Da bi Crna Gora donijela odluku usklađena sa NATO čija je članica, nephodno je da se formiraju organi vlasti u toj državi, kaže penzionisani admiral i bivši načelnik Generalštaba Vojske Crne Gore Dragan Samardžić.
To podrazumijeva, navodi u razgovoru za Radio Slobodna Evropa (RSE) neophodnost razrješenja aktuelne političke krize u zemlji, odnosno da se što prije formira nova Vlada, izabere predsjednik Skupštine i institucije stave u funkciju.
Savjet za odbranu i bezbjednost, državno tijelo koje komanduje Vojskom Crne Gore, nije 2. marta donio odluku o prenamjeni iz sistema obuke u režim pripravnosti i podrške, jednog odjeljenja crnogorskih vojnika koji se, u sastavu NATO snaga, nalazi u Letoniji.
Kako se odluke na tročlanom Savjetu donose jednoglasno, njegov rad, u startu je blokiran odlaskom sa sjednice Strahinje Bulajića, predsjedavajućeg Skupštine Crne Gore inače funkcionera prosrpskog Demokratskog fronta koji je otvoreni protivnik NATO i podržavalac politike zvanične Rusije.
Osim predsjednika Skupštine članovi savjeta su predsjednik Crne Gore Milo Đukanović i premijer Vlade kojoj je izglasano nepovjerenje Zdravko Krivokapić.
Bulajić je napuštanjem blokirao rad Savjeta sa obrazloženjem "da je protiv slanja crnogorskih vojnika van granica Crne Gore u bilo kakve ofanzivne vojne akcije".
Ministarstvo odbrane Crne Gore je demantovalo je Bulajića saopštivši da nikada nije predloženo slanje crnogorskih vojnika u krizna područja, pa ni u Ukrajinu, te da su ti podaci apsolutno neistiniti.
O čemu je trebalo da se govori?
Na Savjetu je trebalo da se razmotre predlozi Ministrastva odbrane koji se odnose na upućivanje jedinica Vojske Crne Gore u sastav snaga Sjevernoatlantskog saveza u svrhu odgovora na krize.
Da bi pripadnici Vojske Crne Gore mogli da učestvuju u misijama van države, odobrenje, na predlog Savjeta treba da dâ Skupština Crne Gore.
Komentar iz NATO-a
Na pitanje kako komentarišu neodržavanje sjednice Savjeta za odbranu i bezbjednost, zbog čega Crna Gora nije odgovorila na zahtjeve Alijanse iz pres Službe NATO u Briselu su nas uputili na crnogorske vlasti „za bilo kakav komentar u vezi sa konkretnim pitanjem koje ste pokrenuli“.
Iz tog saveza su u odgovoru RSE istakli da Crna Gora daje važan doprinos zajedničkoj bezbjednosti.
„A Crna Gora uvek može da računa na NATO. Naša misija vazdušne policije nastavlja da čuva vazdušni prostor Crne Gore bezbednim, sa avionima iz Italije i Grčke. NATO i saveznici su takođe pokazali snažnu solidarnost i podršku Crnoj Gori tokom pandemije, uključujući obezbeđivanje opreme, medicinskih potrepština, finansijsku podršku i zalihe“, ocjenili su iz NATO-a.
U Crnoj Gori je od početka februara Vlada u tehničkom mandatu jer joj je izglasano nepovjerenje u Skupštini.
Takođe je Skupština ostala bez predsjednika koji je razriješen dužnosti, a na njegovo mjesto se, do izbora novog, nalazi Strahinja Bulajić iz Demokratskog fronta, kome po privremenoj funkciji pripada i mjesto u Savjetu za odbranu i bezbjednost.
Alijansa prati situaciju u Crnoj Gori
Pojašnjavajući potrebu da i crnogorski vojnici u Letoniji budu u pripravnosti admiral Dragan Samardžić kaže da NATO mora da preduzme preventivne mjere nakon agresije Rusije na Ukrajinu:
"U cilju zaštite miliona stanovnika zemalja Alijanse. Zato je i donijeta mjera da se pojača istočno krilo NATO, ali je naglašeno da su mjere isključivo preventivne i da NATO ne želi da doprinese eskalaciji krize."
Aktuelnu blokadu Savjeta kao tijela koje komanduje Vojskom admiral Samardžić smatra nonsensom:
"Objašnjenje da Savjet ne može da funkcioniše predstavlja izbjegavanje obaveza. Ako danas neko napadne Crnu Goru, da li to znači da nemamo mogućnost da donesemo bilo kakvu odluku da se angažuje Vojska i da istaknemo samo bijelu zastavu?"
