U Podgorici je došlo do sukoba demonstranata i policije nakon što je Skupština Crne Gore usvojila 12. decembra, izmjenjeni Zakon o predsjedniku, čijim usvajanjem će aktuelna parlamentarna većina preuzeti dio nadležnosti predsjednika države Mila Đukanovića u dijelu izbora nove Vlade.
Mirne demonstracije koje su trajale od prijepodnevnih sati nakon usvajanja Zakona eskalirale su bacanjem tvrdih predmeta i baklji na policijski kordon ispred zgrade Skupštine.
Policija je uzvratila suzavcem i biber sprejom. Nema informacija da je neko povrijeđen u sukobima.
Djelimično je polomljena ograda i staklo na skpštinskim vratima. Sve se desilo neposredno nakon što je pokret “Ima nas“ zvanično skup proglasio završenim i najavio blokadu crnogorskih gradova narednih dana.
Cilj izmjena Zakona o predsjedniku , koje je na predlog proruskog Demokratskog fronta usvojila vecina sa 41 glasom od 81 koliko poslanika ima crnogorski parlament je da njihov kandidat Miodrag Lekić bude izabran za mandatara, što su demonstranti ocijenili pokušajem ustavnog puča.
Policija je saopštila da je napad na policijske službenike bio organizovan, bacanjem kamenica, pirotehničkih sredstava i prskanjem ručnim sprejem – suzavcem.
Napadači su bili maskirani takozvanim fantomkama navela je policija dodajući da je protiv njih upotrijebila najblaže sredstvo prinude, i da među policajcima nema teže povrijeđenih
Ovo je četvrti protest pokreta "Ima nas". Dosadašnji su protekli mirno.
Zašto je Zakon osporavan?
Cilj izmjena, kojim se Đukanoviću uzima dio ustavnih ingerencija, koje je predložio proruski Demokratski front, je da njihov kandidat Miodrag Lekić bude izabran za mandatara.
Skupština je ovaj Zakon prethodno usvojila 2. novembra, ali je Đukanović odbio da ga potpiše. Sada nakon što je ponovo usvojen u parlamentu , prema Ustavu Đukanović je dužan da proglasi.
U slučaju da on to ne uradi, prema danas, u parlamentu, usvojenom rešenju to može učiniti predsjednica Skupštine dostavljanjem Zakona Slušbenom listu , čime bi stupio na snagu.
Danijel Živković iz Đukanovićeve Demokratske partije socijalista rekao je da će posljedica usvajanja ovog zakona biti međunarodna izolacija Crne Gore i njeno udaljavanje od evropskog puta.
"Pučistička većina je danas ponovo glasala za izmjene Zakona o predsjednika i to se ne može nazvati drugačije nego ustavni puč", rekao je Živković.
Skupština je u dnevni red uvrstila i raspravu o tome da li je predsjednik Đukanović povrijedio Ustav jer nije predložio mandatara za sastav nove Vlade, ali o tome se danas nisu raspravljali.
Nastavak sjednice zakazan je za sjutra, 13. decembar.
Crna Gora i dalje bez Ustavnog suda
Na istoj sjednici je propao je i pokušaj izaberu sudije Ustavnog suda, koji ne funkcioniše od septembra jer od predviđenih sedam ima samo troje sudija.
Naime, Demokratska partija socijalista (DPS) predsjednika Mila Đukanovića podršku izboru barem jednog sudije uslovljavala prethodnim povlačenjem izmjena Zakona o predsjedniku i određivanjem datuma izbora.
To je bilo neprihvatljivo parlamentarnoj većini predvođenoj proruskim Demokratskim frontom (DF), Demokratama i Građanskim pokretom URA, koja je insistirala da se prvo izaberu sudije pa tek potom glasa o izmjenama Zakona o predsjedniku.
Umjesto vanrednih izbora, parlamentarna većina zahtijeva formiranje nove Vlade jer je postojeća Dritana Abazovića u avgustu izgubila povjerenje.
