Crnogorsko Vrhovno državno tužilaštvo je odlučilo da pokrene postupak utvrđivanja identiteta osoba koje su pojedinim medijima dostavile tajne podatke o slučaju Telekom jer je to u konkretnom slučaju, kako je saopšteno, predstavlja krivično djelo.
Međutim, dnevnici Vijesti i Dan su odlučni u namjeri da državnim organima ne otkriju izvore informacija prema kojima je otkriven jedan od finansijskih krakova kojima je proslijeđeno mito za crnogorske zvaničnike, odnosno, članove uprave Telekoma od strane Magyar Telekom-a, a koji je vodio preko domaće banke.
"Utemeljenje za svoju odluku imamo u zakonu i etičkom kodeksu", rekao je za naš Radio urednik politike dnevnika Vijesti, Vladan Žugić.
"Ja prvo očekujem da će tužilaštvo i policija saslušati 19 poslanika koje su unaprijed osudili za odavanje tajnih podataka. Druga stvar, Vijesti su svoju priču uglavnom zasnivale na razgovoru sa direktorom Euromarket banke Draganom Pajkovićem koji je objasnio kako je i kome isplaćen novac koji je dalje otišao u ruke korumpiranih crnogorskih zvaničnika, koji je dao izjavu pred tužilaštvom i koji nikakvu obavezu čuvanja tajne nije imao. Naravno, ako policija i tužilaštvo dođu u Vijesti da saslušavaju naravno da nećemo otkriti svoje izvore", kaže Žugić.
"Mislim da je interes javnosti da zna šta se sve dešavalo u aferi Telekom najvažniji", rekao je za naš program zamjenik glavnog i odgovornog urednika dnevnog lista Dan, Nikola Marković koji u ime redakcije, takođe odlučno, kaže da neće odati izvore informacija.
"Stav da se radi o tajnim podacima teško da pije vodu jer radi se o nečemu što se dogodilo 2005. godine. U taj cijeli slučaj umiješan je pokojni Živko Pregl, tako da sama logika kaže da se radi o podacima koji nijesu nešto tajni. Uostalom, mislim da je važnije da se čitava afera Telekom istraži i da se sazna ko su lica koja su uzela mito nego ko je novinama dao inofrmacije", navodi Marković.
Aferu Telekom je, početkom godine, pokrenulo objavljivanje nalaza američke Komsije za hartije od vrijednosti o koruptivnim radnjama tokom privatizacije crnogorskog Telekom-a u koju su umiješani pojedini domaći zvaničnici, njima bliski pojedinci i članovi uprave Telekom-a koji su omogućili podmićivanje teško skoro sedam i po miliona eura.
Stvar je dodatno podgrijalo i saznanje da su Deutsche i Magyar Telekom-a pristali da plate sudsko poravnanje od skoro 100 miliona dolara da bi njujorški Okružni sud obustavio proces.
Kontrolna funkcija Skupštine ograničena
Dnevnici Vijesti i Dan su ovih dana objavili informacije o finansijskoj operaciji kojom je Magyar Telekom, preko sejšelske offshore firme i domaće Euromarket banke, prebacio novac kuriru koji ga je, po svemu sudeći, proslijedio pojedincima koji su uticali da Magyar Telekom, koji je u vlasništvu Deutsche Telekom-a, pod povoljnijim uslovima kupi crnogorski Telekom.
Iako, po mnogim ocjenama, inertni u pronalaženju aktera korupcije, Vrhovno državno tužilaštvo, Uprava policije i Uprava za sprječavanje pranja novca su se ovaj put hitro oglasili zajedničkim pisanim saopštenjem kojim su najavili istragu o "curenju" povjerljivih informacija, ali i obznanili namjeru da ubuduće i parlamentarci budu uskraćivani za osjetljive podatke.
"Ja nemam namjeru da komentarišem odluke vrhovnog državnog tužilaštva. Takođe, ne želim ni da prejudiciram ništa u vezi sa odavanjem tajnih podataka, ukoliko su tajni to neka utvrde nadležni organi i ukoliko je neko postupio mimo Zakona o tajnosti podataka i mimo Zakona o pristupu tajnim podacima treba da odgovara", kaže poslanik vladajuće Demokratske partije socijalista i član skupštinskog Odbora za bezbjednost Obrad Mišo Stanišić.
Budući da je tužilaštvo najavilo da postoji mogućnost da se ubuduće uskraćuju određeni podaci skupštinskim tijelima upravo zbog ovog curenja podataka, pitali smo Stanišića da li smatra da to može obesmisliti rad skupštinskih odbora, pa čak i kontrolnu funkciju parlamenta?
"Mislim da ne može. Postoji Zakon o tajnosti podataka i o čuvanju tajnih podataka, prema tome ja mislim da tu samo treba postupati po zakonu", kaže Stanišić.
Da li će odluka da se parlamentarcima ubuduće dostavljaju prečišćeni podaci obesmisliti kontrolnu ulogu parlamenta - pitali smo i predsjednika opozicionog Pokreta za promjene i člana skupštinskog Odbora za bezbjednost Nebojšu Medojevića.
"Kontrolna funkcija parlamenta kada su u pitanju recimo akcije poput akcije 'Balkanski ratnik', afera 'Listing' i mnoge druge teške afere se u stvari svela samo na onaj minimum koji je vladajući režim morao da uradi pod pritiskom spolja. Tek kada se promijeni ova vlast, skupština, i kada se kerene u suštinsku demokratizaciju Crne Gore, neki novi parlament i njegova radna tijela imaće onu pravu kontrolnu funkciju. Do tada DPS i režim će tu kontrolnu funkciju svoditi na onu mjeru za koju vrh procijeni da mora da da informacije zbog pritiska međunarodne javnosti", zaključuje Medojević.
