A da u Vladinoj politici da novcem iz budžeta stambeno zbrinjava funkcionere nema ništa sporno nedavno je pred novinarima utvrdio sam premijer Duško Marković, koji je u familijarnim vezama sa Sretenom Radonjićem. Optužio je medije kako manipulišu tim pitanjem i ukazao na to kako je njegova Vlada najveći poslodavac u državi, sa više od 40.000 državnih službenika.

"Koji (državni službenici) nijesu štetočine, nego doprinose ovoj državi. Oni obezbjeđuju da se budžet puni kako je to zakonom propisano. I to rade ti ljudi, to ne rade oni koji bojkotuju parlament. Ti, koji bojkotuju, primaju platu od ove države a koju im obezbjeđuju ovi službenici u čije džepove i stanove virite", ocjenio je Marković.

Vladina 'široka ruka'

U međuvremenu, priča o dodjeli stanova ili veoma povoljnih stambenih kredita povlašćenim javnim djelatnicima ne izlazi iz fokusa medija, koji objavljuju nova saznanja o tome ko se sve i kako okoristio zahvaljujući Vladinoj "širokoj ruci".

Tako su, prema pisanju podgoričke štampe, bivši potpredsjednik crnogorskog parlamenta Suljo Mustafić i nekadašnji ministar Rafet Husović, stanove koje su svojevremeno dobili od države po povoljnim uslovima, navodno prodali po tržišnim cijenama za šest puta veći iznos od onoga po kome su ih kupili i tako ostvarili kapitalnu dobit, odnosno extra dobit na štetu države.

Da li je to tačno, RSE je pokušao da provjeri od Mustafića i Husovića, ali oni nijesu odgovarali na telefonske pozive.

U isto vrijeme, nevladina organizacija MANS (Mreža za afirmaciju nevladinog sektora) objavila je zvanične podatke kako sudija Vrhovnog suda Radule Kojović, koji je navodno već imao stan u Podgorici i kuću u Bijelom Polju, za četvorosobni stan, koji je državnim kreditom kupio u Podgorici, mjesečno izdvaja samo 75 eura.

Na spisku onih koji su od 2016. godine dobili stan ili kredit za stan nalazi i određeni broj nosilaca pravosudnih funkcija, što je posebno opasno: Dejan Milovac
Na spisku onih koji su od 2016. godine dobili stan ili kredit za stan nalazi i određeni broj nosilaca pravosudnih funkcija, što je posebno opasno: Dejan Milovac

Sve to aktuelizovalo je tezu opozicije i dijela nevladinog sektora kako je Vlada na taj način kupovala lojalnost predstavnika drugih grana vlasti.

"Da li je Vlada te koje je stambeno obezbijedila zadužila i da li je tu riječ o određenoj trgovini uticajem, odnosno da li samim dobijanjem kredita ili stana određeni državni funkcioner ili službenik postaje apsolutni i bespogovorni poslušnik Vlade? Moram podsjetiti da se na spisku onih, koji su od 2016. godine dobili stan ili kredit za stan, nalazi i određeni broj nosilaca pravosudnih funkcija, što je takođe posebno opasno, imajući u vidu da ta grana vlasti mora biti apsolutno odvojena od strane izvršne vlasti, i da odluke koje donose tužioci i sudije ne smiju na bilo koji način biti uslovljeni bilo kakvom pomoći Vlade", ističe za RSE direktor istraživačkog centra MANS-a, Dejan Milovac.

Spiskovi prije 2016. i dalje tajna

Iz nevladinog sektora i političke opozicije su, u međuvremenu, uputili Ustavnom sudu inicijativu za ocjenu zakonitosti više članova Zakona o održavanju stambenih zgrada, na osnovu kojih su se dijelili stanovi i povoljni krediti.

Posljednja urgencija stigla je u petak od opozicionih Demokrata, koji traže da Ustavni sud to pitanje razmatra prioritetno. Prethodno je inicijativu za ocjenu ustavnosti uputio opozicioni savez Demokratski front, a početkom juna i Institut Alternativa.

"Naravno, ne gajimo iluzije da će ovo uskoro biti razmotreno, budući i da su sudije Ustavnog suda i sam predsjednik tog suda (Dragoljub Drašković) takođe dobijali stanove i to od izvršne vlasti, što dovodi u sumnju njihovu nezavisnost i nepristrasno odlučivanje o našoj ustavnoj inicijativi. Sa druge strane, čak i da je zakonski osnov za Vladinu stambenu politiku validan, u praksi imamo njeno sprovođenje na veoma problematičan način", kaže Dina Bajramspahić iz Instituta Alternativa.

MANS, prema riječima Dejana Milovca, ipak očekuje da će pod pritiskom Vlada biti prinuđena da oznaku tajnosti skine i sa spiskova onih, koji su stambeno obezbijeđeni prije 2016. godine, tj. za vrijeme mandata bivšeg premijera Mila Đukanovića, a na šta su Vladinu stambenu komisiju obavezale dvije presude Upravnog suda, upravo na žalbu MANSA.

"Biće veoma zanimljivo vidjeti do koje mjere će premijer Duško Marković i ministar odbrane Predrag Bošković (predsjednik stambene komisije) moći da odolijevaju pritisku i domaće javnosti i medija, da te informacije budu stavljene na uvid javnosti", zaključuje Milovac.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG