Sve se poskupilo. Hrana najviše, ono što nam je nekada bilo dostupno sad nam je nedostupno, kaže za Radio Slobodna Evropa(RSE) Anđa iz Nikšiča. Njena plata je, objašnjava, dvije stotine eura.
“Evo primjera, jedan euro je bila flaša ulja sad je 1, 85, pa računajte. I sve ostalo je skuplje, voće i povrće, mlijeko možda i nije toliko, ali jeste i ono. Ne znam šta da vam nabrajam, sve je poskupilo. I ne možemo kraj sa krajem da sastavimo”, kaže Anđa.
Ona smatra da nadležni u Vladi ne preduzimaju dovoljno da zaustave rast cijena hrane.
“Ne znam kako oni misle da preživimo i kako se to Vlada trudi da nam bude bolje. Kako može da se preživi sa 200 eura trideset dana. Neka uđu u supermarket i neka vide koliko šta košta. Pa koliko treba dati za struju, vodu i sve ostalo. Oni se vjerovatno trude ali ja ne vidim te rezultate, i ovo nema veze sa politikom, ni za ovu ni za onu vlast. Ja sam prosto jedna obična građanka koja je siromašna”, kaže Anđa.
U posljednjih pola godine cijene osnovnih životnih namirnica u crnogorskim marketima uvećane su, kažu građani, od 10 do 40 odsto za ulje, brašno, so i šećer.
Nikšićanka Duška, koja je računovođa konstatuje da cijene svakodnevno rastu a najviše, smatra, suhomesnati i mliječni proizvodi.
“Sve je poskupilo, strašno. Hrana za djecu, zatim voće i povrće. Trešnje su i dalje 2,5 eura. Paradajz u julu 1,6 eura do dva eura. Ulje stalno skače, brašno, šećer, sredstva za higijenu... Pa jasno vam je sve ako benzin poskupi na svakih petnaest dana onda je potpuno logično da sve ostalo poskupi”, kaže za RSE Duška koja očekuje nova poskupljenja.
Nakon goriva sve poskupilo
Najnovija poskupljenja životnih namirnica izazvana su poskupljenjem goriva, koje je od početka godine u Crnoj Gori poskupilo sedam puta, a poslednji put 6. jula.
Iz trgovačkih kompanija skok cijena objašnjavaju povećanjem cijena proizvoda kod proizvođača i dobavljača namirnica koje se ne proizvode u Crnoj Gori.
U Uniji slobodnih sindikata (USS) izražavaju ogromnu zabrinutost zbog kontinuiranog povećanja cijena roba i usluga, u poslednjih pola godine. Rast cijena osnovnih životnih namirnica udar je na ionako loš standard građana, kaže za RSE Ivana Mihajilović.
“Najnovije poskupljenje goriva (koje se kontinuirano dešava od početka ove godine) u potpunosti je neprihvatljivo i usloviće i ostala poskupljenja, prije svega cijena osnovnih životnih namirnica. Tome svjedočimo i ovih dana obzirom da je najavljeno i povećanje cijene hljeba“, kazala je Mihajilović.
Ona objašnjava kakav je standard zaposlenih odnosno, većine građana Crne Gore.
“Ako imamo u vidu da je potrošačka korpa preko 656 eura a da je prosječna neto zarada 530 eura i da preko 50.000 lica prima minimalnu zaradu od 222 euro nije teško zaključiti koliki je udar bilo kakvo povećanje cijena na njihov standarad”, kazala je Mihajilović.
Ministarstvo usaglašava krizne mjere
Dok se građani žale da jedva sastavljaju kraj s krajem iz Ministarstva ekonomskog razvoja na čijem je čelu ministar Janko Milatović za RSE je saopšteno da će naredne nedjelje donijeti paket mjera koje se tiču najnovijih poskupljenja životnih namirnica.
“Ministarstvo ekonomskog razvoja zajedno sa Ministarstvom finansija i socijalnog staranja preduzima neophodne korake u cilju ublažavanja cijena čime bi se očuvala kupovna moć građana”.
Iz Ministarstva finansija i socijalnog staranja su potvrdili da će naredne nedjelje donijeti mjere i najavili uvođenje socijalnih bonova u vrijednosti od 30 do 100 eura.
„Za problem koji osjećaju svi građani sa cijenama hrane koje su se podigle na rekordan nivo Vlada ima limitiran prostor. Planirali smo da ograničimo marže na osnovne životne namirnice, što smo danas dogovorili sa premijerom da bi se osigurali da niko prekomjerno ne zarađuje na osnovnim namirnicama“, rekao je ministar finansija Milojko Spajić na konferenciji za novinare 8. jula.
