U jeku turističke sezone, na više lokacija u Crnoj Gori, grupe nezadovoljnih građana, svaka iz svojih razloga, mjesecima redovno blokira saobraćaj na glavnim magistralnim putevima koji uglavnom vode do primorja.
Dok se na magistralnim pravcima stvaraju nepregledne kolone, policija preusmjerava automobile ka okolnim putevima, gdje se takođe stvaraju gužve usred turističke sezone u najfrekventnijem periodu godine u Crnoj Gori.
Policija redovno odobrava zahtjeve onih koji žele da blokadom puteva iskažu svoje nezadovoljstvo i, kako kažu, "nisu adresa za pitanje da li se blokadom puteva ugrožavaju prava i slobode drugih građana".
Zahtjevi nezadovoljnih građana koji protestuju jesu opravdani ali blokada puteva nije dobar put za ostvarenje i zaštitu njihovih prava jer ograničavaju pravo na slobodu kretanja drugih, ocjenjuje pravnik Veselin Radulović za Radio Slobodna Evropa (RSE).
S druge strane, organizator jedne od blokada tunela Miloš Petranović navodi da oni ne ograničavaju pravo na slobodu kretanja i da građani na raspolaganju imaju alternativne pravce i da saobraćaj "lagano funkcioniše".
Protestne blokade puteva u Crnoj Gori
Mještani barskog sela Crmnica jednom nedjeljno blokiraju ulaz u tunel Sozina, koji je najkraći put iz Podgorice do primorskog grada Bara.
Oni traže od države da im omogući besplatan prolaz kroz tunel, ne želeći da izdvajaju dnevno po pet eura za prolaz do grada u kome većina njih radi.
Blokada prouzrokuje kolone koje se stvaraju preusmjeravanjem saobraćaja preko lokalne saobraćanice na Paštrovačkoj gori.
U znak protesta zbog potraživanja neizmirenih zarada iz 1996, radnici bivše cetinjske fabrike Košuta na više sati su blokirali magistralni put Podgorica – Cetinje, koji dalje vodi ka Budvi i Bokokotorskom zalivu.
Mještani Tuzi, blokirajući glavni put do obližnje Podgorice, protestuju jer više od 80 dana nemaju vode.
U centralnom dijelu države, magistralu Podgorica - Nikšić su blokirali mještani sela Straševina protestujući jer im se blizu kuća istovaruje grit, materijal za koji vjeruju da je otrovan.
Blokirana je bila i magistrala u Rožajama na sjeveru, gdje su ekoaktivisti tražili sanaciju ili zatvaranje divlje deponije Mostina.
Građani Crne Gore i turisti bez razumijevanja
Da nije lako zaobići blokade magistrala, uvjerio se Mladen koji je prije mjesec osamdesetogodišnjeg oca izveo iz cetinjske Bolnice.
"Umjesto da za deset minuta stignem do sela gdje on živi, zbog blokade magistrale sam ga vozio više od sat i po, uskim putevima 30 kilometara preko raznih sela, da bih zaobišao protest na magistrali na izlazu iz Cetinja. Jako loši uslovi."
Ne može, kaže, biti shvatljivo da policija dozvoljava blokadu puta Cetinje-Podgorica i da preusmjerava vozila da idu ka Budvi do Podgorice.
I turisti koji idu ka primorju nemaju razumijevanja.
"Pa nismo im mi ni za šta krivi", kaže Jovan iz Srbije, koji čeka u koloni.
'Protestujemo do ispunjenja zahtjeva'
Međutim, jedan od organizatora protesta kod tunela Sozina ka Baru, Miloš Petranović navodi da je blokada pokušaj da ostvare prava i da građani imaju alternativne putne pravce.
Upitan zašto ispunjenje zahtjeva ne traže ispred zgrade Vlade ili Opštine Bar, kod donosilaca odluka, Petranović kaže da će razmotriti to u narednom periodu.
"Mi ne smetamo mnogo saobraćaju već nudimo druge pravce. U svakom slučaju, protestovaćemo do ispunjenja zahtjeva jer zaslužujemo besplatan prolaz kroz tunel".
Petranović živi u crmničkom selu Gluhi Do, a radi u Baru, od koga ga dijeli ga tunel Sozina.
Cijena jednog prolaska je 2,5 eura u jednom pravcu i kako kaže za to mjesečno izdvoji 300 eura.
"Jer nije mi samo odlazak na posao vezan za Bar već i druge aktivnosti, što zahtijeva više prolazaka. Uz to mnogo mještana ima djecu i njihove aktivnosti su vezane za Bar što je finansijski nemoguće ispratiti".
Novu blokadu tunela Sozina su zakazali za 18. avgust.
Nove blokade magistrala najavili su i drvoprerađivači sa sjevera Crne Gore koji su nezadovoljni zbog pooštrenih uslova konkursa za sječu šuma.
Tako će biti blokirani putevi ka Pljevljima, Beranama i Rožajama čiji drvoprerađivači najavljuju štrajkove.
Šta kaže Uprava policije?
Iz Uprave policije za RSE kažu da su sva javna okupljanja bila prijavljena u skladu sa zakonom te podsjećaju da i Ustav jemči slobodu mirnog okupljanja, uz prethodnu prijavu nadležnom organu.
"Uprava policije nije nadležna da daje sud o tome da li se radi o kršenju Ustavom zagarantovanih prava", navodi se u odgovoru policije na pitanje RSE po kom osnovu odobrava blokadu puteva u Crnoj Gori.
Ističu da se redovno konsultuju sa organizatorom u smislu mjesta održavanja i dužine trajanja javnog okupljanja:
"Da se, sa jedne strane omogući izražavanje mirnog protesta, a sa druge strane onima koji nisu učesnici javnog okupljanja da se omogući što bezbjedniji i brži prolazak".
Da li su zabrane rješenje?
Slobode i prava svakog dosežu do granice kada se ne ugrožavaju slobode i prava drugih, navodi advokat Radulović.
"Iako su prava svih koji protestuju uglavnom opravdana, ovdje možemo da govorimo o ugrožavanju bezbjednosti i prava drugih poput prava na slobodno kretanje. Ali, država na to ne reaguje jer vjerovatno organi vlasti nemaju interesa."
Ono što postižu, dodaje Radulović, samo je nervoza kod građana:
"I onda se taj bijes i ljutnja usmjerava prema njima, a ne onome ko je uzrokovao te probleme".
Zato, kako navodi, vlast ne reaguje niti ih protesti i problemi zbog blokade puteva dotiču.
Radulović ukazuje da bi država morala da reaguje jer ima mehanizme za to.
"Svako okupljanje se mora prijaviti. Nadležni mogu i da ga zabrane ali se to do sada nije desilo. Moguće da nadležni nereagovanjem kupuju socijalni mir, plus se vode uskopartijskim i političkim interesima".
Ali, kako navodi, ovaj vid protesta njih ne pogađa.
"Čak im odgovara što se okupljaju na putu, a ne ispred Vlade. A treba protestovati tamo gdje su oni čijim odlukama su nezadovoljni, a ne tamo gdje se ugrožavaju prava i slobodne drugih".
Blokada puteva je posljedica neuspješnih pregovora nezadovoljnih građana sa Vladom i nadležnim ministarstvima.