Radna nedjelja se vraća na posao i to nakon više od četiri godine pauze u Crnoj Gori.
Od 15. februara u toj državi će biti otvorene prodavnice, prvi put od oktobra 2019. godine, nakon što je Ustavni sud Crne Gore ukinuo odredbu kojom je nedjelja bila zakonom zaštićena kao neradni dan.
Svjetlana, trgovkinja iz Banjaluke, u bosanskohercegovačkom entitetu Republika Srpska, ne podržava odluku u susjednoj državi. U ovom dijelu Bosne i Hercegovine nedjelja je radni dan.
"Nedjelja je jedini dan kada bi mogla biti sa djecom. Praktično ih ne viđam, tokom sedmice su u školi, ja na poslu. Nas niko ne pita kako to psihički utiče na nas, jesam li umorna, voljela bih imati porodični ručak nedjeljom. Ne radim svaku nedjelju, ali mi nedostaje svaka porodična nedjelja koju sam bila primorana da radim", ispričala je za Radio Slobodna Evropa.
U zemljama Zapadnog Balkana nema jedinstvenog rješenja oko neradne nedjelje, ali pojedini sindikati upozoravaju da bi odluka Ustavnog suda u Crnoj Gori mogla otežati radničku borbu za uvođenje ovog dana kao neradnog.
Crna Gora: Sud protiv zabrane, poslodavci zadovoljni, sindikati u tišini
Ustavni sud Crne Gore ukinuo je krajem januara član 35a Zakona o unutrašnjoj trgovini, ocijenivši da zabrana rada nedjeljom krši slobodu poduzetništva i načelo jednakosti.
Sud je naglasio da zakonodavac nije pružio objektivno opravdanje za privilegiranje pojedinih objekata, poput apoteka, pekara i benzinskih pumpi, dok su trgovine s mješovitom robom morale ostati zatvorene.
"Odluka o ukidanju neradne nedjelje bila je jedini legitimni epilog ove priče. Cilj je bio da svi imaju jednako pravo na privređivanje", poručili su iz Unije poslodavaca Crne Gore za RSE.
Dodali su da će radnici i dalje imati pravo na sedmični odmor, a kolektivni ugovor garantuje 80 posto uvećanu zaradu za rad nedjeljom.
U Uniji su istakli kako očekuju da bi se Predsjedništvo Socijalnog savjeta, kojeg čine predstavnici Vlade, poslodavci i sindikati, mogli usaglasiti oko kompromisnog rješenja već sljedeće sedmice.
Sindikat nije odgovarao na poziv RSE, ali je na sjednici Odbora za ekonomiju Skupštine Crne Gore, 6. februara, naglašeno da bi kompromisno rješenje moglo biti rad nedjeljom samo tokom ljetnje i zimske sezone.
Ministarstvo ekonomskog razvoja najavilo je da će prijedlog proslijediti Vladi, uz poruku da se traži model koji neće ponovo 'pasti' na Ustavnom sudu.
Bosna i Hercegovina: U jednom entitetu nedjelja neradna, u drugom radna
U bosanskohercegovačkom entitetu Federaciji BIH, od decembra 2024. nedjelja je neradni dan za tržne centre i veće trgovine. Rad je dozvoljen pekarama, cvjećarama i benzinskim pumpama.
Entitetska vlada je odluku donijela na zahtjev sindikata. Od zabrane je izuzet jedino gradić Orašje, na sjeveru BiH, gdje su vlasti tražile izuzeće, jer je tamošnja ekonomija vezana za prekograničnu kupovinu i promet iz susjedne Hrvatske.
Mersiha Beširević, predsjednica Sindikata trgovine BiH, za RSE ističe kako je vrijeme pokazalo da je "potpuno opravdana".
"Ovo je dugo čekano pravo radnika. Nije idealno rješenje, ali je najjednostavnije i pokazalo se provodljivim. Nije bilo pada prometa niti gubitka radnih mjesta", rekla je za RSE Beširević.
Sa druge strane Admir Čavalić, ekonomista i zastupnik u Parlamentu FBiH, ističe kako bi se o uvedenoj zabrani trebalo raspravljati pred Ustavnim sudom, kako je to učinjeno u Crnoj Gori. Za RSE ističe da je riječ o ograničenju prava na rad i slobodu poduzetništva.
"Ovo nije neradna nedjelja za radnike, već zabrana rada za određene prodajne objekte. Radnici i dalje rade, ali u zatvorenim trgovinama. Pitanje je ustavnosti, da li se može selektivno zabraniti rad jednim, a dozvoliti drugim sektorima", naveo je.
Za pokretanje inicijative Ustavnom sudu potrebno je 33 potpisa poslanika u Parlamentu FBiH. Ocjenu ustavnosti mogu pokrenuti i predsjednik, te potpredsjednik Federacije BiH.
Za razliku od Federacije BiH, u drugom bh. entitetu Republici Srpskoj (RS) i administrativnoj jedinici Brčko distrikt nedjelje su radne.
Odluku o neradnoj nedjelji u RS donose opštine i gradovi, pa je uvedena u manjem broju lokalnih zajednica.
"Nedjelja treba da bude dan odmora. Nažalost, mali broj lokalnih zajednica se odlučio za neradnu nedjelju. Zato smo predložili da, ako već ne može biti neradna, radnici dobiju duplo veću dnevnicu", rekao je za RSE Goran Stanković, predsjednik Saveza sindikata RS.
Sindikat je u pregovorima s Vladom RS o memorandumu koji bi uredio rad nedjeljom. Prijedlog uključuje posebnu zaštitu za majke s djecom, samohrane roditelje i trudnice, te veću cijenu za rad nedjeljom.
Pola decenije rasprave u Srbiji
U Srbiji zabrana rada nedjeljom nikada nije uvedena. Inicijative iz 2020. godine ostale su bez rezultata, a predsjednik države Aleksandar Vučić tada je izjavio da je protiv zabrane, jer bi usporila rast ekonomije.
Duško Vuković iz Saveza samostalnih sindikata Srbije za RSE ocjenjuje kako odluka Ustavnog suda Crne Gore "dodatno otežava sindikalne napore u Srbiji, jer političke elite sada imaju argument da takva praksa nije održiva ni u regionu".
"Radnici se vraćaju u period prije uvođenja radničkih prava. Trećina zaposlenih radi nedeljom, što znači između 600.000 i 700.000 ljudi", upozorava Vuković.
Kaže kako sindikati nikada nisu odustali od zahtjeva za uvođenje neradne nedjelje, ali da nema političke volje da se to provede.
"Evo ide i državni praznik Sretenje, kada niko ne bi trebao da radi. Međutim, to je praznik za političare i za deo kapitala, sve ta elita koja će da se okupi, nešto da nam priča tamo i tako dalje, a ljudi će da rade i na građevini i u trgovini", rekao je Vuković. Dodaje kako je trenutno u Srbiji oko 2,3 miliona zaposlenih u ovoj oblasti.
Kosovo: Lokalne odluke, bez državnog zakona
Na Kosovu pitanje neradne nedjelje uređuju opštine. Dio od 38 opština uveo je zabranu rada nedjeljom, uz određene izuzetke i rotacione sisteme, ali praksa ostaje neujednačena i raznolika.
Jedna od njih je Shtime, gdje je uredba na snazi od 2024. godine. Iz te opštine navode da tokom konsultacija "nije bilo značajnih primjedbi", te da je "uredba usvojena većinom glasova u opštinskoj skupštini".
"Trenutno je funkcionalna i smatra se da je u najboljem interesu radnika i funkcionisanja privatnog sektora u našoj opštini", rekli su iz opštine za Radio Slobodna Evropa.
Predsjednik nezavisnog sindikata privatnog sektora Jusuf Azemi za RSE tvrdi da same zabrane nisu rješenje, već da je ključan problem u primjeni propisa o platama, a ne u samom radu nedjeljom.
"Radnici ne odbijaju da rade nedjeljom, ali se protive neredovnoj isplati. Po zakonu, vikend se plaća 50 posto više. Bilo bi dobro da radnici odmaraju vikendom, ali ako su primorani da rade, onda bi barem trebalo da budu plaćeni u skladu sa Zakonom o radu“, rekao je Azemi.
Predsjednik Privredne komore Kosova Lulzim Rafuna za RSE kaže da su zabrane rada nedjeljom posebno sporne u turističkim zonama.
"Kao Privredna komora, ne razumijemo ovu odluku, posebno u turističkim zonama. Bilo je pritužbi privrednika da im se ne dozvoljava rad i da zbog toga ne mogu obavljati djelatnost", rekao je Rafuna.