Samardžić koji je do januara ove godine bio zvanični predstavnik Crne Gore pri NATO-u kaže da u tom tijelu prate šta se dešava u Crnoj Gori.
"Mislim da su članovi naše misije u NATO i predsjednik Crne Gore obavijestili u kojoj smo situaciji i da NATO prati sva dešavanja u Crnoj Gori i znaju da je u toku politička kriza", kaže Samardžić.
Vojno politički analitičar iz Beograda Aleksandar Radić objašnjava da NATO namjerava da ojača svoje snage prema Rusiji posebno u baltičkim državama, gdje Crna Gora ima jedno odjeljenje u Letoniji.
Implikacije koje će ovo imati u Briselu
Komentarišući činjenicu da se politički sukob u Crnoj Gori prelio na odlučivanje o NATO-u Radić kaže da su unutrašnji politički mehanizmi jako važni jer NATO je organizacija koja je bazirana na suverenim odlukama članicama o njihovim vojnim snagama:
"Bez obzira na obaveze u NATO, ne može ni jedana odluka da se provede u djelo ako se ne postigne politički konsenzus po mehanizmima koji su različiti od države do države. To je slaba tačka NATO zato što ne može niko da naredi da jedinica iz Crne Gore ode bilo gdje ako nije provedena propisana procedura na nacionalnom nivou.“
Odgovarajući na pitanje da li Crna Gora postati nepouzdan NATO partner zbog nedonošenja pravovremenih odluka, Radić smatra da u ovom slučaju neće biti nekih posebnih posljedica:
"NATO neće biti srećan ali ne očekujem neke radikalnije posledice. Od Crne Gore se traži da uradi šta treba i šta je dogovoreno, ali Crnu Goru niko ne može da prisili. Nezadovoljstvo u organizaciji može da se pokaže, ali Crna Gora zbog toga neće biti izbačena iz NATO. Izlaz iz situacije, u kojoj se sada nalazi mehanizam odlučivanja u Crnoj Gori, je prirodno politički i rješava se na nivou dnevne politike".
On navodi da Crna Gora ima dvije pješadijske čete koje su deklarisane za NATO operacije.
Odluke Savjeta za unutrašnju poltičku upotrebu
No iako praktično nije ni održana sjednica Savjeta iskorišćena je za međusobna optuživanja.
Napuštanje sastanka od strane Bulajića pozdravio je lider Demokratskog fronta Andrija Mandić čestitajući Bulajiću što se "odupro pritisku Mila Đukanovića i podmetanjima članova razriješene Vlade Zdravka Krivokapića" da se crnogorski vojnici pošalju "van granica otadžbine".
Bulajić je otišao korak dalje ocjenom da je to bio pokušaj da se na brzinu odluči o angažovanju naših vojnika, bez stava Skupštine, što, kako je istako, “predstavlja svojevrstan puzajući državni udar”.
Reagovao je premijer Krivokapić pitanjem kako je Bulajić spriječio slanje crnogorskih vojnika u Ukrajinu, kada to bila tačka dnevnog reda o kojoj se raspravljalo. On je pozvao da se DF izjasni da li je i dalje za crnogorsko članstvo u EU.
Predsjednik Đukanović optužio je premijera Krivokapića da politički tendenciozno tumači propise zbog čega se stvara "utisak o institucionalnoj blokadi i nesposobnosti države da ispunjava preuzete međunarodne obaveze".
On je odbacio navode da je Savjet trebalo da odlučuje o slanju crnogorskih vojnika u Ukrajinu, kako su to objavili pojedini mediji bliski Demokratskom frontu.
Uloga Crne Gore u NATO
Crnogorske trupe su inače dio multinacionalne borbene grupe NATO-a u Letoniji i u mirovnoj misiji KFOR na Kosovu pod mandatom UN-a.
Crna Gora je postala članica NATO saveza 2017. godine u vrijeme vlasti Demokratske partije socijalista predsjednika Mila Đukanovića.
Tri godine kasnije na izborima, avgusta 2020. vlast su osvojile prosrpski i proruski Demokratski front, Demokrate i Građanski pokret URA.Vladi Zdravka Krivokapića koju su izabrali posle godinu i po je izglasano nepovjerenje, a partije pobjednice izbora ušle su u međusobne političke sukobe oko načina izlaska iz krize.
Facebook Forum