Međutim, dnevnici Vijesti i Dan su odlučni u namjeri da državnim organima ne otkriju izvore informacija prema kojima je otkriven jedan od finansijskih krakova kojima je proslijeđeno mito za crnogorske zvaničnike, odnosno, članove uprave Telekoma od strane Magyar Telekom-a, a koji je vodio preko domaće banke.
"Utemeljenje za svoju odluku imamo u zakonu i etičkom kodeksu", rekao je za naš Radio urednik politike dnevnika Vijesti, Vladan Žugić.
"Ja prvo očekujem da će tužilaštvo i policija saslušati 19 poslanika koje su unaprijed osudili za odavanje tajnih podataka. Druga stvar, Vijesti su svoju priču uglavnom zasnivale na razgovoru sa direktorom Euromarket banke Draganom Pajkovićem koji je objasnio kako je i kome isplaćen novac koji je dalje otišao u ruke korumpiranih crnogorskih zvaničnika, koji je dao izjavu pred tužilaštvom i koji nikakvu obavezu čuvanja tajne nije imao. Naravno, ako policija i tužilaštvo dođu u Vijesti da saslušavaju naravno da nećemo otkriti svoje izvore", kaže Žugić.
"Mislim da je interes javnosti da zna šta se sve dešavalo u aferi Telekom najvažniji", rekao je za naš program zamjenik glavnog i odgovornog urednika dnevnog lista Dan, Nikola Marković koji u ime redakcije, takođe odlučno, kaže da neće odati izvore informacija.
"Stav da se radi o tajnim podacima teško da pije vodu jer radi se o nečemu što se dogodilo 2005. godine. U taj cijeli slučaj umiješan je pokojni Živko Pregl, tako da sama logika kaže da se radi o podacima koji nijesu nešto tajni. Uostalom, mislim da je važnije da se čitava afera Telekom istraži i da se sazna ko su lica koja su uzela mito nego ko je novinama dao inofrmacije", navodi Marković.
Aferu Telekom je, početkom godine, pokrenulo objavljivanje nalaza američke Komsije za hartije od vrijednosti o koruptivnim radnjama tokom privatizacije crnogorskog Telekom-a u koju su umiješani pojedini domaći zvaničnici, njima bliski pojedinci i članovi uprave Telekom-a koji su omogućili podmićivanje teško skoro sedam i po miliona eura.
Stvar je dodatno podgrijalo i saznanje da su Deutsche i Magyar Telekom-a pristali da plate sudsko poravnanje od skoro 100 miliona dolara da bi njujorški Okružni sud obustavio proces.
Kontrolna funkcija Skupštine ograničena
Dnevnici Vijesti i Dan su ovih dana objavili informacije o finansijskoj operaciji kojom je Magyar Telekom, preko sejšelske offshore firme i domaće Euromarket banke, prebacio novac kuriru koji ga je, po svemu sudeći, proslijedio pojedincima koji su uticali da Magyar Telekom, koji je u vlasništvu Deutsche Telekom-a, pod povoljnijim uslovima kupi crnogorski Telekom.
Iako, po mnogim ocjenama, inertni u pronalaženju aktera korupcije, Vrhovno državno tužilaštvo, Uprava policije i Uprava za sprječavanje pranja novca su se ovaj put hitro oglasili zajedničkim pisanim saopštenjem kojim su najavili istragu o "curenju" povjerljivih informacija, ali i obznanili namjeru da ubuduće i parlamentarci budu uskraćivani za osjetljive podatke.
"Ja nemam namjeru da komentarišem odluke vrhovnog državnog tužilaštva. Takođe, ne želim ni da prejudiciram ništa u vezi sa odavanjem tajnih podataka, ukoliko su tajni to neka utvrde nadležni organi i ukoliko je neko postupio mimo Zakona o tajnosti podataka i mimo Zakona o pristupu tajnim podacima treba da odgovara", kaže poslanik vladajuće Demokratske partije socijalista i član skupštinskog Odbora za bezbjednost Obrad Mišo Stanišić.
Budući da je tužilaštvo najavilo da postoji mogućnost da se ubuduće uskraćuju određeni podaci skupštinskim tijelima upravo zbog ovog curenja podataka, pitali smo Stanišića da li smatra da to može obesmisliti rad skupštinskih odbora, pa čak i kontrolnu funkciju parlamenta?
"Mislim da ne može. Postoji Zakon o tajnosti podataka i o čuvanju tajnih podataka, prema tome ja mislim da tu samo treba postupati po zakonu", kaže Stanišić.
Da li će odluka da se parlamentarcima ubuduće dostavljaju prečišćeni podaci obesmisliti kontrolnu ulogu parlamenta - pitali smo i predsjednika opozicionog Pokreta za promjene i člana skupštinskog Odbora za bezbjednost Nebojšu Medojevića.
"Kontrolna funkcija parlamenta kada su u pitanju recimo akcije poput akcije 'Balkanski ratnik', afera 'Listing' i mnoge druge teške afere se u stvari svela samo na onaj minimum koji je vladajući režim morao da uradi pod pritiskom spolja. Tek kada se promijeni ova vlast, skupština, i kada se kerene u suštinsku demokratizaciju Crne Gore, neki novi parlament i njegova radna tijela imaće onu pravu kontrolnu funkciju. Do tada DPS i režim će tu kontrolnu funkciju svoditi na onu mjeru za koju vrh procijeni da mora da da informacije zbog pritiska međunarodne javnosti", zaključuje Medojević.