On upozorava i na posljedice po građane jer "porodice obično kupovinu obavljaju vikendom".
"Na neki način, ovo ograničava i mogućnost građana da kupuju", naveo je.
RSE je pitanja poslao i drugim opštinama koje su uvodile slične mjere, ali odgovori nisu stigli do objave teksta.
Sjeverna Makedonija: Pionir u regiji
U Sjevernoj Makedoniji nedjelja je od 1. januara 2022. godine i zvanično postala neradni dan za ogromnu većinu zaposlenih, nakon što su stupile na snagu izmjene radnog zakonodavstva i propisa koji regulišu trgovinu.
Prema procjenama vlasti, ovom mjerom obuhvaćeno je oko 92 odsto radnika u zemlji.
Zakonski okvir, međutim, ne znači potpunu zabranu rada nedjeljom. Predviđeni su brojni izuzeci za djelatnosti u kojima se proizvodni ili tehnološki proces ne može prekidati.
Među njima su živinarska proizvodnja, rudnici uglja, pivare, pekarska i konditorska industrija, štamparije, proizvodnja osnovnih farmaceutskih proizvoda, kao i priprema i usluživanje hrane.
Kada je riječ o trgovini, vrata mogu ostati otvorena u velikim šoping centrima koji imaju najmanje 8.000 kvadratnih metara efektivne prodajne površine, benzinskim pumpama, u radnjama u kojima radi sam vlasnik, te na kioscima i prodavnicama u turističkim zonama koje prodaju sladoled, grickalice, cvijeće, suvenire, filigran, novine i cigarete.
Radnici koji rade nedjeljom imaju pravo na dodatak na platu od najmanje 50 odsto za svaki sat rada, ali i na kompenzacioni slobodan dan koji moraju iskoristiti u roku od sedam dana.
Uz to, trgovci koji rade nedjeljom i tokom praznika obavezni su izdvojiti i posebnu naknadu u visini dva odsto prihoda koji su tim danima ostvarili u prethodnoj godini. Nadzor nad primjenom ovih pravila vrši državni inspektorat rada.
Hrvatska: 16 radnih nedjelja godišnje
U Hrvatskoj, članici Evropske unije, Zakon o trgovini iz 2023. godine zabranjuje rad nedjeljom, ali trgovci mogu odabrati 16 nedjelja godišnje kada će raditi.
Ministarstvo gospodarstva Hrvatske, nakon dvije godine primjene zakona, ipak planira izmjene Zakona o obrtu koje bi, isključivo malim porodičnim trgovinama, omogućile rad nedjeljom bez ograničenja.
Rad na izmjenama podržali su i u Hrvatskoj obrtničkoj komori, tvrdeći da su male trgovine pretrpjele najviše štete od zabrane rada nedjeljom.
Kako se nedjeljom radi u EU?
Unutar Evropske unije radnici su zaštićeni direktivom koja od zemalja članica traži da se poštuju određena prava, poput onoga da se tokom sedmice možeraditi 48 sati, uključujući i prekovremeno. Radnici imaju pravo na minimalni odmor od 24 sata nakon sedmodnevnog rada. No, nema specifičnog navođenja kada, odnosno koji dan taj odmor treba da se desi.
Rad nedjeljom fleksibilan je u brojnim zemljama članicama Evropske unije, ali, primjera radi, nedjelja u Njemačkoj ima ustavnu zaštitu. Taj dan, kao i praznici, su dani koji su ustavno prepoznati kao "dani odmora i duhovnog poboljšanja". Izuzeci postoje u određenim slučajevima poput restorana, hotela, ali trgovine ostaju striktno zatvorene.
Sličan je slučaj i sa Austrijom, koja, iako nema ustavne odredbe po pitanju nedelje, ima zakon koji kaže da radnici moraju da odmaraju 36 uzastopnih sati, te da taj odmor mora uključivati nedjelju. Tog dana rad je moguć za radnike u uslužnim i turističkim djelatnostima.
Prema podacima Eurostata više od 20 posto zaposlenih radilo je preko vikenda u 2023. godini. Među njima, najviše se vikendom radilo u Grčkoj.
Isti izvor navodi da je najveći broj zaposlenih koji rade nedjeljom na Malti, oko 19,2 posto, dok u Litvaniji radi tek 2,5 posto.
Saradnja na tekstu: Una Čilić, Zoran Kjuka, Sonja Gočanin, Doruntina Baliu