Agencija za sprečavanje korupcije dostavila je Specijalnom državnom tužilaštvu dokumentaciju o prilivima u gotovini na kartici bivšeg predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića, za period od 2007. do 2015., koje nije prijavio državnim organima.
Riječ je o 11 uplata u gotovini, većih od 10.000 eura, ukupno 236.000.
Da je Agencija spise sa tim podacima dostavila tužiocima, potvrdio je Radiju Slobodna Evropa (RSE) član Savjeta Agencije, Mladen Tomović.
"To je prvi put da su institucije utvrdile tragove nezakonito stečene Đukanovićeve imovine", kazao je za RSE Dejan Milovac, direktor Istraživačkog centra Mreže za afirmaciju nevladinog sektora (MANS), koja godinama istražuje visoku korupciju.
Njegova zvanična primanja su u tom periodu bila višestruko niža.
Da li postoji objašnjenje o porijeklu tog novca, i zašto ga nije prijavio Agenciji, pitanje je RSE na koje Đukanović nije odgovorio.
U saopštenju koje je tim povodom dostavio medijima se kaže da je njegova porodica u svakom trenutku imala "zakonito stečenih sredstava da izmiri" sve obaveze na kartici i računima, koje su koristili za privatne potrebe.
Ocijenio je i da je riječ o "jeftinoj senzaciji sa političkom pozadinom" Agencije.
Iz Specijalnog državnog tužilaštva RSE je rečeno da će se ovim povodom oglasiti tokom sedmice.
Šta je otkrila Agencija
Iako je imao zakonsku obavezu Đukanović te prilive nije prijavljivao tvrde u Agenciji.
"Javni funkcioner nije prijavio dodatne prihode u godišnjim izvještajima o prihodima od 2007 do 2015. koje je dostavljao", navode iz Agencije za RSE.
Funkcije
20. maj 2018. - 20. maj 2023. - predsjednik
4. decembar 2012. - 28. novembar 2016. - premijer
29. februar 2008. - 29. februar 2010. – premijer
8. januar 2003. - 10. novembar 2006. – premijer
15. januar 1998. - 25. novembar 2002. – predsjednik
15. februar 1991. - 5. februar 1998. – premijer
Agencija je do tih podataka došla u postupku koji je, po prijavi MANS-a, vodila o jednom iznosu od 16.741 koje je Đukanović dugovao na rivolving kartici u Atlas banci optuženog biznismena, Duška Kneževića.
Utvrđivala je da li je Đukanović te 2019. prekršio zakon pošto Agenciji nije prijavio tu promjenu na računu što je bila njegova zakonska obaveza kao šefa države.
U okviru tog postupka Privredni sud je na zahtjev Agencije u novembru 2024. dostavio "analitiku (transakcije) VIP kartice" koju je koristio Đukanović a na kojoj je evidentirano 11 uplata.
Prema odluci koju je Agencija objavila na sajtu one su bile:
U martu 2007. - 20.000 eura, septembru 2007. - 20.100 eura, aprilu 2008. - 15.000 eura (premijer), januaru 2009. - 16.635 eura (premijer), aprilu 2009. - 12.760 eura (premijer), oktobru 2009. - 15.000 eura (premijer), oktobru 2010. - 18.149 eura, novembru 2010. - 10.000 eura, julu 2011. - 10.000 eura, julu 2012. - 11.600 eura i maju 2015. - 20.000 eura (premijer).
Poređenje datuma Đukanovićevih funkcija kada je imao obavezu prijavljivanja imovine i datuma uplata pokazuje da je pet uplata bilo u vremenu njegovih mandata.
Tokom tih devet godina Đukanović je u dva navrata bio premijer. U istom periodu u dva navrata, 2007. i 2011., je napuštao tu funkciju.
Šta kaže Đukanović?
Đukanović je u pisanoj izjavi od 14. februara naveo da "javno objavljivanje podataka sa računa" koje je koristio, predstavlja "kršenje Zakona o kreditnim institucijama".
Optužio je Agenciju da donosi odluke sa "političkom pozadinom".