U saopštenju nakon sastanka ministara finansija Milojka Spajića, sa predstavnicima najvećih trgovačkih lanaca, 7.jula, koji posluju u Crnoj Gori , rečeno je da Vlada želi da čuje “obrazloženje razloga rasta cijena, čiji smo svi svjedoci”.
“Vlada Crne Gore ulaže napore da ublaži rast cijena i time očuva kupovnu moć građana, ali nam treba i pomoć trgovačkih lanaca” saopšteno je nakon sastanka.
I pored obećanja RSE nije dobio izjavu povodom aktuelnih i mogućih poskupljenja od najvećeg trgovinskog lanca u Crnoj Gori.
Hoće li poskupiti specijalne vrste hleba?
Prema zvaničnim podacima Uprave za statistiku MONSTAT u maju ove, u odnosu na maj prošle godine, zabilježen je rast cijena u grupama prevoz 10,2 odsto, hrana i bezalkoholna pića 2,8 odsto. A najveći uticaj na godišnju stopu inflacije imali su rast cijena ulja i masti 37,6 odsto, te goriva i maziva za motorna vozila 23,6 odsto.
Iako je prije par dana postojao prijedlog poskupljenja specijalnih vrsta hljeba i peciva iz Udruženja pekara “Tradicija Crne Gore” predsjednik Svetozar Radonjić za RSE kaže da zbog preporuke Agencije za zaštitu konkurencije to udruženje ne smije da nastupa generalno već svaki član pojedinačno “ima pravo da poskupi svoje proizvode” i donese odluku o svom radu.
Radonjić objašnjava da je njegov stav da tokom turističke sezone ne treba da dođe do poskupljenja specijalnih vrsta hljeba od raži, kukuruza i heljde.
“Moj prijedlog, kao predsjednika, je da do kraja septembra ne treba da poskupe specijalne vrste hljeba iz više razloga. Prvo, u toku je turistička sezona, kriza je i korona. Ako mi podignemo cijene kupci koje smo jedva stekli će nas napustiti. I što je najgore proizvođači heljde, raži, prosa i kukuruza neće imati kome prodati. Naša preporuka članovima je da ne bi bilo dobro da za sada povećamo cijene iz navedenih razloga”, kaže Radonjić.
Građane najviše pogađa poskupljenje hrane
Svako jutro novo poskupljenje, kaže penzionerka Vuka za RSE i objašnjava da je najviše pogađa rast cijena hrane:
“Znaju da narod treba da jede. Pa ovo što primimo mi penzioneri da im se opet vrati. Brašno, šećer, povrće, voće a ulje došlo da je litar gotovo dva eura. Petnaest dana se od penzije nekako hranim a onih drugih petnaest samo na kašičicu... Još ja imam pristojnu penziju, oko 450 eura. Ali kad ja ne mogu da preživim onda mogu da zamislim kako prolaze penzioneri koji imaju 150 ili 170 eura”, zaključuje Vuka.
Zbog talasa poskupljenja Ivana Mihajilović iz Unije Slobodnih sindikata očekuje da će Vlada kroz socijalni dijalog ili na drugi način razmatrati njihovu inicijativu da što prije utiče na gornju granicu cijene goriva, čime bi se stalo na put daljim poskupljenja.
“Prije par dana ponovo smo pozvali Vladu da hitno izmijeni Uredbu o načinu obrazovanja maksimalnih maloprodajnih cijena naftih derivata, kako bi zapravo korigovala enormni i za crnogorski standard neprihvatljivi rast cijena goriva. Naravno, sve to jer je teško naći bilo kakav proizvod ili uslugu čija konačna cijena neće zavisiti i od troškova goriva”, kazala je Mihajilović.
Četrdesetdvogodišnja službenica Lena iz Podgorice konstatuje da je građanima životni standard svakog dana sve lošiji:
“Ne znam čemu ovo vodi. Svi mi živimo od neke plate a moja je niža od prosječne u državi. Te plate se nijesu uvećavale godinama unazad. Čak su u poslednjih sedam godina tri puta smanjene, a cijene kao što ste sami svjedoci svakodnevno rastu. Ja zaključujem, da je samo naš život jeftin”.
Prosječna penzija u Crnoj Gori za maj ove godine iznosila je 293 eura dok je prosječna zarada 530 eura. Crna Gora ima oko 130 hiljada penzionera.
Facebook Forum