Državno tužilaštvo istražuje slučaj 16 popisivača iz Podgorice koji su koristili 'piši-briši' olovke za unos podataka tokom popisa stanovništva u Crnoj Gori.
"Dostavićemo originale popisnica Tužilaštvu za sve slučajeve gdje se sumnja da je prekršen Zakon upotrebom ove olovke", rekao je direktor Monstata Miroslav Pejović na sjednici skupštinskog Odbora za praćenje popisa 14. decembra.
Riječ je o hemijskoj olovci sa posebnom vrstom mastila, koje se lako briše silikonskom gumicom ili izlaganjem izvoru toplote a čija upotreba implicira da su popisni podaci nakon unosa mijenjani.
Upravo su kod dijela ovih popisivača nađene razlike u podacima na popisnom listu koji popisivač predaje Monstatu u odnosu na kopiju, koja ostaje popisanoj osobi.
Svih 16 popisivača i jedan instruktor su isključeni iz popisne kampanje.
Iz Monstata nisu odgovorili koliko su građana upravo ti popisivači popisali.
Popis stanovništva koji je počeo 3. decembra više puta je odgađan, zbog nepovjerenja opozicije koja je sumnjala da će vlast, koja ga organizuje falsifikovati podatke.
Tek nakon dogovora sa vlastima o nizu kontrolnih mehanizama opozicija je odustala od bojkota i pozvala pristalice da 'otvore vrata' popisivačima.
Do sada je popisano oko 490.000 građana.
Kako je otkrivena upotreba sporne olovke?
Monstat je nepravilnost otkrio nakon sugestije poslanika opozicionih Socijaldemokrata Nikole Zirojevića koji je na sjednici Odbora od 7. decembra naveo da se za popis koriste 'piši-briši' olovke.
"Nakon toga svi su dobili instrukcije da provjere. Kada smo krenuli da brišemo napisano, zaista se brisalo i onda smo počeli da provjeravamo sve", kazala je zamjenica direktora Monstata Snežana Remiković.
A da se otkrivanje ovih zloupotreba odrazilo i na povjerenje građana u proces popisivanja potvrđuje više sagovornika RSE, koji su nakon ovih slučajeva insistirali da popisivači koriste njihove hemijske za ispunjavanje obrazaca.
Etno-nacionalistički motiv popisa glavni
Iako je popis statistička akcija čiji podaci treba da služe za vođenje javnih politika, u Crnoj Gori je dio upitnika o nacionalnosti, jeziku i vjeri u fokusu političke javnosti.
Ovo je prvi popis koji sprovodi prosrpska vladajuća većina, predviđena proruskim Demokratskim frontom koja je avgusta 2020. godine, smijenila trodecenijsku vlast procrnogorske Demokratske partije socijalista Mila Đukanovića.
Da je etno-nacionalistički motiv u fokusu popisa smatra Dragan Koprivica iz Centra za demokratsku tranziciju (CDT).
„Ovo kod nas, nažalost, nije statistička već neka vrsta nacionalističke akcije, s vrlo malo pitanja koja ne govore puno toga i to je problematično“, rekao je u podkastu CDT-a na temu popisa.
Da su nacija, vjera i jezik u fokusu, potvrđuju i objave na društvenim mrežama čiji korisnici objavljuju ispunjene obrasce u ovim kategorijama, iako kazna za to iznosi od 100 do 500 eura.
Ipak, Snežana Remiković iz Monstata tvrdi da se dio izmjenama na obrascima 16 spornih popisivača nije odnosio na jezik, vjeru i naciju, već da je bila izmijenjena šifra preko koje pojedinac može da provjerio svoje podatke nakon što se unesu u bazu podataka.
"Nebitno je šta je ispravljano i kome ti ljudi ideološki pripadaju. Sve ih treba provjeriti. Može biti problem vjerodostojnost svih podataka. Sumnjam da je organizovana akcija jer je najmanje šest spornih popisivača obučavao isti instruktor", kazao je Nikola Zirojević iz opozicionih Socijaldemokrata.
I Dragan Koprivica iz CDT-a kaže da je upotreba 'piši-briši' olovke "simptom lošeg ambijenta".
"Treba hladne glave pogledati šta stoji iza ovoga. Dobro je što su odmah najavljene prijave i što je Tužilaštvo reagovalo. Apelujemo da se dođe do uvjerljivog objašnjenja šta se dogodilo jer ne znamo stvarni obim ovoga".
Provjeriti sve prije unosa podataka u softver
Uoči početka popisa, procrnogorska opozicija je na osnovu kampanje prosrpskih vladajućih snaga i medija, u koju se uključio i predsjednik Srbije Aleksandar Vučić i Srpska pravoslavna crkva tvrdila da je njegov cilj etnički inženjering, povećanje broja Srba u Crnoj Gori a smanjenje Crnogoraca.
Zbog toga je popis, zakazan za 1. novembar, dva puta kratkoročno odgađan kako bi vlasti ispunile uslove opozicije o dodatnoj kontroli procesa.
Jedan od uslova je bio i specijalni softver, preko kojeg će građani, provjeriti vjerodostojnost unesenih ličnih podataka, ulazeći preko šifre sa popisnog lista u bazu podataka.
Ipak, imajući u vidu da značajan broj građana Crne Gore nije tehnološki pismen, Vladislav Bojović iz partije nekadašnjeg Demokratskog fronta je zatražio sprovođenje edukativne kampanje o načinu korišćenja softvera.
"To će biti izazovno jer određeni broj građana nije u mogućnosti da pristupi podacima. U tim slučajevima ćemo ih uputiti da zamole bliske ljude da im pomognu da provjere".
Gotovo 26 odsto domaćinstava na sjeveru Crnoj Gori nema pristup internetu kod kuće, podaci su Monstata ove godine.
Direktor ove institucije, Miroslav Pejović prihvatio je predlog Bojovića i najavio kampanju o korišćenju softvera nakon završetka popisa.
"Apelovaćemo na građane da u roku od mjesec nakon unosa provjere podatke".
Da se podaci unesu trebaće najmanje pola godine.
Neki obrasci objavljivani na internetu, nepravilnosti
Prema riječima Pejovića iz 20 opština, od ukupno 25 u Crnoj Gori, nisu prijavljene nepravilnost a u par njih bilo je, kako je rekao "sitnih" propusta. Istakao je da su glavni problemi u Podgorici, u kojoj živi gotovo trećina crnogorskog stanovništva.
Pritužbe su se uglavnom odnosile da nedostatak listića na albanskom jeziku, naknadno mijenjanje šifre za provjeru podataka, kao i da neki popisivači nisu ostavili broj kontakt telefona nakon što ispitanika nisu zatekli kod kuće.
Pejović je naveo da je 47 porodica odbilo da se popiše.
Utvrdio je da je dinamika popisivanja u nekim primorskim opštinama slabija ali očekuje da će zbog produženja trajanja popisa za 10 dana to biti riješeno.
A da su Nijemci i Rusi koji žive u Baru uglavnom odbili da učestvuju u popisu, saopštio je predsjednik te opštine, Dušan Raičević.
U Crnoj Gori prema posljednjim podacima živi 80.000 stranaca.
Na terenu je nešto više od 3.000 popisivača.
Prema prvim projekcijama, ukupan broj stanovnika biće manji nego na popisu 2011. godine kada je utvrđeno da ih je u Crnoj Gori 620.000.
Facebook Forum