"Da bi udovoljili očekivanju onih protagonista političke scene pod čijim pritiskom rade, a koji svoj politički opus ne vide dalje od otrcanog senzacionalizma ovog tipa", naveo je.
Neposredan povod za Đukanovićevo oglašavanje bili su navodi Agencija koja je utvrdila da je prekršio Zakon o sprečavanju korupcije jer 2019. nije prijavio dug toj Agenciji, od skoro 17.000 eura – na VIP revolving kartici.
Tu odluku je Agencija donijela 12. februara ove godine nakon postupka koji je trajao šest godina.
Kako su za RSE naveli "prethodno rukovodstvo nije preduzelo adekvatne korake u vezi s ovim predmetom, što otvara pitanje propusta u ranijem postupanju".
Na čelu Agencije je u tom periodu bila Jelena Perović, koju Specijalno tužilaštvo optužnicom od novembra 2024. tereti za zloupotrebu službenog položaja.
Iako Agencija u odluci navodi da se Đukanović izjasnio o tom novcu krajem januara, bivši šef države u izjavi tvrdi suprotno i najavljuje tužbu Upravnom sudu.
U odluci piše da je Đukanović u iskazu od 27. januara ove godine naveo "da nije bio u saznanju za postojanje duga od 16.741 eura" i da bi "da je znao za njega to svakako prijavio u redovnom godišnjem izvještaju" Agenciji.
Đukanović je saopštio i da je njegov sin Blažo Đukanović platio navedeni iznos.
Uz to je naveo da je povodom tog duga više puta govorio u medijima a i da je vodio dva sudska postupka koja se tiču drugih aspekata ove transakcije u kojima je presuđeno kako tvrdi u njegovu korist.
Sa druge strane, Agencija je navela da se oni bave samo aspektom neprijavljivanja Agenciji promjena na računu većim od 10.000 eura.
Javni funkcioneri su dužni da jednom godišnje Agenciji dostave izvještaje o prihodima i imovini. Takođe su dužni da dodatnim izvještajima prijave promjene na računima i imovini do kojih dođe tokom godine.
Milovac o tragovima novca
Milovac kaže da je važno je napomenuti da Specijalno državno tužilaštvo ima mnogo veća ovlašćenja nego što to ima Agencija, pa i više načina da otkrije odakle je došao taj novac.
"I ko je vlasnik tog novca, ko je i izbog čega Đukanovića finansirao na taj način, a što on nije prijavio nadležnim institucijama iz očiglednih razloga", ističe Milovac.
Milovac očekuje da će Tužilaštvo do kraja iskoristiti sve svoje nadležnosti.
"I ovaj, tako da kažem, prvi trag o nekom konkretnom novcu koji Đukanović nije zvanično prijavio do kraja procesuirati", dodaje on.
Očekuje da će se u tom procesu dobiti potvrda onoga što je Duško Knežević govorio o odnosu i načinu na koji su on, njegova banka i kompanije finansirale Đukanovića i njegovu partiju".
Kneževića Specijalno državno tužilaštvo od 2019., kroz osam optužnica, tereti za krivična djela u privrednom poslovanju, stvaranje organizovane kriminalne grupe i pranje para, kojima je državu oštetio za stotine miliona eura.
Potvrdio je da je spreman da svjedoči o poslovima Đukanovića u slučajevima "Prvi milion", "Ničija kuća", ali ne dok je u zatvoru u Spužu gdje je u pritvoru od aprila 2024.
Knežević koji je godinama bio blizak Đukanoviću, nakon otvaranja istrage u njegovoj banci 2017. tvrdio je da je finasirao Demokratsku partiju socijalista (DPS), a i Đukanovićeva putovanja.
Objavio snimak na kome funkcioneru DPS-a navodno daje kovertu sa novcem.
Nakon toga je 2021. kroz globalni projekat istraživanja offshore poslova pod nazivom "Pandorini papiri" (Pandora Papers), MANS objavio da su Đukanović i njegov sin 2012. sklopili tajne ugovore o upravljanju njihovom imovinom.
Oni su se, prema tim navodima, skrivali iza komplikovane mreže povezanih kompanija iz Velike Britanije, Švajcarske, Britanskih djevičanskih ostrva, Paname i Gibraltara.
