Pokušaji države da uredi tržište radne snage i prekine pretvaranje Crne Gore u “socijalnu ustanovu za strance” nailazi na oštre reakcije turističkih poslenika. Oni tvrde da u Crnoj Gori nema kvalitetne radne snage za sezonska zaposlenja, što iz nadležnih institucija demantuju brojkama, prošle godine je preko 80% dozvola za rad izdato je nekvalifikovanim ili polukvalifikovanim licima, a disproporcija izdatih i prijavljenih dozvola je 1:3 u korist neprijavljenih, dakle onih koji rade na crno. I dok zakonodavac tvrdi da se u tim brojkama kriju razlozi višegodišnjeg forsiranja stranaca-sezonaca, iz turističke privrede pokušavaju da obore, ili bar odlože primjenu novog Zakona o strancima koji uređuje ovu oblast po ugledu na evropske standarde.
Hotelijeri i ugostitelji nastavljaju s negodovanjem zbog Zakona o strancima koji daje prednost zapošljavanju domicilnih sezonskih radnika. Njihove tvrdnje koje su uzimane zdravo za gotovo o tome da nezaposleni u Crnoj Gori ne žele da rade, sada će biti provjerene jer će svaki nezaposleni, ukoliko odbije posao, to morati da potvrdi i napismeno.
Ugostitelji poput Ilije Armenka su, međutim, nezadovoljni, jer tvrde da domicilni kadar ne ispunjava njihove kriterije.
“Pa, nama bi bilo lakše da zaposlimo domaću radnu snagu. Strancu sam ja i otac i majka šest mjeseci, moram da ga dovozim i odvozim na posao, moram da ga perem, moram sve. Mi smo dovedeni uza zid ako nam ne dozvole da zaposlimo radnike koji su godinama radili kod nas. Ovo se vjerovatno ne radi da bi se uništio turizam, ali neko je Zakon donio nepromišljeno”, kaže Armenko.
Na naše nekoliko puta ponovljeno pitanje koliko je bilo slučajeva da je zaposlio kadar sa budvanskog Zavoda zapošljavanja kojima nije bio zadovoljan, Armenko nije konkretno odgovorio:
”Ko je god došao iz Budve, taj nije zadovoljio moje kriterijume.”
I Nikola Vujačić, ugostitelj iz Herceg Novog, tvrdi da još ne može otvoriti cijeli lokal jer čeka na odgovore iz Zavoda zapošljavanja na upit o sezoncima.
“Primili smo do sada dva kandidata sa Zavoda zapošljavanja, a pošto su bez iskustva moramo da vršimo dodatnu obuku”, navodi Vujačić.
Manje prihoda u državnu kasu
U međuvremenu, Uprava za inspekcijske poslove najavljuje da ljetos nastavlja sa pojačanim nadzorom duž primorja.
“Na crnogorskom primorju će biti oko 90 inspektora iz 7 inspekcija. Od 15.maja do 15. septembra biće pojačan njihov nadzor kako bismo stvorili ambijent zdrave konkurencije”, najavljuje direktor Uprave Božidar Vuksanović.
Da će inspekcije imati pune ruke posla, očekuje predsjednik Crnogorskog turističkog udruženja Žarko Radulović, tvrdeći da će Zakon o strancima donijeti manje prihoda i državnoj kasi.
“Inspekcija može da uzme još 5.000 inspektora, ali ako ovaj zakon ostane, oni nikada ne mogu da iskontrolišu onoliko koliko mogu da ukradu ljjudi prisiljeni da idu u sivu zonu”, objašnjava Laušević.
Tvrdnje ugostitelja i hoteijera da u Crnoj Gori ne postoji dovovljno obučen kadar za rad u turizmu ranije je brojkama demantovao direktor Direktorata za upravne unutrašnje poslove u MUP-u Abid Crnovršanin.
On je podsjetio da je u prošloj godini izdato preko 23.000 radnih dozvola za strance u Crnoj Gori. Od toga je čak oko 85 posto dozvola izdato nekvalifikovanim ili polukvalifikovanim radnicima. Za srednji kadar, izdato je svega oko 8 odsto radnih dozvola.
Zato Radulovića pitamo kako objašnjava disproporciju tih brojki.
“Mi imamo najviše problema sa srednjim menadžmentom. Glavni i pomoćni kuvari, barmeni, somelijeri, recepcioneri, uglavnom mi nemamo taj srednji menadžment. Uostalom, i konobara svrstavam u srednji menadžment. Ja razumijem, vama sa strane to može da izgleda mnogo drugačije nego kada ste u procesu”, komentariše Crnovšanin.
Da je Crna Gora nekontrolisanim migracijama postala “socijalna ustanova za region” govori i podatak da je u šest država regiona izdato prošle godine ukupno oko 57.500 dozvola za privremeni boravak, ali samo u Crnoj Gori više od polovine tog broja (preko 38.000 dozvola).
Istovremeno, uz preko 35.000 nezaposlenih sa crnogorskim državljanstvom, ovdje je lani zaposlenje našlo oko 24.000 stranih radnika. Crnogorskih je bilo upola manje.