Njihov pokušaj da formiraju novu Vladu je propao pošto je Đukanović iz formalnih razloga odbio da proglasi njihovog mandatara, Miodraga Lekića.
Kao kontramjeru, oni su potom izglasali izmijenjeni Zakon o predsjedniku, koji je Đukanović odbio da potpiše i vratio ga parlamentu na ponovno razmatranje.
Istovremeno on je o zakonu zatražio izjašnjenje Venecijanske komisije, savjetodavnog tijela Savjeta Evrope, koja je 9. decembra preporučila da se ne usvajaju izmjene Zakona.
Mišljenje Venecijanske komisije jedan je od razloga zbog čega su iz Brisela pozvali na povlačenje zakona.
Svi politički akteri u Crnoj Gori moraju hitno da preduzmu radnje kako bi osigurali funkcionisanje Ustavnog suda i poništili izmjene i dopune Zakona o predsjedniku, poručila je 12. decembra portparolka Evropske komisije Ana Pisonero.
"Glasanje u Skupštini za usvajanje izmjena i dopuna Zakona o predsjedniku protivno je preporukama Venecijanske komisije da se zakon ne usvaja dok Ustavni sud ne postane u potpunosti operativan i u stanju da ocijeni njegovu ustavnost nakon usvajanja", navela je ona.
Brisel i Vašington su i ranije u više navrata pozvali da se izaberu sudije Ustavnog suda i ne usvajaju zakoni koji nijesu u skladu sa Ustavom.
Kako do funkcionalnog Ustavnog suda
Današnje glasanje za izbor sudija drugi je pokušaj da se odblokira Ustavni sud.
Kao ni u prvom pokušaju sudije Ustavnog suda nijesu izabrane jer nijedan od četiri kandidata nije dobio dovoljan broj glasova.
Za izbor su glasala 42 poslanika, što je nedovoljno jer je trebalo bar 49, od 81 koliko je poslanika u crnogorskom parlamentu.
Naime parlamentarnoj večini koja ima 41 poslanika nedostajalo je bar sedam glasova opozicije predvođenom Đukanovićevom Demokratskom partijom socijalista.
Funkcionalnost ovog Suda je neophodna za održavanja izbora, ali i za preispitivanje ustavnosti zakona.
Nakon usvajanja zakona, neizglasavanja sudija Ustavnog suda i incidenata pred parlamentom oglasila se i Ambasada Sjedinjenih Američkih Država pozivom na hitan povratak mirnom i konstruktivnom diskursu.
"Pozivamo sve crnogorske čelnike i građane na nastavak razgovora i pronalaženje mirnih rješenja za političke probleme", naveli su iz Ambasade.
Šta bi se dalje moglo događati?
Dalji razvoj događaja po scenariju parlamentarne većine saopštio je 11. decembra, uoči sjednice parlamenta poslanik Branko Radulović.
Na stolu će, kako je rekao, nakon pokušaja izbora sudija, izglasavanja izmjena Zakona o predsjedniku i pokretanja inicijative za preispitivanje odgovornosti Đukanovića biti izbor novog mandatara i nove Vlade.
Prve tri stavke parlamentarna većina je na današnjoj sjednici realizovala. Ostalo je da nakon proglašenja zakona o predsjedniku krenu u proceduru izbora novog premijera i Vlade.
Parlamentarna većina proruskog Demokratskog fronta, Demokrata u pokreta URA je avgusta 2020. na izborima smijenila trodecenijsku vladavinu Đukanovićeve Demokratske partije socijalista.
Đukanoviću je mandat na čelu države do proljeća 2023.
Odsustvo kohabitacije predsjednika i parlamenta jedan je od uzroka institucionalne krize u kojoj se Crna Gora nalazi, bez funkcionalnog Ustavnog suda, sa Vladom koja je skoro 4 mjeseca u tehničkom mandatu, sa zaustavljenim evrointegracijama, podignutim etničkim tenzijama između Srba i Crnogoraca.
