Iako je Evropska komisija (EK) u posljednjem Izvještaju o Crnoj Gori pozdravila "nastavak dobre regionalne i međunarodne saradnje za procesuiranje ratnih zločina", u NVO Akcija za ljudska prava tvrde da ta saradnja nije na zavidnom nivou.
U Izvještaju EK piše da Crna Gora nastavlja da napreduje kad je u pitanju procesuiranje ratnih zločina, s dobrom saradnjom sa susjednim zemljama i Međunarodnim rezidualnim mehanizmom za krivične sudove.
U Akcija za ljudska prava, koja se dvije decenije bavi ratnim zločinima, za Radio Slobodna Evropa (RSE) kažu da Crna Gora ima problema sa državama okruženja posebno kada su u pitanju ekstradicioni slučajevi:
"Imamo problem u svim predmetima koji se ne rješavaju i pored pravnih propisa i bilateralnih ugovora sa državama regona", kaže pravna savjetnica Akcije Bojana Malović.
Ona ukazuje na više slučajeva koji pokazuju da u ovoj oblasti izostaje saradnja država regiona.
Umjesto izručenja, sloboda za osumnjičene za zločine na Kosovu
Najsvježiji primjer nesaradnje je odbijanje Crne Gore da Kosovu izruči dvojicu osumnjičenih za ratne zločine.
Naime, srpski državljani Živko Vuksanović i Momčilo Vukotić, kao i državljanin Kosova Ilir Beriša, uhapšeni su tokom ove godine u Crnoj Gori na osnovu potjernice Interpola na zahtjev Kosova, zbog sumnje da su 1999. počinili zločine.
Crna Gora je odbila da ih izruči. Vuksanović i Vukotić su pušteni na slobodu iz ekstradicionog pritvora, a obrazloženje Ministarstva pravde je bilo da "postoje sumnje o političkom progonu" i povredi Evropske konvencije o ljudskim pravima.
A Beriša u pritvoru još čeka odluku o ekstradiciji.
Slučaj 'Klapuh'
Regionalna saradnja izostala je i u slučaju osuđenih za ratni zločin protiv civilnog stanovništva u predmetu "Klapuh". Radi se u slučaju iz 1992. godine kada je tročlanu porodicu Klapuh iz Foče likvidirala grupa vojnika Republike Srpske u Plužinama u Crnoj Gori.
Viši sud je 1995. na po dvadeset godina, za ovaj zločin, osudio Zorana Vukovića, Radomira Kovača i Zorana Simovića.
Srbija odbija da izruči Vukovića, a kako iz Akcije navode, Bosna i Hercegovina nije zainteresovana da procesuira Kovača i Simovića:
"Doskorašnji ministar pravde Crne Gore Marko Kovač nikada nije saopštio da li je ikad insistirao da Srbija postupi u skladu s odredbama međudržavnog sporazuma i donese odluku o izručenju Vukovića."
Silovanja u Foči neprocesuirana
U Bosni i Hercegovini je 2020. djelimično potvrđena optužnica protiv crnogorskog državljanina Ranka Radulovića za ratne zločine počinjene na teritoriji Foče 1992.
Bojana Malović kaže da su mali izgledi da će u ovom predmetu suđenje početi. Naime Crna Gora nije u obavezi da izruči svoje državljane BiH kako bi im se tamo sudilo. Uz to taj predmet nije ni upućen Crnoj Gori.
"Predmet iz nepoznatih razloga nije upućen Crnoj Gori, a Radulović suđenju u BiH ne može da prisustvuje jer mu se sudi u Crnoj Gori u drugom slučaju", navodi Akcija za ljudska prava.
'Lora 3' - nikad procesuiran ratni zločin
Saradnje u oblasti procesuiranja ratnih zločina nema ni sa Hrvatskom.
Dva su sporna slučaja – potraga Hrvatske za deset oficira nekadašnje JNA tokom napada na Dubrovnik 1991. jer nisu spriječili svoje jedinice da krše Ženevsku konvenciju i slučaj "Lora 3" koji se odnosi na mučenje i ubistva crnogorskih državljana u logoru u Splitu.
