Dostupni linkovi

Direktor Nikšićkog pozorišta odbio predstavu o nasilju nad ženama jer je tema 'izlizana'


Janko Jelić, umjetnički direktor Nikšićkog pozorišta.
Janko Jelić, umjetnički direktor Nikšićkog pozorišta.

Oštre osude u Crnoj Gori izazvalo je odbijanje umjetničkog direktora Nikšićkog pozorišta Janka Jelića da na repertoar stavi predstavu "IzloŽene" nezavisne teatarske scene Bunt, koja govori o temi rodne neravnopravnosti i nasilja nad ženama.

U obrazloženju odbijanja predstave, Jelić je rekao da se radi o temi koja je "izlizana" i predstavlja "angažovanu propagandu", te da on smatra "da su žene te koje diskriminišu".

Rediteljka Sandra Vujović je ocijenila da se radi o skandalu, dok je ministarka kulture Tamara Vujović poručila da je iznenađena narativom umjetničkog direktora Nikšićkog pozorišta.

Scena iz predstave "IzloŽene"
Scena iz predstave "IzloŽene"

Iz Vladinog tima za borbu protiv nasilja u porodici i nad ženama su kazali da je riječ o "šamaru" ženama - žrtvama.

Zbog diskriminatornog stava uprave Nikšićkog pozorišta prema predstavi "IzloŽene", Kraljevsko pozorište "Zetski dom" sa Cetinja je otkazalo saradnju sa tim pozorištem.

"Iz etičkih razloga smo prinuđeni da otkažemo buduće aktivnosti do momenta promjene umjetničkog direktora", napisao je direktor "Zetskog doma" Luka Radović.

Oštre reakcije pokušao je da amortizuje predsjednik opštine Nikšić Marko Kovačević najavljujući da će se predstava "IzloŽene" ipak igrati u Nikšićkom pozorištu, a da će Opština biti pokrovitelj tog događaja.

On je čitav događaj okarakterisao kao "problem u komunikaciji" između Jelića i nevladine organizacije koja je željela da promoviše određeni društveni problem.

Iz "Bunt"-a su mu odgovorili da će sa zadovoljstvom igrati "IzloŽene" u Nikšiću, ali nakon smjene Janka Jelića sa pozicije umjetničkog direktora.

"Ne radi se ovdje o pukom izvođenju predstave, već o omalovažavanju žena, žrtava nasilja, silovanja, femicidu... problemima koji su umjetničkom direktoru dosadni", saopštio je tim 'Bunt' scene.

Sa druge strane, Jelić je za Radio Slobodna Evropa (RSE) rekao da ostaje pri izrečenim stavovima.

Jelić i Kovačević su kadrovi vladajuće većine u Nikšiću iz nedavno rasformiranog proruskog Demokratskog fronta, koji je dio vladajuće većine i na državnom nivou.

Jelićev stav o diskriminaciji žena

U pismu kojim odbija nezavisnoj teatarskoj sceni "Bunt" da izvede predstavu "IzloŽene", Jelić navodi da se priča o diskriminaciji nad ženama svodi na propagandu:

"Postalo je dosadno od terora priče o diskriminaciji nad ženama… Zbog toga moja malenkost ne daje pristanak na igranje vaše predstave."

On je takođe naveo da u svojoj najbližoj porodičnoj okolini nije primjetio diskriminaciju žena.

"Već naprotiv, mislim da žene diskriminišu. Ne nalazim nijedan opravdani razlog da do beskonačnosti razvlačimo izlizanu temu o ženskoj obespravljenosti", kaže Jelić u obrazloženju.

Pismo Janka Jelića kojim je odbio da predstava "IzloŽene" bude odigrana u Nikšićkom pozorištu.
Pismo Janka Jelića kojim je odbio da predstava "IzloŽene" bude odigrana u Nikšićkom pozorištu.

Odgovarajući na pitanje RSE da li će nakon burnih reakcija i osuda njegove izjave, omogućiti odigravanje predstave, umjetnički direktor Jelić je rekao da ostaje pri ranijim stavovima:

"Mislim da je javni prostor prezasićen tim sadržajima. Prosto dosadi više pričati o temi koju očigledno ne rješavamo na pravi način."

Navodi da nema problem sa eventualnom smjenom:

"Nemam nikakav odijum prema ljudima koji se bore protiv nasilja. Ne smatram da treba da budem na tapetu javnosti zato što jednu predstavu nisam uvrstio u repertoar pozorišta. Ako će da me smjene sjutra, ja ću čestitati onome koji bude izabran."

I pored brojnih osuda, samo je u reakciji "Zetskog doma" sa Cetinja, kao uslov saradnje, pomenuta smjena Jelića.

Reakcija Vlade

Logo Vladinog tima za borbu protiv nasilja
Logo Vladinog tima za borbu protiv nasilja

Oštro reagovanje stiglo je od Vladinog Operativnog tima za borbu protiv nasilja u porodici i nad ženama, koji je ocijenio da Jelićevo tumačenje diskriminacije žena pokazuje nepoznavanja ove teme:

"Ovakav 'šamar' svim žrtvama nasilja u porodici zadao je neko ko se nalazi na čelu ustanove koja treba da promoviše plemenite teme, kulturu i da upravo kroz suptilne vidove razvijanja svijesti osnaži borbu svih neravnopravnih, a žene u Crnoj Gori to jesu."

Rediteljka Vujović: Skandal!

Rediteljka Sandra Vujović kaže da predstava "IzloŽene", koja se već godinu i po izvodi u crnogorskim pozorištima, promoviše borbu protiv nasilja i diskriminacije nad ženama.

