Šest dana nakon što je Vlada Crne Gore usvojila odluku o formalizaciji evropskih sankcija Rusiji, njihova primjena može da počne, budući da je odluka zvanično objavljena 14. aprila popodne u Službenom listu Crne Gore.
To, praktično, znači da nadležni organi tek od danas (14. april) mogu da registruju i eventualno plijene imovinu ruskih državljana, koji su na evropskom spisku, a koji eventualno posjeduju imovinu u Crnoj Gori.
Takođe, trebalo bi i da zabrane emitovanje ruskih državnih medija Sputnjik (Sputnik) i Rusija danas (Russia today) koji su do danas nesmetano emitovani.
Vlada Crne Gore je 8. aprila na sjednici, kojom je predsjedavao aktuelni vicepremijer Dritan Abazović, usvojila odluku o primjeni sankcija, koje je Evropska unija (EU) uvela Rusiji zbog agresije na Ukrajinu. Premijer Krivokapić je bio službeno odsutan.
Na odluku se čekalo 39 dana jer na nekoliko sjednica Vlade nije bilo većinske podrške.
Crna Gora je 1. marta podržala sankcije EU protiv Rusije.
Tehničko pitanje ili još jedan manevar odlazeće Vlade
Ranije je 14. aprila direktorica Službenog lista Crne Gore Danijela Pavićević za Radio Slobodna Evropa (RSE) rekla da su Vladinu odluku o primjeni sankcija Rusiji dobili 13. marta, pet dana nakon što je usvojena, i da zbog toga nijesu bili u mogućnosti da je ranije objave.
"Od momenta kada je stiglo, mi smo počeli sa našim dijelom posla. Ne radi se o bilo kakvim manevrima našim ili Vlade Crne Gore. Dokumentacija je obimna. U pitanju su tehničke stvari i ništa drugo", kazala je Pavićević.
Iz Vlade Crne Gore nijesu 14. aprila odgovorili na pitanje RSE zašto se kasnilo sa objavljivanjem odluke i zašto im je trebalo pet dana da Službenom listu dostave dokumentaciju.
Komentar u vezi sa višednevnim čekanjem na objavljivanje usvojene odluke RSE je zatražio i od Ministarstva vanjskih poslova iz kojeg, međutim odgovor nije uslijedio.
U dijelu nevladinog sektora smatraju da je prolongiranje objave u Službenom listu nastavak opstrukcija i političke igre Vlade, kojoj je 4. februara izglasano nepovjerenje.
U Centru za građansko obrazovanje (CGO) ocjenjuju da je posrijedi još jedan politički manevar Krivokapićeve Vlade.
Izvršna direktorka te nevladine organizacije Daliborka Uljarević kaže za RSE da je to još jedna potvrda neiskrenosti Krivokapićeve Vlade koja, kako ističe, nevoljno slijedi politiku EU prema ruskoj agresiji na Ukrajinu.
"Postoji ozbiljna rezerva velikog broja članova odlazeće Vlade, uključujući i premijera Krivokapića da budu doslijedni u onome što je deklarativno prihvaćanje sankcija prema Rusiji zbog agresije na Ukrajinu. Na kraju krajeva, sam protok vremena od te deklarativne podrške do usvajanja na sjednici Vlade, i sve što je to pratilo, ukazuje na činjenicu da ta podrška načelima i politici EU u ovom slučaju, nije bila iskrena", tvrdi Uljarević.
Vladu na čelu sa Zdravkom Krivokapićem su početkom decembra 2020.godine izabrali proruski i prosrpski Demokratski front, Demokrate i Građanski pokret URA, koji su osvojili vlast na izborima avgusta te godine, čime je, nakon tri decenije na vlasti, Demokratska partija socijalista (DPS) prešla u opoziciju.
Nakon izglasavanja nepovjerenja Vladi, predsjednik Crne Gore Milo Đukanović je 3. marta čelniku URA-e i dosadašnjem vicepremijeru Dritanu Abazoviću povjerio mandat za sastav nove manjinske Vlade, o čemu pregovori još traju.
U platformi za formiranje te Vlade kao ključni stavovi navedeni su njena jasna evroatlantska orijentacija i stav da je Rusija izvršila agresiju na Ukrajinu.
Sporost ili namjera
Petodnevno "putovanje" Vladine odluke o primjeni evropskih sankcija protiv Rusije, samo ukazuje na još jednu manipulaciju i pokušaj aktuelnog premijera i proruskih ministara da odgode provođenje sankcija u praksi, kaže za RSE direktor Evropskog pokreta u Crnoj Gori, Momčilo Radulović.
"U pitanju je još jedna u nizu manipulacija. Zaista je neshvatljivo da odluka putuje pet dana od jedne do druge zgrade. Očigledno je da je neko želio da se izgubi još jedna sedmica kako bi se odgodile sankcije i dobilo na vremenu da se eventualno stabilizuje situacija u Ukrajini i da Crna Gora tako izbjegne da uvede sankcije Rusiji", ističe Radulović.
Radulović, međutim, kaže da to nije moguće, uz ocjenu će se konflikt u Ukraijini odužiti.
"Dakle, svi ti pokušaji opstrukcije Krivokapića i dijela njegovih ministara su uzaludni, jer će se Crna Gora i praktično pridružiti sankcijama i primjenjivati ih u praksi", dodaje direktor Evropskog pokreta u Crnoj Gori.
EU i Sjedinjene Američke Države (SAD) više puta su pozvali Crnu Goru da formalizuje primjenu sankcija Rusiji.
Iz Ambasade SAD-a u Crnoj Gori je prošle sedmice saopšteno da je američki izaslanik za Zapadni Balkan Gabriel Eskobar dobio uvjeravanja premijera Zdravka Krivokapića da će Crna Gora usvojiti sankcije.
Rusija je 24. februara napala Ukrajinu, zbog čega su zemlje EU, SAD i nekoliko zemalja Azije uveli sankcije Moskvi.
Facebook Forum