"Izručenje oficira hrvatskim vlastima nije moguće , a hrvatsko pravosuđe dokaze u ovim predmetima iz nepoznatih razloga nije dostavilo Crnoj Gori i Srbiji radi procesuiranja", kažu u Akciji za ljudska prava.
Bilateralni Ugovor o izručenju između Crne Gore i Hrvatske ne dozvoljava izručenje sopstvenih državljana po optužbama za ratne zločine.
Hrvatska takođe već 16 godina sprovodi policijsko istraživanje u vezi slučaja "Lora 3", što nije rezultiralo bilo kakvom optužnicom.
Prema podacima Crnogorskog Udruženja učesnika ratova, u vojnom zatvoru Lora ubijeno je 14 pripadnika bivše JNA, iz Crne Gore koji su zarobljeni na hercegovačkom ratištu 1992. godine.
"Šesnaest godina ne možemo da dobijemo ni informacije šta se dešava sa Lorom 3, predmetom koji se vodi zbog stradanja i mučenja crnogorskih državljana u splitskom logoru, a imamo razna svjedočenja o tome", kaže Bojana Malović.
Ona ukazuje da bi jedino izmjena bilateralnog Ugovora između dvije države, koja je inicirana početkom godine u Skupštini Crne Gore, poboljšala saradnju u predmetima ratnih zločina:
"Nadamo se da će te izmjene značiti da crnogorsko tužilaštvo može da zahtjeva informacije koje se tiču crnogorskih državljana jer trenutno samo Hrvatska može da dobija i traži informacije od Crne Gore."
Sporazum iz 2006. se primjenjuje samo kada su u pitanju zločini počinjeni prema državljanima Hrvatske, a čiji počinioci imaju prebivalište ili državljanstvo Crne Gore.
EK preskočila problem statusa civilnih žrtava ratova
Akcija za ljudska prava je ukazala da je Evropska komisija u Izvještaju propustila da notira "diskriminatoran pristup civilnim žrtvama rata".
Naime na osnovu Zakona koji je usvojila Skupština Crne Gore u maju ove godine, samo dio stradalih je proglašen civilnim žrtvama rata, a na osnovu čega su njihove porodice stekle pravo na odštetu.
Propis se odnosi isključivo na žrtve oružanog sukoba sa NATO u Crnoj Gori iz 1999. odnosno na porodice žrtava u Murinu, a ne i porodice civilnih žrtava koje su stradale tokom sukoba u Hrvatskoj, BiH ili na Kosovu, saopštila je Akcija za ljudska prava.
Ova NVO smatra da se radi o nepravdi i da sve civilne žrtve iz ratova devedesetih treba da ostvare obeštećenje.
EK: Bez novih optužnica i istraga u Crnoj Gori
U Izvještaju Evropske komisije, osim dijela koji se tiče regionalne saradnje, konstatuje se da tokom ove i prošle godine nije bilo novih optužnica, a da je Specijalno tužilaštvo "obradilo" dvanaest predmeta od kojih je devet u fazi istrage a za jedan je suđenje u toku.
Konstatuje se da je i dalje aktivna potraga za 51 nestalim licem tokom ratnih dešavanja devedesetih.
U Izvještaju Evropske komisije se navodi da su rezultati u krivičnom gonjenju ratnih zločina ograničeni.
Preporučuje se izmjena krivičnog zakonodavstva kako bi se uklonile praktične prepreke za efikasnu istragu i kažnjavanje ratnih zločina.
Suđenja za ratne zločine u Crnoj Gori
Jedan državljanin Srbije je osuđen 2003. za masovni zločin izvršen u Štrpcima.
Za slučaj ubistva porodice Klapuh u Plužinama osuđena su petorica pripadnika Vojske Republike Srpske.
Za slučaj logora "Morinj", kaznama od dvije do četiri godine osuđeni su četvorica crnogorskih državljana zbog zlostavljanja hrvatskih zarobljenika.
Prvostepenom presudom oslobođeni su okrivljeni za zločine u Kaluđerskom lazu.
Oslobođeni su i svi optuženi za zločine Deportacije izbjeglica i progona bošnjačkog stanovništva u Bukovici na sjeveru Crne Gore.