"Nisam očekivala da će ta tema naići na neodobravanje od strane jednog umjetničkog direktora. Tim gestom kolega (Jelić) je pokazao osnovno nepoznavanje teatra. To je skandalozno", kazala je Vujović za Radio Slobodna Evropa.

Ona podsjeća da je istog dana, kada je Jelić temu nasilja nad ženama nazvao "izlizanom", u crnoj hronici dnevne štampe osvanula priča o silovanju i premlaćivanju supruge u bračnoj zajednici.

"Ako se svaki dan srijećemo sa takvim pričama, kako možemo reći da to ne postoji. Ovo nije sukob između 'Bunt' scene i jednog umjetničkog direktora, već se mora izabrati strana - da li se zalažete za društvo bez nasilja ili podržavate nasilje i nasilnike", zaključuje Vujović.

Nevladin sektor: Je li prekršen zakon?

Platforma nevladinih organizacija "U pravo vrijeme", čiji je dio i Bunt, ocijenila je da je zabrana izvođenja ove predstave nepoštovanje prema ženama – žrtvama.

"Nedozvoljavanje izvođenja predstave pokazuje nepoštovanje prema svim ženama koje su izgubile život usljed partnerskog ili porodičnog nasilja, ženama koje su trpile ili trpe nasilje i diskriminaciju, a u konačnom i prema umjetničkom radu i potrebi da se o tome otvoreno razgovara."

Direktorica nevladine organizacije Juventas Ivana Vojvodić za RSE podsjeća da je u Crnoj Gori veliki broj žena doživio psihološko, fizičko, emotivno ili seksualno nasilje, da se diskriminišu trudnice, samohrane majke, Romkinje, žene sa invaliditetom…

Ona očekuje od Ministarstva kulture da provjeri da li je umjetnički direktor prekršio Zakon o rodnoj ravnopravnosti i Zakon o zabrani diskriminacije.

"Sigurna sam da u dokumentima koji uređuju rad Nikšićkog pozorišta postoje stavke koje zabranjuju promociju protivustavnih ideja kojima se promovišu kršenja ljudskih prava. Zakon predviđa edukaciju za zaposlene o postizanju rodne ravnopravnosti", zaključuje Vojvodić.

Udruženje glumaca Crne Gore podržalo je koleginice iz zabranjene predstave, ocjenjujući nedopustivim da se borba protiv diskriminacije obesmišljava iz ustanove kulture.

Komentari građanki Nikšića

I građanke Nikšića koje je anketirao Radio Slobodna Evropa osudile su zabranu predstave.

"Ako je nekog iznenadio ovakav odgovor, taj zadnje tri ili četiri godine nije imao nikakvog dodira sa Nikšićem. Predstavnici vlasti su ovdje doprinijeli stvaranju takvog ambijenta u kojem je prihvatljivo da je diskriminacija žena sporedna tema, jer djeluju pod pokroviteljstvom crkve", kaže Nađa.

Jelena smatra da je Jelićev odnos prema predstavi -čin nasilja, zbog kojeg bi trebalo da se javno izvini, dok Željka ocjenjuje da on ne razumije da pozorište nije njegovo privatno vlasništvo:

"On donosi odluke u svoje ime što je nedopustivo. Pitam se, šta bi uradio da njegovu majku, sestru, kćerku neko prebija, ucjenjuje mentalno i fizički maltretira… Kulturna ustanova šalje lošu poruku. Užas!"

Aleksandra ocjenjuje da je u pitanju odraz mentaliteta konzervativnog dijela društva:

"Ovo je samo još jedan dokaz da Nikšić, postaje grad koji se opire emancipaciji. Jasno je da će svaka inicijativa koja je neodobrena od klerikalno-političkog tabora završiti na smetlištu ideja i, naravno, doprinijeti kulturnom posrnuću ovog grada.“

U Nikšiću, se od dolaska snaga proruskog DF na vlast, u prisustvu čelnika opštine, održavaju parastosi vođi četničkog pokreta iz Drugog svjetskog rata Draži Mihajloviću koji je osuđen zbog ratnih zločina i saradnje sa okupatorom.

Predsjednik opstine Kovačević kome je, po sopstvenom priznanju, Srbija država matica, negira genocid u Srebrenici.

O položaju žena u brojkama

Statistika pokazuje da su žene ekonomski, politički, a često i fizički ugrožene u Crnoj Gori.

Podaci Centra za ženska prava pokazuju da je u poslednjih pet godina u Crnoj Gori bilo 15 slučajeva femicida. Najmanje pet žena je ubijeno u poslednje dvije godine.

Da je trend rasta broja femicida i rodno zasnovanog nasilja veoma zabrinjavajući, ocjenjuje se u Izvještaju Evropske komisije o napretku Crne Gore u 2023.

Uz to navode da sudska praksa pokazuje da se više od 80 odsto slučajeva nasilja završi prekršajnom kaznom, od čega je petina uslovnih, a trećina novčanih. Zatvorske se rijetko izriču, u nešto više od 10 odsto slučajeva.

Iako ih je u populaciji oko 50 posto, u Skupštini Crne Gore od ukupno 81 poslanika, tek su 22 žene od kojih je jedna potpredsjednica parlamenta. Nijednu političku partiju u Crnoj Gori ne predvodi žena.

Od ukupno 23 ministarstva u Vladi Milojka Spajića, na čelu samo četiri su žene, a nijedna nije potpredsjednica Vlade.

Žene su vlasnice tek četvrtine registrovanih nepokretnosti u Crnoj Gori i njih uglavnom kupuju, u 40 odsto slučajeva, dok ih muškarci uglavnom nasljeđuju, podaci su OEBS-a iz jula 2023.

XS
SM
MD
LG